Hoće li kriptovalute preživjeti energetsku krizu?

Nakon rekordnih iznosa vrijednosti kriptovaluta, interes ta tu vrstu digitalnog novca u ozbiljnom je padu, a od početka godine zabilježen je pad vrijednosti bitcoina od 50 posto. Pokazatelj da stvari “ne štimaju” jeste i pad cijena novih i polovnih grafičkih kartica, koje se koriste za “rudarenje” kriptovaluta. Energetska kriza širom svijeta i rast cijena električne energije uz pad vrijednosti kriptovaluta mnoge “rudare” je odvratio od “rudarenja” ove vrste novca do te mjere da se postavlja pitanje ima li smisla uopšte upuštati se u te poduhvate i da li će kriptovalute opstati.

Marija Blešić iz Belgrade Crypto Communityja (belgradecrypto.com) govori da sama činjenica da je vrijednost bitcoina pala 50 posto ne znači da ova kriptovaluta (a i druge sa njom) “odlaze u prošlost”.

“Ako se vratimo nekoliko godina unazad, videćemo da je cena bitcoina i ranije menjala vrednost. Na primer, na zimu 2017. godine vrednost bitcoina bila je oko 20.000 dolara, pad je krenuo već na početku 2018. godine, a najniža cena bila je oko 3.000 dolara već u avgustu iste godine, da bi u novembru 2021. doživeo svoju rekordnu vrednost (ATH)”. Bitcoin je u novembru 2021. vrijedio zapanjujućih 68.000 dolara.

Promjena cijena kriptovaluta nije neočekivana i zavisi od više faktora, pojašnjava Blešić, koja smatra da pad cijene ne označava krah.

“Cene grafičkih kartica takođe rastu i padaju u ciklusima koji prate rast i pad vrednosti kriptovaluta. Kada kriptovalute doživljavaju visoke cene (bull market) potražnja za opremom za rudarenje je velika, jer se svaki izrudareni novčić može prodati po dobroj ceni. Kada je vrednost kriptovaluta niska rudari moraju da kalkulišu da li im se isplati da rudare. Odluka da se prestane sa rudarenjem je individualna i zavisi od svakog rudara pojedinačno”.

Dodatnu zabrinutost među potencijalnim “rudarima”, ali i svima onima koji bi uložili u ovu vrstu valuta, stvorila je i činjenica da su neke zemlje zabranile “rudarenje” kriptovaluta, zbog visoke potrošnje električne energije u vrijeme energetske krize.

Troškovi i profit

U toku svih ovih godina zemlje su dozvoljavale ali i branile rudarenje, trgovinu, plaćanje u kriptovalutama, no korisnici su nalazili legalne načine da se bave svojim poslom ili izvrše transakcije, kaže Blešić.

“Činjenica jeste da nam je prezentovano da smo usred energetske krize, ali moramo imati na umu da će neki korisnici sveta i dalje imati pristup električnoj energiji po jednakim ili sličnim cenama kao pre, bez zabrana”.

Čini se da rudarenje više nije profitabilno, prije svega zbog visokih cijena struje i pada vrijednosti valute, već stvara samo gubitke, pa su mnogi požurili da se “otarase” opreme koju su skupo platili, dodaje stručnjakinja Belgrade Crypto Communityja.

Da bi rudarenje bilo profitabilno cijena “izrudarene” kriptovalute (po danu) mora biti veće od troškova koje stvara oprema za rudarenje (po danu), napominje. Ti troškovi su između ostalog cijena otplate opreme, struje, održavanja i drugo. Ako se desi da rudar nema profit, morao bi da izanalizira svoju situaciju, posebno koliko dugo može da živi bez profita.

Ukoliko rudar može da izdrži loš period (bear market), čuva izrudarene kriptovaute, a onda ih proda u sljedećem ciklusu onda može ostvariti veliki profit, pogotovo uzevši u obzir da postoji mogućnost da će više “izrudariti” u bear marketu, jer se konkurencija smanjila, a algoritmi postali lakši, navodi Blešić.

Jedno je sigurno, ističe ona: opremu za rudarenje ne prodaju svi, već samo neki rudari, dok “najjači” rudari “ostaju u igri”.

Ona se osvrnula i na pitanje budućnosti kriptovaluta, ako se smanji broj rudara. Prema njenom mišljenju, razloga za paniku nema.

“Ko je tu – taj će rudariti i to je to. Tako je bilo i prethodnih godina, tako će biti i ubuduće. U krugu rudara i korisnika kriptovaluta ne postoji bilo kakva bojazan ili panika, bojim se da iskrivljenu sliku stvaraju mediji”.

‘Rudarenje’ iz domova

Drugo je pitanje da li će biti dostupno jednostavno rudarenje iz domova? To zavisi od kriptovalute, načina na koji je predviđeno da se rudari, vrste opreme koju pojedinac ima, težine algoritama i tako dalje. Veliki broj kriptovaluta mogu da se rudare od kuće i ne postoji realna bojazan da ta praksa prestane, kaže ona.

Međutim, neke od kriptovaluta uveliko nisu dostupne za jednostavno rudarenje iz domova, kao promjer Blešić navodi upravo bitcoin.

“Ovo nema veze sa padom cene, ovo ima veze sa razvijenošću bitcoin mreže, brojem rudara, težinom algoritama, sofisticiranošću i dostupnošću opreme, gde jedno vuče drugo. Bitcoin mreža je za oko 10 godina prošla od jednostavnog rudarenja u kome je svako mogao da učestvuje (ali nije svako učestvovao jer nije bilo popularno, nije bilo toliko izvora i objašnjenja, i tako dalje) do danas kada je potrebna sofisticirana i skupa oprema koju nije baš jednostavno nabaviti. Prosto rečeno, bitcoin danas ne može da rudari svako. Sa druge strane, neke druge kriptovalute, zapravo njihov veliki broj, kao što su na primer Monero, ili Safex, se dosta lakše rudare i mogu se rudariti u kućnim uslovima.”

