Otvaranje ukrajinskih pomorskih ruta je teško, ali ključno

Ruska vojna strategija odsijecanja Ukrajine od pristupa moru kako bi joj uništila ekonomiju, uzrokovat će glad širom svijeta, piše ukrajinski novinar Vladislav Davidzon za Foreign Policy.

Izvoz ukrajinskog žita osigurava hranu za više od 300 miliona ljudi širom svijeta. Milioni tona žita sada stoje u ukrajinskim liftovima za žitarice ili u desecima stranih brodova zaglavljenih u ukrajinskim lukama. Embargo na izvoz ukrajinskog žita koji je postavila ruska Crnomorska flota predstavlja ozbiljnu prijetnju po sigurnost hrane. Nužno je da svijet djeluje.

Moj rodni grad Odesa – multietnički, multikulturalni centar regionalne trgovine – glavna je ukrajinska luka, uključujući dva satelitska lučka grada u krugu od 50 km od same Odese. Nijedna od ovih luka nije funkcionalna ‘zahvaljujući’ blokadi koju je ukrajinskoj trgovini nametnula Rusija. Ukrajinci su također minirali ulaz u luke kako bi spriječila ruske brodove da iskrcaju marince na svoje plaže. Ruska Crnomorska flota sada je istjerana više od 150 km od grada – na sigurnom odstojanju – pomoću efikasnosti ukrajinskih i britanskih protivbrodskih raketa.

Uloga Turske

Rusko pripajanje Krimskog poluotoka 2014, nakon kojeg je uslijedilo rušilačko zauzimanje industrijskog lučkog grada Mariupolja nakon ruske invazije u februaru tekuće godine, ostavilo je Ukrajini veoma malo izlaza na more. Ponovno zauzimanje Zmijskog otoka od strane ukrajinskih snaga prošli mjesec omogućilo je Ukrajincima da ponovo otvore manje luke duž ušća Dunava za pošiljke žitarica – i 35 malih stranih brodova usidreno je u tim lukama tokom prošle sedmice. Te plitke riječne luke nemaju ni približno nužan kapacitet.

Rusija je u pregovorima insistirala da budući izvoz ukrajinskog žita prolazi kroz okupiranu i gotovo spaljenu luku Mariupolj. Ovakva vrsta ucjene očito je neprihvatljiva i Kijevu i međunarodnoj zajednici.

U posljednjih nekoliko mjeseci bilo je brojnih pokušaja da se ispregovara humanitarni koridor za trgovinu žitom. Domaćin je bila Turska, a ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je posjetio Tursku zbog intenzivnih i bezuspješnih pregovora zbog ovog pitanja. Neki posmatrači su predložili pomorsku misiju NATO-a da bi se izvršila blokada. Međutim, to bi nedvojbeno dovelo NATO u sukob s Rusijom.

Novi prijedlog predsjednika Komiteta za odbranu pri Parlamentu Velike Britanije Tobiasa Ellwooda mogao bi promijeniti proračun za Zapad. Ellwood, koji se sreo s vojnim guvernerom regije Odesa kao i zapovjednikom ukrajinske mornarice Aleksejom Neižpapom ranije ove sedmice, predlaže usvajanje rezolucije Generalne skupštine UN-a da se otvori prevoz žitarica tako što će se ovaj grad ukloniti iz vojnih pitanja.

Međunarodna armada kao i pomoćni brodovi bili bi okupljeni da isprate međunarodne teretne kontejnere pod pokroviteljstvom UN-a i osigurali bi siguran prolaz za međunarodni prevoz tereta. Time bi se ublažio pritisak na ukrajinsku ekonomiju, a pomoglo bi se i da se spriječi glad u ugroženim državama širom Afrike i Azije. „Vrijeme je za liderstvo i međunarodnu koordinaciju. Ukrajina je žitnica Evrope i šire, a Odesa je nulta tačka, pa je u interesu međunarodne zajednice da se ova ključna luka ponovo otvori“, Ellwood mi je kazao po izlasku iz ureda ukrajinskog mornaričkog zapovjednika.

