NI: Šta gubitak Zmijskog otoka znači za Rusiju

Ruske snage su napustile stratešku isturenu ispostavu na Zmijskom otoku, dovodeći u pitanje ratne ciljeve Moskve dok ukrajinski sukob ulazi u peti mjesec, piše Mark Episkopos za National Interest.

Navodi da je glasnogovornik ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov objavio u četvrtak da se ruska vojska povukla sa Zmijskog otoka.

“Dana 30. juna, kao čin dobre volje, Oružane snage Ruske Federacije završile su dodijeljene im zadatke na Zmijskom otoku i povukle tamo stacionirani garnizon. Time je svjetskoj zajednici pokazano da se Ruska Federacija ne miješa u napore Ujedinjenih naroda da organiziraju humanitarni koridor za izvoz poljoprivrednih proizvoda s ukrajinskog teritorija”, rekao je Konašenkov.

Ukrajinski mali komad teritorije koji viri iz mora, Zmijski otok, koji se nalazi jugozapadnog od lučkog grada Odese, zauzele su ruske trupe u ranoj fazi ukrajinskog rata.

‘Gest dobre volje’ ili prevaga Kijeva

Ruske snage uspješno su odbile niz pokušaja ukrajinskih oružanih snaga da ponovo zauzmu otok tokom maja, a stručnjaci kažu da su nedavne isporuke haubica i protubrodskih projektila sa Zapada konačno donijele prevagu u korist Kijeva, piše Episkopos u autorskom tekstu za National Interest.

Kako autor navodi, Kremlj je iznenadno povlačenje opisao kao gest dobre volje, s ciljem ublažavanja globalne krize nesigurnosti hrane, ali nije bilo prethodnih naznaka da Moskva razmatra planove za poduzimanje takvih koraka.

Štaviše, čini se da ta odluka nije u skladu sa stavom ruskih dužnosnika u tekućim pregovorima o izvozu žitarica.

Rusija dosljedno predstavlja nadolazeću krizu gladi prvenstveno kao posljedicu režima sankcija Zapada uspostavljenih nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je tvrdnje ukrajinskih i zapadnih dužnosnika da ruska pomorska blokada sprečava da milioni tona žitarica napuste ukrajinske luke, ustvrdivši u nedavnom intervjuu da Ukrajina može slobodno koristiti alternativne izvozne rute žitarica preko Poljske, Rumunije i Bjelorusije.

Otok je, za sada, ničija zemlja

Ruski političari pokušali su izjednačiti razlog koji je Moskva navela za napuštanje Zmijskog otoka s prethodnim izjavama Kremlja podilazeći stavu javnosti.

“Danas čujemo mnogo buke o tome da Rusija potpomaže globalnu prehrambenu krizu”, rekao je Aleksej Čepa, član ruske Državne dume.

“Te male isporuke, na globalnom nivou, koje se mogu izvršiti sa teritorija Odese pomorskim rutama, ne rješavaju probleme stvorene ratom sankcija [protiv Rusije] i posljedicama pandemije [COVID-19] čak nimalo. Shvatamo da su optužbe protiv Rusije apsurdne – ipak, ova je odluka donesena kako bi se našim protivnicima oduzela mogućnost iskorištavanja ove teme”, dodao je Čepa, prenijeli su ruski mediji.

Kijev odbacuje Moskvin prikaz događaja, piše Episkopos, tvrdeći umjesto toga da je otjerao ruske snage sa otoka nakon velikog noćnog napada, koji je Rusiju navodno koštao stotine miliona dolara u vojnoj opremi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je taj razvoj događaja pozdravio kao pobjedu, objavivši da je Zmijski otok “ponovo slobodan”.

Ne čini se da ukrajinska vojska, koja je potrošila znatne resurse od kako je rat počeo da istjera Rusiju sa Zmijskog otoka, ima ikakve neposredne planove da postavi garnizon na maloj pomorskoj teritoriji, piše Episkopos za National Interest.

Otok je, za sada, ničija zemlja, budući da ruska Crnomorska flota zadržava kontrolu nad velikim dijelom crnomorske obale Ukrajine.

Kontrola brodskih puteva za ukrajinsko žito

Ruski zastupnik Aleksej Černjak rekao je u petak da Zmijski otok ostaje pod kontrolom Rusije, u smislu da je još u dometu ruskih raketnih sistema i obližnjih ratnih brodova, sprečavajući Ukrajinu da ga efektivno povrati.

Ipak, gubitak Zmijskog otoka kao isturene polazne tačke zadaje udarac sposobnosti Rusije da zaprijeti Odesi, lišava Moskvu ključnog načina kontrole brodskih puteva za ukrajinsko žito i izbacuje iz igre mogućnost enklave pod ruskom kontrolom – koje je ruska vojska navodno namjeravala ojačati raketnim sistemima dugog dometa S-400 – koja bi se koristila za pritisak na jugoistočno krilo NATO-a, piše Episkopos za National Interest.

Ništa ne upućuje na to da je napuštanje Zmijskog otoka potaknulo Moskvu da revidira svoje ratne ciljeve, koji su ostali uglavnom nejasni od početka ruske invazije 24. februara, navodi autor za National Interest.

Stručnjaci kažu da je Kremlj sveobuhvatne ciljeve namjerno formulirao nejasnim terminima, s Putinom koji govori o sukobu kao o “specijalnoj vojnoj operaciji” za “denacifikaciju” i “demilitarizaciju” Ukrajine, kako bi se postavili temelji za širok raspon mogućih scenarija završetka igre koji se mogu predstaviti ruskom stanovništvu kao odlučujući pobjeda nad Ukrajinom i Zapadom, navodi Episkopos.

Ruske snage nastavljaju pritisak na Odesu

Na istoku Ukrajine čini se da ruska ofanziva na Donbas polako uspijeva, dok se ruske i Rusiji bliske separatističke jedinice sve više približavaju protjerivanju ukrajinske vojske iz regije.

Ruske snage nastavljaju vršiti pritisak na Odesu, za koju se naširoko vjeruje da je jedna od glavnih ratnih nagrada, smrtonosnim krešendom zračnih napada, piše Episkopos.

Navodeći planove o kojima su razgovarali najviši vojni dužnosnici, ruski političari i komentatori nagađali su da bi osovina Odese mogla postati nova front rata nakon Donbasa.

Nema ničega što bi upućivalo na to da je gubitak Zmijskog otoka, koji Moskva smatra u najgorem slučaju manjim nazadovanjem, poništio ove objavljene ciljeve, piše Mark Episkopos za National Interest.