Kuda plovi ruski brod sa ‘ukradenom’ ukrajinskom pšenicom

Spor je istakao globalne strahove od krize sa hranom; ruska invazija na Ukrajinu, vodećeg proizvođača pšenice, obustavila je izvoz i sve su glasnije optužbe da Moskva krade susjedove sirovine.

Konačna destinacija Žibeka Žolija nije poznata (Reuters)

Paralelno sa borbama na ukrajinskim frontovima, Moskva i Kijev vode bitku oko Žibeka Žolija, ruskog teretnog broda. Zvanični Kijev i nekoliko analitičara navode kako je brod krajem juna pristao u luku Berdjansk, koja je pod ruskom okupacijom, te potom otplovio ka Turskoj sa hiljadama tona ukrajinske pšenice.

Mediji koje podržava Moskva proslavili su, kako su naveli, prvu plovidbu komercijalnog broda iz „oslobođene“ luke. Iako je Žibek Žoli možda prvi brod koji je isplovio iz Berdjanska, postoje izvještaji u kojima se navodi kako su ruski brodovi i ranije napuštali ukrajinske luke noseći spornu pšenicu.

Kako navode iz Ukrajine, Turska je blokirala Žibek Žoli blizu svoje luke Karasu 3. jula, a tursko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je kako istražuje ukrajinske navode o pšenici. No, brod je napustio krajem srijede područje turske luke, naljutivši ukrajinskog zvaničnika koji je rekao kako je brodu dozvoljen odlazak „uprkos dokazima krivičnog djela predstavljenih turskim vlastima“.

Konačna destinacija Žibeka Žolija nije poznata.

Rusija je odbacila navode o spornim detaljima, kao i navode da je teretni brod uopće bio blokiran, pa su iz Ministarstva vanjskih poslova iz Moskve naveli kako je Žibek Žoli „prošao standardne procedure“.

Spor je istakao globalne strahove od krize sa hranom; ruska invazija na Ukrajinu, vodećeg proizvođača pšenice, obustavila je izvoz i sve su glasnije optužbe da Moskva krade susjedove sirovine.

Nikola Gorbačov, predsjednik ukrajinske Asocijacije proizvođača pšenice, za Al Jazeeru kaže kako su ruski vojnici ukrali pšenicu lagerovanu u silose i prebacili je kamionima ili željeznicom u luke na okupiranom Krimu – Kerč ili Sevastopolj – te ukrcali silose sa isključenim transponderima.

„Oni kradu usjeve brutalnom silom i iznudom oružjem. Oni tjeraju farmere da vrše sjetvu i upozoravaju ih kako će im oteti 70 posto budućih usjeva“, dodaje on.

Afera sa Žibekom Žoijem mogla bi također biti provjera turske lojalnosti. Ankara je igrala posredničku ulogu u ratu i ima veze sa obje strane, a UN poziva Tursku da pomogne pri uspostavi koridora za izvoz pšenice. Do sada su turske vlasti izbjegle sukob sa Moskvom nezadržavanjem ruskih brodova uprkos tvrdnjama da su sporne ukrajinske pošiljke stigle u njene luke.

Gdje je Žibek Žoli bio?

Brod je 22. juna sa 7.146 tonaže nosivosti napustio crnomorsku luku Novorosijsk u Rusiji, te plovio ka istočnim obalama poluotoka Krim koji je Moskva anektirala 2014. godine. Portali koji prate plovidbe pokazuju kako je 23. juna prošao moreuzom Kerč i pristao dva dana kasnije u ruskoj luci Kavkaz.

Kao što je često slučaj sa ruskim brodovima koji prilaze Krimu, ovi portali su pokazali kako je Žibek Žoli ubrzo prestao prijavljivati poziciju što je protiv međunarodnog prava. Njegovi transponderi, koji automatski prijavljuju lokaciju i rutu broda drugim brodovima i lukama, ponovo su uključeni četiri dana kasnije. Teretnjak se ukazao u Azovskom moru 29. juna, prošao kroz moreuz Kerč i otplovio ka Karasuu.