Bez sumnje, postoje ozbiljne tehničke poteškoće koje sprečavaju međunarodnu humanitarnu flotu pod zastavom UN-a da presretne rusku blokadu. Svaka operacija bi zahtijevala rezoluciju UN-a koja bi morala proći Vijeće sigurnosti, gdje bi Moskva mogla uložiti na nju veto, kako bi se o njoj glasalo u Generalnoj skupštini. To je posebno osjetljivo iz razloga što ta operacija ne bi bila označena kao operacija NATO-a, ali bi je u suštini izvršili brodovi NATO-a.

Bez obzira da li bila obavljana uz blagoslov UN-a ili ne, bilo koja operacija NATO-a morala bi se odvijati u bliskoj koordinaciji sa turskom vladom. Ankara kontroliše pristup Crnom moru kroz Bosfor. Nakon ruske invazije, Ukrajinci su tražili od Turaka da blokiraju daljnji ulazak ratnih brodova u Crno more. Turska vlada se povinovala ovom zahtjevu tri dana nakon početka ruske kampanje. Turci trenutno moraju dati humanitarnu dozvolu za brodove da bi prošli kroz moreuze, klauzula koju propisuje Konvencija iz Montreuxa iz 1936, koja omogućava Ankari da uskrati prolazak vojnim brodovima. Rezolucija UN-a bi, međutim, mogla nadjačati konvenciju. Nijedan alternativni plan bez međunarodne podrške trenutno se ne čini izvodiv.

Ruska pomorska invazija

Rumunski i bugarski crnomorski brodovi trebali bi biti uključeni u bilo koju operaciju dok NATO avioni lete iznad njih kako bi osigurali pomorske puteve i odvratili ruske napade. Luka Odesa jako je minirana da se spriječi iskrcavanje ruskih marinaca na njene plaže, što donosi sa sobom dodatne poteškoće. Deminiranje luke Odesa zahtijevalo bi dovođenje specijalnih brodova kroz moreuze – iako su me ukrajinski vojni izvori informisali da Ukrajinci trebaju dobiti par takvih brodova od Britanaca kasnije tokom godine. Ako se tako napravi, grad bi mogao biti izložen i time bi se stvorio potencijal za rusku pomorsku invaziju ako drugih vojnih brodova ne bude na vidiku.

Neižpapa, zapovjednik ukrajinske flote, rekao mi je u svom uredu u Odesi ranije ove sedmice, „Znamo gdje su mine koje smo mi postavili i njih možemo ukloniti. Međutim, ne znamo jesu li Rusi postavili mine blizu potencijalnih ‘zelenih’ humanitarnih pomorskih puteva.“ Zna se i da Rusi posjeduju mine sa ukrajinskim oznakama zaplijenjene u ukrajinskoj pomorskoj bazi na Krimu. Postoji bojazan među Ukrajincima da bi te mine mogle biti upotrijebljene za operaciju pod lažnom zastavom. Neižpapa je također objasnio da iako bi ukrajinska mornarica mogla obezbijediti sigurnost blizu svoje obale, postoji pitanje obezbjeđivanja duž obale za civilne brodove.

Još jedan stalni problem je osiguranje. „Neko na državnom ili međunarodnom nivou mora osigurati pošiljke žita, jer komercijalni špediteri neće dirati te vrste osiguranja“, objasnio je Alan Riley, viši saradnik u Atlantskom vijeću.

Mornarice Rumunije i Bugarske, obje članice NATO-a, možda neće biti dovoljno velike da pokriju to područje, iako bi NATO snage bila sposobne pružiti zračnu podršku njihovim brodovima. „Pitanje da li bi se ruska mornarica povukla je otvoreno, ali vjerovatno je da bi“, kazao je Riley. „Žele li oni započeti sukob sa NATO-om kada ovaj savez naprosto provodi humanitarnu kampanju prevoženja žitarica kako bi se spriječila glad? Svijet bi bez sumnje bio na strani NATO-a u takvom sukobu.“

Privremeno rješenje za krizu sa žitom je moguće ako međunarodna zajednica bude koherentna, ali dugoročno samo poraz Moskve može garantovati konačnu sigurnost komercijalnog prevoza preko Crnog mora.