Orangutani kao baštovani malezijske šume

Bornejski orangutani su klasifikovani kao kritično ugroženi, sa oko 13.000 jedinki koje žive u divljini.

Orangutan, jedini veliki majmun u Aziji, može se pronaći samo na otocima Borneo i Sumatra (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Orangutani su poznati kao baštovani šume. Oni igraju vitalnu ulogu u širenju semena i održavanju zdravlja šumskog ekosistema, što je važno za ljude i druge životinje”, za Al Jazeeru Balkans objašnjava dr. Henry Chan, jedan od direktora Svetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) u Maleziji.

Malezija je nekada u potpunosti bila prekrivena šumom. Šume se često u potpunosti krče, te je danas nešto više od polovine ukupne površine ove zemlje netaknuto.

Jedini veliki majmun u Aziji, orangutan ili „čovek iz šume“, kako ga još nazivaju, može se pronaći samo na ostrvima Borneo i Sumatra. Bornejski orangutani su klasifikovani kao kritično ugroženi, sa oko 13.000 jedinki koje žive u divljini.

Dr. Chan navodi da se ovi brojevi sada smatraju stabilnim i veruje da će tako i ostati, ali samo ako se uspostave dobre prakse upravljanja šumama, uz povećanje ekološke svesti stanovništva kroz obrazovanje. On kaže da su zajednički napori nevladinih i vladinih organizacija osigurali da populacija orangutana u Maleziji bude stabilna.

Degradacija populacije divljih životinja

“Širenje plantaža palminog ulja može da dovede do gubitka staništa, kao i dalju degradaciju populacije divljih životinja, a to dovodi do izolacije orangutana u različitim oblastima. Međutim, u Sabahu, na severu ostrva Borneo, ekspanzija plantaža uljane palme je usporila. Vlada pokrajne Sabah želi da sto posto ovih plantaža dobije RSPO certifikat do 2025. godine (RSPO sertifikat je garancija da je standard proizvodnje palminog ulja održiv, op. a.)”, kaže.

Chan navodi da uljane palme ne treba same po sebi smatrati pretnjom za orangutane.

“Način na koji se uzgajaju uljane palme, ali i način upravljanja plantažama predstavlja realnu pretnju za ovu ugroženu vrstu. Međutim, veoma je važno potruditi se da područja namenjena konverziji u plantaže uljane palme imaju najmanji uticaj na biodiverzitet.”

Bornejski orangutani su suočeni sa prilično velikim brojem pretnji, objašnjava dr Chan.

“Najveća pretnja opstanku orangutana je gubitak staništa zbog korišćenja poljoprivrednog zemljišta i fragmentacija staništa uzrokovana neodrživim razvojem infrastrukture. Još jedna značajna pretnja orangutanima je sukob sa ljudima.”

Orangutani postaju meta prilikom ulaska na farme u potrazi za hranom. Incidenti “ubijanja iz osvete” u Sabahu su, prema rečima dr Chan-a, veoma mali zbog povećanja svesti ljudi, ali i zakona koji štite Bornejske orangutane.

Mlade životinje se često hvataju dok se krče šume, ili to čine lovokradice, neretko ubijajući odrasle jedinke. U zatočeništvu mladi orangutani se često razbole, postanu žrtve okrutnosti. Odgajani kao kućni ljubimci, orangutani se nikada više ne mogu vratiti u divljinu. Malezijska vlada je zabranila ilegalnu trgovinu i izriče stroge zatvorske kazne svakome ko bude uhvaćen da drži orangutana kao kućnog ljubimca.

Zaštita i obnova šuma

Dr. Chan ističe da su zaštita i obnova šuma ključni pokretački faktor u očuvanju orangutana u Sabahu.

“Više od 80 posto orangutana u Sabahu živi u zaštićenim područjima. Uspeh Bukit Pitona, nekada degradirane šume koju je, između ostalih, obnovio WWF Malezija, pokazao je da i obnovljene šume mogu da poboljšaju opstanak orangutana. Tokom ovih godina, dokumentovali smo da orangutani koriste mlado zasađeno drveće za hranu i sklonište. Zabeležili smo i povećanje populacije orangutana, što je pravi znak da se vrsta polako oporavlja. U skladu sa ovim uspehom, WWF Malezija je identifikovala nekoliko degradiranih šumskih staništa orangutana, koja zahtevaju naše napore za obnavljanjem, kako bi se osiguralo da populacija bude održiva na duži rok. Koridori su uspostavljeni da bi se olakšalo širenje orangutana, ali i da bi se povezale manje populacije sa većim staništima. Ovi hodnici su uspostavljeni kroz plantaže uljanih palmi koje su presekle prvobitno stanište orangutana”, navodi.

Postoje i centri za rehabilitaciju orangutana, a jedan od njih je Sepilok, na ivici šumskog rezervata Kabili-Sepilok.

Osnovan je 1964. godine, sa ciljem da rehabilituje konfiskovane jedinke i bebe bez majki. Danas u ovom rezervatu živi negde između 60 i 80 orangutana. Edukacija lokalnog stanovništva i posetilaca jedan je od ključnih ciljeva centra. Posetioci su ograničeni na šetališta i nije im dozvoljeno da priđu orangutanima. No, nekada nestašni orangutani ne poštuju ovo pravilo.

Stvaranje rezervata kao što je Kabili-Sepilok smanjuje uticaj krčenja šuma na orangutane.

Chan ohrabruje sve ljubitelje prirode da se priključe borbi za očuvanje biljnih i životinjskih vrsta svuda u svetu. On objašnjava da i mi možemo da pomognemo da se zaštiti i populacija orangutana u Sabahu.

“Smanjite korišćenje papira, ponovo koristite i reciklirajte. Na taj način ćemo na kraju smanjiti potražnju za papirom i samim tim smanjiti broj posečenih stabala. Budite oprezni. Prijavite TRAFFIC-u, nevladinoj organizaciji koja globalno radi na zaustavljanju trgovine divljim životinjama i biljkama, ako naiđete na prodaju i kupovinu divljih životinja, obično u delovima. Ovo uključuje, ali nije ograničeno na orangutane, slonove, pangoline i  medvede. Koristite proizvode sa sertifikatom o održivoj proizvodni palminog ulja (RSPO) i Forest Stevardship Council (FSC) i obavestite sve svoje prijatelje o njima. Donirajte WWF-u. WWF Malezija trenutno vodi ključne projekte očuvanja koji imaju za cilj zaštitu šuma, reka i mora, kao i spasavanje ugroženih vrsta kao što su tigrovi, slonovi i orangutani”, rekao je Chan.

 

Izvor: Al Jazeera