Nasilje nad migrantima: Nezavisni nadzor granice samo u pratnji policije

Prvi godišnji izvještaj mehanizma koji je u Hrvatskoj uspostavljen prošle godine kako bi nadzirao postupanja policije prema neregularnim migrantima na granicama naišao je na kritike.

Pojedine nevladine organizacije upozorile su da je izvještaj pokazao ono na šta su ukazivale i prilikom osnivanja nezavisnog mehanizma – da su njegove ovlasti u utvrđivanju kršenja prava migranta na granicama, o čemu postoje mnogobrojni dokazi, ograničene i nedovoljne.

“Najveća je manjkavost Mehanizma nadzora upravo činjenica da su mu ovlasti ograničene do te mjere da ne može služiti svrsi zbog koje je osnovan, odnosno ne može utvrditi sustavna kršenja ljudskih prava na granicama Republike Hrvatske o kojima postoji dugi niz dokaza unazad šest godina”, objašnjava za Al Jazeeru Antonia Pindulić iz Centra za mirovne studije.

To se dešava, dodaje, jer posjete zelenoj granici, gdje se u posljednjih šest godina bilježi 90 posto pushbackova, odnosno prisilnog vraćanja migranata, Mehanizam mora prethodno najaviti tijelu koje bi trebao nadzirati – ministarstvu unutrašnjih poslova.

I u samom izvještaju se objašnjava da zbog ograničenih ovlasti, Mehanizam nije mogao posmatrati postupanja prema migrantima na zelenim granicama, osim prilikom najavljenih posjeta koje su se provodile u pratnji ovlaštenih pripadnika MUP-a i u skladu s njihovim uputama. Također, Mehanizam nema pristup ni informacijskom sistemu MUP-a.

“Na temelju uvida u dokumentaciju i razgovora u postajama granične policije i najavljenih promatranja zelene granice – osim u […] slučajevima vezanim uz minska područja i događaju prikazanom na RTL-u – nisu utvrđeni slučajevi prisilnog vraćanja iregularnih migranata”, navodi se u izvještaju.

‘Nezavisni dijalog sa MUP-om’

Ipak, na nasilne postupke policije na granicama, na oduzimanje novca, mobitela, odjeće i premlaćivanje, već dugi niz godina upozoravaju nevladine i organizacije za zaštitu ljudskih prava, Vijeće Evrope, ali i strani mediji koji su to sve zabilježili kamerama, pozivajući hrvatske vlasti da provede istragu i prekinu takve prakse.

Hrvatska policija i vlasti odbacuju optužbe o nasilju prema migrantima i tvrde da sve pritužbe istražuju, iako je Kolinda Grabar Kitarović, dok je bila predsjednica Hrvatske, “slučajno” u intervjuu za jednu švicarsku medijsku kuću priznala da je ipak potrebno “malo nasilja kada provodite pushback“.

Osnivanje nezavisnog mehanizma predložila je Evropska komisija kako bi se okončalo nasilje na vanjskim granicama Unije, i on je prvi takav mehanizam koji je uspostavljen u EU.

Njega u Hrvatskoj čine različite organizacije – Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Centar za kulturu dijaloga i Hrvatski Crveni križ.

U godišnjem izvještaju se povodom kritika pojedinih organizacija civilnog društva na račun osnivanja mehanizma, stručnosti članova i nezavisnosti djelovanja, navodi da u vrijeme osnivanja Mehanizma nigdje u Evropi nije djelovao usporedivi specijalizirani mehanizam civilnog nadzora postupanja policije u području neregularnih migracija.

“U tom smislu ne postoje europski uzori po kojima je Mehanizam mogao biti ustrojen, pa slijedom toga niti razrađene smjernice ili preporuke najbolje prakse kojima se Mehanizam mogao voditi”, ističe se u izvještaju.

Također se dodaje da treba imati na umu da je mehanizam samo jedan od aktera u čitavom sistemu nadzora policije u Hrvatskoj, odnosno da već postoje državni i civilni mehanizmi na tom polju, kao što su Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Pučki pravobranitelj te unutrašnja kontrola MUP-a.

“Mehanizam nije statičan i jednokratan ili pak konačan odgovor na sve izazove civilnog nadzora policije u području neregularnih migracija u Hrvatskoj. Njegovo je osnivanje početak nepristranog, neovisnog i ekspertnog dijaloga s MUP-om”, stoji u izvještaju.