Dok je bio u ekskluzivnoj turskoj ekonomskoj zoni, vlasti su ga blokirale 3. jula, naveo je ukrajinski ambasador u Ankari Vasil Bodnar.

„Prema informacijama koje imamo, brod je bio natovaren pšenicom koja je uzeta iz stovarišta u distriktu Berdjansk i oko njega. Išao je ka luci Karasu sa dokumentima iz luke Berdjansk“, naveo je Bodnar za Al Jazeeru i dodao kako su turske vlasti otvorile istragu.

Ukrajinski državni tužitelj Ankari je poslao zahtjev za blokadom broda kao i za „potpunim dokazima“ švercovane pšenice, istakao je Bodnar.

Dok je Moskva negirala da je uradila bilo šta pogrešno, samoproglašena Donjecka Narodna Republika (povezana sa Kremljom) jedva je čekala objaviti misiju Žibeka Žolija. Tako je Crimea News 30. juna objavio dolazak prvog teretnog broda u „oslobođeni i mirni“ Berdjansk, luku napravljenu 1830. za izvoz pšenice. Novinarka je ušla na brod koji je obnovio, kako je rekla „višestoljetne tradicije“.

Iako je na snimcima prekriveno ime broda, portali koji prate pomorski saobraćaj su ga identificirali.

Zašto je Turska blokirala brod?

Turska podržava ukrajinsku nezavisnost i teritorijalni integritet, a istovremeno pokušava izbjeći bilo kakve sporove sa Rusijom.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je prošlog mjeseca kazao kako Ankara istražuje tvrdnje da je ukradena pšenica stigla u njene luke i kako neće „dozvoliti da takva dobra dolaze u naše luke“. Turska je istražila ukrajinske tvrdnje o spornoj pšenici, ali nije našla dokaze za takve pošiljke, istakao je.

Kako kaže Yoruk Isik, geopolitički analitičar iz Istanbula koji vodi portal za praćenje brodova Bosphorus Observer, tokom juna je blizu 20 brodova iz Sevastopolja i Kerča stiglo u turske luke. On za Al Jazeeru navodi kako je Turska do sada izbjegavala blokirati ruske brodove, ali „zbog javnog istupa takozvane Donjecke Republike, Žibek Žoli je privukao pažnju“.

Taj potez bi mogao biti ruski pokušaj da dobije međunarodno priznanje Donjecke Republike kroz trgovinu sa drugim državama, no „ovo je bio suvišan korak za Tursku“, ističe ovaj analitičar koji nastavlja da je tako Žibek Žoli postao „slučaj provjere“ turske vanjske politike koja je do sada bila u „nemogućoj poziciji za Ukrajinu, a da nije protiv Rusije“.

Kasno u srijedu, portali su prijavili da brod napušta poziciju gdje se usidrio kod luke Karasu i odlazi ka nepoznatoj destinaciji. Istik ističe kako bi „najbolji scenarij za Tursku bio da Žibek Žoli pojede mrak“.

Dokazi o ilegalnim pošiljkama?

Grupe za praćenje, među kojima su Bosphorus Observer i SeaKrime iz Ukrajine, dokumentirale su brojne brodove sa pšenicom i drugim dobrima sa okupiranih područja Ukrajine.

Ruski teretni brod Mihail Nenašev nedavno je plovio ka turskoj luci Iskenderun nakon što je utovaren na pšeničnom terminalu Avlita u Sevastopolju koji je pod ruskom okupacijom, navodi SeaKrime.

Analiza podataka o teretu, fotografija iz luka, lokalnih medija i satelitskih snimaka sugerira kako su tri broda sirijske državne kompanije bila u okupiranim lukama na Krimu i u Abhaziji.

Laodicea, Finikia i Souria često nose građevinski materijal iz Turske na Krim i u Abhaziju, a obično se vraćaju sa pšenicom ili otpadnim metalom.

Ovi tereti se smatraju prošvercovanim jer njihovo prebacivanje preko ukrajinske granice nije registrirano u skladu sa zakonom i ukrajinskom carinskom službom.

Izvor: Al Jazeera i agencije