Izrael važan Dodiku i Čoviću, ali ne i bošnjačkim političarima

Koliko ljudi zna za jevrejsku podršku Bosni i Hercegovini tokom rata ‘90-ih godina?

Prema istraživanjima Hamze Karčića, profesora sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, za podršku Bosni i Hercegovini tokom rata, njenim univerzalnim ljudskim vrijednostima, zalagali su se američki Jevreji – od Henryja Siegmana, predsjednika Američko-jevrejskog kongresa, do Simona Wiesenthala, preživjele žrtve nacističkih progona, čiji glas je tih godina odjekivao hodnicima američkog Kongresa.

Tema Bosne i Hercegovine našla je mjesto u svjetskim medijima zahvaljujući i Bernard-Henri Levyju ili Susan Sontag, koji su posjećivali Sarajevo u vrijeme najteže opsade. Američki jevrejski kongresmeni i senatori ostavljali su po strani neslaganja sa Arapima o Palestini da bi podržali Bosnu i Hercegovinu.

Je li ta veza sada oslabila?

HDZ-ovo lobiranje i SDA-ova šutnja

Odbijanje bošnjačkih političara da uspostave čvršće veze sa Izraelom iskoristio je čelnik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), Dragan Čović zbog čega je došla iznenadna izraelska podrška izmjenama Izbornom zakonu BiH po modelu kako to predlaže HDZ BiH, što je novi problem za bošnjačke i građanske političke partije koje u takvom prijedlogu vide dodatnu etničku podjelu u zemlji.

Ambasador Izraela u Tirani, Noah Gal Gendler, koji pokriva i Bosnu i Hercegovinu, rekao je: „Spremnost i prijedlozi hrvatske strane o promjenama u Izbornom zakonu su dobrodošli”.

Gendlerova izjava uslijedila je manje od mjesec dana nakon što je Čović početkom juna posjetio Jerusalem, iznenađujući čak i predsjednika Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, Jakoba Fincija. Finci je, potom, izraelskom Haaretzu napisao da ga čudi postupak Izraela, napomenuvši da bi se predloženim HDZ-ovim izmjenama Izbornog zakona BiH bio umanjen politički značaj Jevreja, Roma i drugih manjina u Bosni i Hercegovini.

Bosanskohercegovački entitet Federacija BiH četiri godine nakon izbora nije dobio novu vladu, zbog spora HDZ-a BiH i njihovog koalicionog partnera, trenutno vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA), oko izmjena državnog izbornog zakona. HDZ-ov prijedlog da se hrvatski predstavnici u zakonodavna tijela tog entiteta i državno predsjedništvo biraju iz kantona u kojima su Hrvati u većini, SDA vidi kao dodatnu etničku podjelu Bosne i Hercegovine. S druge strane, odbijanje prijedloga u HDZ-u BiH vide kao pokušaj oduzimanja prava Hrvatima i prijeti da će zemlja skliznuti dalje u haos.

Je li sukob Izraela i Palestine političko pitanje u Sarajevu?

Bošnjački političari veze sa Izraelom izbjegavaju zbog izraelskog ugnjetavanja Palestinaca, vjerovatno bojeći se reakcije vlastitih birača.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović 2012. godine podržavao je Palestinu za status države posmatrača u Ujedinjenim narodima, uprkos političkim protivljenjima unutar Bosne i Hercegovine, na prvom mjestu srpskih političara.

„Palestina ne bi trebala biti opterećenje [za Bosnu i Hercegovinu], kada je u pitanju diplomatija“ rekao je Al Jazeeri Emir Hadžikadunić, bivši bosanskohercegovački diplomata i doktor nauka iz oblasti međunarodnih odnosa.

„Teme oko koji se ne slažu dvije strane se ne stavljaju na dnevni red, ali imaju druge teme oko kojih se dvije strane mogu složiti. U ovom slučaju, toga u prošlosti očito nije bilo“.

Izrael, čvrst američki saveznik, u grupi je među najutjecajnijim zemljama svijeta. Bosna i Hercegovina trenutno ima otvorenu ambasadu u Izraelu, dok Izrael Bosnu i Hercegovinu pokriva iz ambasade u Albaniji.

Za Bosnu i Hercegovinu godinama je problem njena neusaglašena vanjska politika. Trebalo bi je kreirati tročlano državno predsjedništvo. Ipak, tri vodeće etničke stranke SDA, SNSD i HDZ BiH zastupaju različite interese.  Član aktuelnog saziva Predsjedništva Milorad Dodik se zalaže za otcjepljenje entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine i njegovo pripajanje susjednoj Srbiji. Za to koristi i svoju političku funkciju, uključujući i lobiranje u Izraelu.

“Nezavisnost Republike Srpske želim vidjeti za života”, rekao je Dodik u nedavnom intervjuu za jednu komercijalnu televiziju.

Vanjsku politiku koju vode Dragan Čović i Milorad Dodik, najviši dužnosnici Bosne i Hercegovine, Hadžikadunić opisuje kao neku vrstu „paralelne politike“. S druge strane, vjeruje da su na međunarodnom planu mogle uraditi mnogo više one političke partije koje kažu da zagovaraju evropsku budućnost zemlje.

Uz odvajanje podrške američkih Jevreja Bosni i Hercegovini tokom rata 90-ih od zvanične politike Izraela, Hadžikadunić je rekao da Bosna i Hercegovina također ima šta reći na temu pozitivnih historijskih veza Bosne i Hercegovine i Jevreja.

„Sarajlije, muslimani pa i drugi građani su pružili podršku jevrejskom narodu za vrijeme okupacije NDH [tokom Drugog svjetskog rata]”, rekao je Hadžikadunić. Poznat je slučaj muslimanke Zejnebe koja je na jednoj sarajevskoj ulici svojom odjećom sakrila Davidovu zvijezdu njene komšinice Jevrejke, kako je nacisti ne bi prepoznali i odveli.

Prepirka Irana i Izraela zbog BiH

Novinar i politički komentator Mirnes Kovač ocijenio je jednako štetnom po Bosnu i Hercegovinu i podršku koju je demaršu ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisere Turković upućen Izraelu dao Iran.

Ambasada Irana u Bosni i Hercegovini saopćila je da “cionistički režim aparthejda nije kvalifikovan da komentariše političku sudbinu Bosne i Hercegovine”.

Prema Kovaču, neprihvatljivo je da se strane ambasade „bliskoistočnih duboko antagoniziranih nacija“ miješaju u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine.

„Bosna i Hercegovina ima svoje partnere u sferi Sjevernoatlantskog savezništva [NATO] i ovakav vid diplomatskih pritisaka i ‘pomaganja’ Bosni nije koristan […] Dakle, uz demarš Izraelu treba uputiti i notu Iranu da ovakav vid podrške Bosni i Hercegovini ne koristi“, rekao je Kovač.