Civilni dronovi su postali važna karika ukrajinske odbrane
Zbog velike potražnje za dronovima te relativno malim brojem proizvođača, ukrajinske snage se od početka koriste ruske invazije dronovima koji prvobitno nisu dizajnirani za upotrebu na ratištima.

Moderno ratovanje u velikoj meri podrazumeva upotrebu informacionih tehnologija, računara i raznih elektronskih uređaja. Ruska agresija na Ukrajinu je u praksi pokazala kako će izgledati ovaj i vojni sukobi u budućnosti. Pentagon i NATO ovo nazivaju hybrid warfare (hibridno ratovanje), a na terenu se vojne snage uglavnom oslanjaju na letelice bez ljudske posade (UAV) te razne vrste raketnih i optičko-elektronskih sistema. Zbog velike potražnje za novim tipom letelica u svetu te relativno malim brojem proizvođača, a koji su gotovo po pravilu velike kompanije, ukrajinske snage se od početka koriste i dronovima koji prvobitno nisu dizajnirani za upotrebu na ratištima.
U aprilu je Mihail Fedorov, ukrajinski vicepremijer i ministar za digitalizaciju, na društvenim mrežama postavio interesantnu fotografiju, snimljenu na prvoj liniji fronta. Na fotografiji se nalaze dvoje pripadnika specijalnih jedinica ukrajinske vojske, a na stolu, ispod velike ikone Bogorodice, uredno je poređano desetak kutija, koje su sadržale dron “Mavic Pro” kompanije DJI. Ova kompanija je svetski lider u proizvodnji raznih vrsta dronova – za snimanje i fotografisanje te za upotrebu u industriji i poljoprivredi.
Shenzen kao kineska ‘silicijska dolina’
DJI (skraćeno od Da-Jiang Innovations) kineska je tehnološka kompanija, sa sedištem u gradu Shenzenu, koji važi za “silicijumsku dolinu” najmnogoljudnije zemlje sveta. Tokom godina kompanija je postala sinomim za reč “dron”, a pored ovih letelica, DJI proizvodi i razne vrste kamera, stabilizatora za profesionalne filmske kamere te sisteme na kontrolu leta. Takođe, DJI ima više od dve trećine svetske proizvodnje komercijalnih dronova, a njihova oprema se koristi i u velikim filmskim studijima širom sveta tei u malim dokumentarnim produkcijama.
Njihova tehnologija stabilizacije u četiri ose (four axis) je vodeća na tržištu i generalno se smatra da je nekoliko puta bolja od konkurencije. Najpoznatiji dronovi ove kompanije su oni iz serija “Phantom” i “Mavic”, a za profesionalnu i primenu u industriji nude se i serije “Spreading Wings” i “Inspire”.
Najnovije tehnologije ovih letelica, poput tela od legure magnezijuma i aluminijuma, u kombinaciji sa ugljeničnim vlaknima, znače da se dron neće oštetiti čak ni pri padu sa veće visine. “Inspire” serija ima i dodatni sistem stabilizacije kamere, nazvan “Zenmuse X”, koji omogućava snimanje videa čak i pri velikoj brzini leta i složenim manevrima izbegavanja prepreka u urbanim sredinama.
Iz evropskih prodavnica na ukrajinsko ratište
DJI se početkom godine našao na listi kineskih kompanija pod sankcijama SAD-a. Američko Ministarstvo finansija je ove sankcije uvelo zbog tvrdnji međunarodnih grupa za ljudska prava da se dronovi i tehnologije ove kompanije koriste za nadzor ujgurske manjine u Kini.
DJI je, sa druge strane, kompanija koja posluje na američkim berzama (publicly listed stock), a više od 70 odsto dronova u američkim prodavnicama dolazi iz ove kompanije. Takođe, veliki broj američkih federalnih službi, poput obalske straže, graničnih specijalnih snaga i rendžera u nacionalnim parkovima, dobrim delom se oslanjaju na DJI dronove u svojim aktivnostima.
Deo DJI dronova koji su nedavno stigli u Ukrajinu plaćen je donacijama međunarodne fondacije Come Back Alive (Vrati se živ), koju finansiraju Ukrajinci koji žive i rade u Evropskoj uniji, SAD-u i Kanadi, kao i iz Australije i sa Novog Zelanda. Za 6,12 miliona eura, koliko je sakupljeno, kupljeno je gotovo 2.300 “običnih” dronova. Zapravo, ova kupovina je bila toliko velika da su mnoge evropske prodavnice jedno vreme bile bez ovih proizvoda (out of stock).
