Iako je među najboljim lokacijama za solarne panele, BiH to ne koristi

Bosna i Hercegovina još uvijek nema implementiranu strategiju koja bi potakla masovniju upotrebu solarnih panela za proizvodnju električne energije, premda nova tehnologija može biti dobra alternativa domaćinstvima u slučaju sve izvjesnije energetske krize i poskupljenja električne energije, rekli su energetski stručnjaci za Al Jazeeru.

Susjedna Srbija podstiče ugradnju solarnih panela s oko 3.500 eura subvencije po domaćinstvu, što je gotovo polovina ukupnih troškova potrebnih za instalaciju pet kilovatnih solarnih panela, snaga koja bi trebala zadovoljiti potrebe za električnom energijom domaćinstva prosječne potrošnje. Dio je to nacionalnog programa srbijanske vlade o energetskoj sanaciji u domaćinstvima širom zemlje.

I susjedna Hrvatska ima slične podsticaje za domaćinstva koja električnu energiju žele proizvoditi iz solarnih panela. Za solarne panele od pet kWh u Hrvatskoj je potrebno izdvojiti oko 9.000 eura, no država će pomoći sa 40 posto troškova za domaćinstva u kopnenoj Hrvatskoj i do 80 posto za domaćinstva na otocima. Prema hrvatskom Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tamo gdje država pomaže pri ugradnji solarnih panela investicija za domaćinstva postaje isplativa već nakon četiri ili pet godina.

Nove tehnologije osiguravaju da se sunčeva energija pretvara u električnu. U slučaju malih potrošača, cilj nije profit već energetska nezavisnost, ušteda novca i ekološki doprinos.

U BiH neiskorišten veliki prirodni potencijal

Prema Ameru Jerlagiću, energetskom stručnjaku, Bosna i Hercegovina se nalazi na jednoj od najboljih evropskih i svjetskih lokacija kada je u pitanju proizvodnja električne energije iz solarnih panela čemu pogoduju veliki broj sunčanih sati uz solidnu nadmorsku visinu i neophodnu svježinu za prirodno hlađenje panela. No, vlasti još uvijek ne koriste u dovoljnoj mjeri takve prirodne resurse, uključujući i nepostojanje zakonske regulative.

Tako, zakonski okvir koji bi podržao proizvodnju električne energije iz solarnih penala za sada je usvojen jedino u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, ali je za njegovu primjenu potrebno izraditi i dodatne pravilnike.

Isti ili sličan zakonski okvir usvojila je vlada drugog bosanskohercegovačkog entiteta, Federacije BiH, ali se njegovo odobrenje čeka u dva doma tog entitetskog parlamenta, sa vrlo nestabilnom političkom većinom.

Zakon o obnovljivim izvorima energije koji bi trebao zaživjeti u Bosni i Hercegovini, tzv. “zakon za prosumere”, prema Jerlagiću, predviđa mogućnost da se električna energija proizvodi iz solarnih panela na krovu industrijske hale ili na krovu kuće, da se dio (višak) proizvedene električne energije šalje u javnu elektroenergetsku mrežu tokom godine, a da se isto tako može uzimati iz mreže kada proizvodnja iz solarne elektrane nije dovoljna.

Mjerenje proizvodnje i potrošnje električne energije bi se mjerilo svaki mjesec preko “pametnih brojila”, a obračun bi se vršio jednom godišnje, kada se obavljaju poravnanja.

„Kod ovog zakonskog okvira akcenat će biti za zadovoljenjem vlastitih potreba, a manje na prodaji viškova. U stvari, viškovi iz ljetnih mjeseci će se kompenzirati za zimske mjesece. Ovim zakonskim okvirom električna energija će po prvi put postati roba koja će ‘dobiti svoje skladište’, u energiji koja će se moći kompenzirati tokom godine. Do sada se električna energija trošila u momentu kada smo je trebali i proizvodila kada ju je trebalo tržište, bez viška ili manjka“, rekao je Jerlagić.

Solarni paneli prvi put su se u Bosni i Hercegovini pojavili prije desetak godina, ali se sa instalacijama na krovove proizvodnih hala krenulo intenzivno krajem prošle i početkom ove godine. Također, imamo zabilježene i prve instalacije na krovovima privatnih kuća, navodi Jerlagić.

Sporo isplativa investicija bez pomoći države

Prema ponudi koju su Al Jazeeri dostavile dvije privatne firme, za panele od pet kWh u Bosni i Hercegovini je potrebno izdvojiti oko 7.500 eura. Po trenutnim cijenama električne energije u zemlji, za jedno domaćinstvo bi trebalo u prosjeku vrlo visokih osam do deset godina za povrat investicije, i proizvodnju jeftine električne energije za vlastite potrebe.

Po aktuelnim cijenama električne energije nema financijske opravdanosti za ugradnju solarnih panela za privatna domaćinstvima u Bosni i Hercegovini, smatra i Jerlagić, ali to bi moglo promijeniti “očekivano poskupljenje električne energije od početka naredne godine”.

Država bi mogla potaknuti upotrebu solarnih panela ako bi pomogla nabavku opreme, rekao je Al Jazeeri Nihad Harbaš iz Centara za održivu energetsku tranziciju – RESET.

Tada bi proizvodnja električne energije iz ove vrste obnovljivih izvora za građane bila mnogo prihvatljivija, sa mnogo kraćim rokom otplate investicije, rekao je Harbaš.