Međutim, Pindulić ističe da se tu radi o mijenjaju definicije Mehanizma, na način da se on u svom radu “vodi vizijom neposrednog, nepristranog, neovisnog i ekspertnog dijaloga s MUP-om te idejom da su nadležnosti Mehanizma komplementarne nadležnostima i ovlastima MUP-a, umjesto mehanizma koji bi trebao provoditi neovisni nadzor nad postupanjem MUP-a i njegovih službenika”.

Naoružani službenici s ‘fantomkama’ na glavi

Pindulić ukazuje i na navode u izvještaju koji su prema njenom mišljenju manjkavi.

Navodi se da su migranti u više slučajeva opisivali da su prema njima “silu primjenjivale osobe u tamnim odorama bez oznaka”, s “fantomkama” na glavi, “opremljene palicama”.

“Na isti način unazad tri godine žrtve pushbackova opisuju osobe koje su ih mučile, a u čije su ih ruke predali hrvatski policijski službenici odjeveni u odore hrvatske policije. U tri kaznene prijave Centra za mirovne studije upravo se radi o postupanjima naoružanih službenika u crnom s ‘fantomkama’ na glavi, upravo onakvih iz snimke istraživačkih novinara Lighthouse Reportsa, za koje je i dokazano da se radi o policijskim službenicima”, kaže Pindulić.

U izvještaju se navode i “poteškoće s kojima se susreću neregularni migranti”, gdje se između ostalog opisuje kako migrante zloupotrebljavaju krijumčari i “agenti” te kako su migranti istraumatizirani dugogodišnjim putovanjima.

Također se ukazuje na to da policijske stanice nemaju uvijek adekvatne prostorije za njihov privremeni smještaj te da migranti pokušavaju preći granicu i na minski sumnjivim područjima, čime se dovode u opasnost i djeca, trudnice i stariji.

“Isto tako, zabilježena su nezakonita postupanja pripadnika hrvatske policije prema migrantima (npr. upotreba sile) sa ciljem prisilnog povrata izvan granica dopuštenih pozitivnim propisima i međunarodnim pravom”, ukazuje Mehanizam.

Međutim, Pindulić ističe da se zapravo radi o potencijalnim krivičnim djelima i nezakonitostima, čiji bi nadzor trebao biti upravo glavna svrha Mehanizma, a ne da se takvo nezakonito protjerivanje, dodaje, tek ovlaš spominje u izvještaju i kvalificira kao “poteškoća” s kojom se migranti “susreću”.

“Na temelju informacija danih od tijela koje Mehanizam nadzire, Mehanizam je utvrdio kako policijski službenici ilegalno protjeruju osobe u minski sumnjivim područjima te navedeno nezakonito postupanje ublažio objašnjenjem kako u tim slučajevima ‘MUP pogrešno tumači relevantne propise’. Ukoliko zbog ‘pogrešnog tumačenja’ ilegalno protjeruje ljude – krši njihova ljudska prava i izlaže ih riziku od mučenja, radi se o sustavnom kršenju nacionalnog i međunarodnog prava kojim se ljude dovodi u iznimno ozbiljnu opasnost”, zaključuje Pindulić.

‘Sakrivanje’ dešavanja na granicama

Međutim, izvršni direktor Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, koji vodi Koordinacijski odbor Mehanizma, u izjavi za RSE je rekao kako su unutar mandata, “odradili velik posao”.

“Velik dio našeg posla odnosi se na administrativne procedure koje definiraju kvalitetu sustava azila u Hrvatskoj, tako da je izlazak na ‘zelenu granicu’ bio samo jedan segment naših aktivnosti. I nikako ne mogu prihvatiti da nas se svodi na to da smo mi ti koji trebamo sakriveni u grmlju čekati da netko od hrvatskih policajaca primijeni prekomjernu silu ili nekome ne dopusti ulazak u Republiku Hrvatsku”, rekao je Markt.

Ipak, Pindulić se pita: “Zar uistinu netko vjeruje da bi se kršenja ljudskih prava na našim granicama događala dok policija zna da ih se nadzire?”

“Nameće se zaključak da su ovlasti Mehanizma na ovaj način do krajnjih granica limitirane upravo s namjerom da MUP sakrije stvarno postupanje na granici”, zaključuje.