‘Izvidnica’ u vazduhu od ključne važnosti
Ministar Fedorov je takođe postavio fotografije najnovijeg modela “DJI Mavic 3”, koji ima znatno unapređene kamere i mogućnosti leta. Iako su ovi dronovi zamišljeni i dizajnirani samo za video snimke u visokoj rezoluciji iz vazduha te fotografije, upravo ove mogućnosti su se pokazale kao ključne za ukrajinske snage. Budući da ruske jedinice obično putuju u većim kolonama (jedna od njih je bila dugačka čak 14 kilometara), imati “izvidnicu” u vazduhu u gotovo svakom trenutku od ključne je važnosti.
Iako ukrajinske snage bezbednosti dobijaju satelitske fotografije od zapadnih saveznika, ove fotografije su često niske rezolucije i ne može se sa tačnošću utvrditi broj i tip neprijateljskih vozila. Zbog toga mali dronovi (neki od njih ne veći od smartfona) od izuzetne su koristi, jer ih je veoma teško primetiti sa zemlje, a i kada budu primećeni, oni su obično već poslali značajan broj fotografija ili video snimak u UHD (4K rezoluciji). Većina ovih dronova ima i “live feed”, odnosno strimovanje videa iz samog leta, kao i raznih parametara iz neposredne okoline.
Zbog izuzetno male veličine, većina protivavionskih sistema nije u stanju da ih “nanišani” (PLR, positive lock return), a uz to, većina raketa protivvazdušnog sistema se ne bi ni aktivirala, opet zbog njihove male mase. U maju su ukrajinske vlasti podelile snimak sa jednog od ovih malih dronova, na kome ruski vojnici pokušavaju da ga obore pucnjima iz pešadisjkog oružja. Desetak sekundi kasnije ceo položaj ruske oklopne jedinice biva uništen raketom “Grom”. Lokacija i položaj uništene jedinice su stigle upravo sa malog “civilnog” DJI drona.
Tinejdžer snimio rusku kolonu kod Žitomira
Ipak, u ovakvim aktivnostima ne učestvuju isključivo ukrajnski vojnici. Na stotine civila “pilota dronova”, koji su dronove nabavili za razne svrhe poslednjih godina, od početka februara se dobrovoljno prijavljuje u jedinice civilne odbrane, kako bi sa svojim letelicama pomogli u borbi protiv ruskih snaga. Jedan od njih je i tinejdžer Andrej Pokrasa, koji je u aprilu svojim dronom uspeo da snimi kolonu ruske vojske na putu ka Kijevu. Kada je roditeljima pokazao snimak sa svog drona, oni su ga prosledili komandi vazdušnih snaga Ukrajine. “Kolona se kretala iz pravca Žitomira, a zaustavljena je kod grada Berezivka”, naveli su iz vazdušnih snaga. Ukrajinski stručnjaci smatraju da snimak sa drona ovog tinejdžera bio ključni faktor u zaustavljanju napada na Kijev.
Valerij Jakovenko je stručnjak za dronove i osnivač ukrajinske kompanije UA Drone. Jakovenko navodi da su “dronovi sa dobrim karakteristikama videa od ključnog značaja u ratu sa Rusima, jer se koriste za prikupljanje obaveštajnih podataka, kao i GPS podataka o položaju ruskih jedinica”. Ove GPS informacije sa satelita (global positioning system, sistem za globalno pozicioniranje) su se pokazale kao vitalne za jedinice opremljene raketama. Kada mali dron pošalje GPS lokaciju (geografsku dužinu i visinu, nagib terena i visinu), ove podatke raketne jedinice jednostavno unesu u kompjuter za nišanjenje. U većini slučajeva ruske snage čak ne uspeju ni da sviraju uzbunu, a na ovaj način je uništeno najmanje 235 oklopnih vozila, tenkova i kamiona, kao i dva nosača raketa “Kub 2K12”.
Uz podatke sa kamera i GPS-a, Ukrajinci su uspeli i da modifikuju veće dronove za “samoubilačke” misije. Obično bi na dron bila postavljena neka od granata ili bombi sa reaktivnim upaljačem. Sa cenom ovakvog drona od 700 do 1.000 dolara, on je izuzetno jeftino navođeno oružje, naročito kada se uporedi sa cenom “velikih” vojnih dronova od nekoliko miliona dolara, pa čak i cenom standardnih raketa “vazduh-zemlja”, koje se kreću od 20 dolara do 80.000 dolara po komadu. Manji dronovi se, takođe, mogu modifikovati dodavanjem malih bezičnih releja SRD/SL-A, čime se omogućava da mali dron postane “mini bombarder” te da isporuči granate na neprijateljske položaje.
