Hiljadu kilometara biciklom od Beča do Srebrenice

U maratonu, čiji je cilj odati počast žrtvama genocida, učestvuje 14 biciklista porijeklom iz Bosne i Hercegovine i sa Sandžaka.

Maraton je krenuo sa Trga heroja u Beču (Ustupljeno Al Jazeeri)

Četrnaest biciklista je 3. jula krenulo na 1.00 kilometara dugo putovanje iz austrijske prijestolnice Beča do bosanskohercegovačkog grada Srebrenice, gdje žele, kao i u godinama koje su protekle, odati počast žrtvama genocida.

Maraton je krenuo sa Trga heroja u Beču, potom je prošao kroz Stegersbach, da bi naredna stanica prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu bile Varaždinske Toplice. Iz ovog mjesta u Hrvatskoj su potom prešli granicu i došli u Bosnu i Hercegovinu, odnosno Veliku Kladušu.

“Ovih dana ćemo se ponovo prisjećati svih tih dešavanja iz Srebrenica iz kobne 1995. godine, mnogo će se govoriti o tome, pisati, čitati, govoriti, a naročito će ponovo boljeti rane srebreničkih majki iz 1995. godine“, za Al Jazeeru sa maratona govori Aladin Mujović, jedan od organizatora i učesnika.

Suze i znoj

Iz godine u godinu on s drugim biciklistima vozi ovaj maraton dug 1.000 kilometara.

“Možda je nekome nepojmljivo da iz tih dana 14 sportista crpi inspiraciju za svoj poduhvat i biciklistički maraton koji će realizirati od Beča do Srebrenice. Znoj koji ćemo proliti na tom putu je neuporediv sa suzama koje prolijemo svakog 11. jula“, ističe sagovornik.

Dodaje kako, vodeći se tom plemenitom namjerom, članovi udruženja Bike club Austrija i ove godine ide na put iz Beča, da bi se potom pridružili tradicionalnom maratonu koji polazi iz Bihaća, “s kojim će dijeliti isti cilj pred očima, a to je Srebrenica“.

Na pitanje da li putem nailaze na teškoće i probleme, Mujović odgovara: “Svaki cilj ima svoje probleme, ali su oni, složit ćete se, neminovni kada svakodnevno prelazite stotine kilometara biciklom.“

Dodaje kako učesnici maratona, kao i svake godine, žele “biti motivacija i sadašnjim i budućim generacijama na koji način možemo dati nesebični doprinos u sjećanju na žrtve Srebrenice“.

Grad boli, tuge, nemoći

“Srebrenica nije mjesto koje treba posjetiti, Srebrenica je mjesto koje nas mora podsjetiti koliko smo jači zajedno, da se nikada ne zaboravi i nikada ne ponovi“, poručuje sagovornik.

U ovom maratonu učestvuje 14 biciklista porijeklom iz Bosne i Hercegovine i sa Sandžaka, koji su različitog iskustva.

Među njima je predsjednik kluba Esad Bukarić, rodom iz Banje Luke, kojem je ovo treći maraton iz Beča, dok je deseti put učesnik maratona koji polazi iz Bihaća. S druge strane, ovo je prvi maraton i prva posjeta Srebrenici za Kenana Islambašića, rođenog u Foči.

Maraton prolazi kroz četiri države, a u Bihaću se pridružuje desecima biciklista koji iz ovog grada sa Une polaze ka Srebrenici.

“Nemam mnogo reći na pitanje šta za mene predstavlja 11. juli. U Srebrenicu idete da šutite, to je grad boli, tuge i nemoći“, dodaje Mujović.

Ukop desetaka žrtava

U Memorijalnom centru Potočari-Srebrenica ovog 11. jula će biti ukopani posmrtni ostaci najmanje 49 žrtava genocida u Srebrenici. Iz Organizacionog odbora saopćeno je da je sve spremno i da će, zbog predstojećeg Kurban-bajrama, tabuti, umjesto 9. jula, iz Visokog ka Potočarima krenuti 8. jula.

Jula 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) za zločine genocida u Srebrenici osudio je kompletno vojno i političko rukovodstvo bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, uključujući komandanta Vojske RS-a, generala Ratka Mladića, i prvog predsjednika RS-a Radovana Karadžića.

Mladića (78) je 8. juna drugostepenom presudom na doživotni zatvor osudio Međunarodni mehanizam za krivičene sudove, nasljednik ICTY-a. Isti mehanizam je pravosnažno na doživotni zatvor osudio i Karadžića (74) u martu prošle godine.

Izvor: Al Jazeera

Reklama