Ruske snage koriste sistem ‘Aero Scope’
Američka ekspertkinja za bezbednost Faine Greenwood na svom nalogu na Twitteru često objavljuje snimke preuzete sa ukrajinskih naloga na aplikaciji Telegram. Najveći deo ovih video zapisa je načinjen civilnim dronovima, koji su često i jedini način za izviđanje. Jedan od njih prikazuje grad Lisičansk samo dan nakon što su ga zauzele ruske snage. Drugi video, sa desetinama hiljada pregleda na Telegramu, pokazuje uništenu kolonu ruskih tenkova T-72. I ovaj video je načinjen DJI dronom, i to najnovijim modelom “Mavic 3 Pro”. Njegov operator je ukrajinski vojnik iz mehanizovane jedinice, pod pseudonimom “Maks Koler”, koji kaže da je uspeo da modifikuje ovaj dron i njegovu kontrolnu jedinicu, pa je sada u mogućnosti da njome upravlja iz bezbednosti svog oklopnog vozila, bez gubitka kvaliteta signala.
Još jedan veoma popularni nalog, “Killpukin”, demonstrira mogućnosti jeftinog drona “Autel Evo II”, modifikovanog malim bežičnim mehanizmom, koji mu sada daje mogućnosti da na neprijatelja baca granate tipa “VOG-17”. Sličan je i dron “Skydio X2”, američke proizvodnje, a ukrajinska dijaspora u SAD-u je na online trgovini “Amazon” kupila 50-ak ovih letelica. Pošiljka je bila kraće vreme zadržana na aerodromu u Antverpenu, ali je ipak stigla u Kijev.
Da bi se delimično zaštitile od napada civilnim dronovima, ruske snage su krajem aprila počele da koriste sistem “Aero Scope”. Sam sistem je inicijalno razvila kompanija DJI, u partnerstvu sa kineskim državnim službama, koje su htele da imaju pouzdan sistem za detekciju dronova blizu institucija ili vojnih instalacija. Sistem je najveći broj korisnika našao među svetskim aviokompanijama i aerodromima, koji često imaju zastoje u letovima aviona zbog dronova u blizi pista. Takođe, postoji i mobilna verzija “Aero Scope” sistema, a koji se za manje od sata može instalirati na nekom koncertu, političkom skupu ili sportskom događaju. Sistem radi tako što svaki DJI dron u letu odašilje šifrovani signal na posebnoj frekvenciji, koji služi kao njegova identifikacija. Specijalni prijemnici i pojačivači signala u “AeroScope” sistemu mogu da presretnu i dešifruju ovaj signal te otkriju i lokaciju pilota. Stručnjaci smatraju da je desetak jedinica ovog sistema prošle godine kupila ruska nacionalna aviokompanija te da je sistem sada našao primenu na ratištu u Ukrajini.
Mali dron bombardirao rusku grupu ‘Wagner’
Budući da mnogi od ukrajinskih DJI dronova imaju ne samo tehničke, već i softverske modifikacije, “Aero Scope” nije u stanju da detektuje veliki deo njih. O tome svedoče i objave na ruskoj mreže VK (VKontakte) o pogibiji 11 ruskih specijalaca od bombe koju je nosio dron. Korisnik pod imenom “PMC Wagner Z”, pripadnik ruske grupe plaćenika “Wagner”, navodi da je “blizu državne granice mali dron bacio bombu” i da su “poginula njegova braća iz Wagnera” te da su “ranjena dva pripadnika obaveštajne službe FSB”. U svojoj objavi pita “zašto druga ruska formacija nije koristila ‘Aero Scope’ sistem da locira dron koji ih je napao?”
Sama kompanija DJI je još u aprilu zvanično napustila i rusko i ukrajinsko tržište te prekinula zvanično poslovanje u obe zemlje, navodeći na svom sajtu da “ne želi da se njeni proizvodi koriste u vojne svrhe”. Ipak, njihovi dronovi kupljeni u američkim i evropskim radnjama bez problema stižu u Ukrajinu, a na sajtovima za online prikupljanje novca već nekoliko meseci su aktivne i kampanje za prikupljanje sredstava za njihovu kupovinu.