Kritovalute za koje se smanji broj rudara će svakako nastaviti da postoji, kaže Blešić, koja dodaje da za gotovo sve kriptovalute uvijek postoji određeni broj rudara koji rudari i po nepovoljnim cijenama, kako bi održao mrežu.

“Rudarenja će biti, ne postoji bojazan da će rudarenje prestati.”

I dok je “ušteda” glavna riječ u vrijeme energetske krize, Blešić ističe da svakako postoje alternative “rudarenju” korištenjem prilično energetski neučinkovitim grafičkim karticama, te da se oprema koja ne troši previše energije se već koristi.

“Možemo da kažemo da su sve kriptovalute su krenule od ‘lake’ opreme (grafička kartica ili procesor u računaru), a samo neke su završile sa ‘težom’, kao u primjeru bitcoina.”

Načini ‘rudarenja’

Što se tiče “lake” opreme za kućne uvjete – svako može da kupi svoju opremu za rudarenje, poveže i pokrene – bilo da je u pitanju rudarenje grafičkim karticama (GPU rudarenje) ili procesorom (CPU rudarenje), a pitanje je samo koji broj kartica ili procesora pojedinac želi da koristi, napominje Blešić.

“Što veću količinu opreme ima to je veća verovatnoća da će više novčića izrudariti, ali su ujedno i troškovi veći. Izuzetno veliku količinu opreme, nepraktično je držati u kućnim uslovima, pa se tada rudari odlučuju da obezbede poseban objekat samo za to.”

Neke kriptovalute imaju mogućnost da budu “rudarene” na računaru jednostavnim pokretanjem softvera (tzv. One Click Miners), sljedeći nivo bi mogao biti povezivanje 1-2 GPU/CPU uređaja, dok bi sljedeći mogao biti pokretanje većeg ili velikog broja uređaja.

Grubo rečeno, pojašnjava stručnjakinja Belgrade Crypto Communityja, postoji jednostavna (GPU ili CPU) ali i sofisticiranija oprema (ASIC mašine) kada se priča o vrsti opreme.

“Sa druge strane, treba da napomenemo da je i količina bitna. Od čega vrste opreme zavisi? Od same kriptovalute i algoritma za rudarenje. Od čega količina zavisi? Od ambicije i mogućosti rudara.”

Iako se manja količina opreme može pokrenuti u kućnim uvjetima pri čemu bi utrošak električne energije bio manji, ista ta oprema u većoj količini zahtijeva vlastiti prostor koji uključuje specifične rasporede, ventilaciju, svakodnevno kontroliranje, i naravno veći utrošak električne energije.

Bez obzira da činjenicu da veliki broj “rudara” prodaje svoju opremu, Blešić smatra da ne postoji realna bojazan da će rudarenje prestati.

“Da li se trenutno smanjuje broj rudara? Da, to imamo priliku da vidimo, ali iz iskustva znamo da se to dešavalo i u prethodnim ciklusima. Da li će se povećati broj rudara kada ukaže povoljna prilika za zaradom, odnosno ukoliko vrednost kriptovaluta opet poraste? Ukoliko bi to donelo profit – sasvim izvesno.”

Dobra vijest za gamere

Ono što je posebno bitno napomenuti, smatra ona, jeste da kako su cijene opreme za rudarenje i samih kriptovaluta niže nego obično, ko god smatra da će kriptovalutama porasti cijena ili da će povratiti staru cijenu – sada je, zapravo, vrijeme za investiranje.

“Kome ova ideja deluje nesigurno, ne zna o čemu se radi, nema želju da istraži – najbolje je da se ne upušta u investiranje.”

I koliko god su vijesti sa tržišta kriptovaluta rastužile brojne “rudare” i investitore, ljubitelji videoigara zadovoljno trljaju ruke.

Student Vedran Kukić, prema vlastitim riječima, “zagriženi gamer”, govori da su proteklih godina ljubitelji videoigara bile “žrtve” ekspanzije rudarenja kriptovaluta.

“Tolika je navala bila za grafičkim karticama da ih skoro nije bilo moguće kupiti, a cijene su bile bezobrazno visoke. Čak i su i grafičke kartice srednjeg ranga, ako bi ih čovjek uspio naći, znale koštati kao nekadašnji premium modeli. A tržište polovnih kartica, koje je za mnoge bilo jedini način da se dođe do kvalitetnih proizvoda, posebno je bilo pogođeno. Cijene su skočile, a i ako se nađe nešto povoljno, niko nije bio siguran koliko je ‘ishabana’ ta kartica, odnosno da li je bila dio neke ‘farme’ za rudarenje, koja je radila bez prekida, uz konstantno visoke temperature”.

Za studente poput njega, ali i generalno za gamere iz regije, koji tradicionalno imaju plići džep od kolega sa bogatog Zapada, vijest da zbog dešavanja na tržištu kriptovaluta padaju cijene novih i polovnih kartica je razlog za malo slavlje.

“Čovjek bi skupljao novac, nadajući se da će moći nadograditi svoju grafičku karticu, da će napokon biti dostupni željeni modeli po razumnim cijenama… I to čekanje bi se znalo odužiti u nedogled. Nadam se da će ovaj pad nastaviti, odnosno da će rudarenje otići u drugim pravcima, da ne trpe svi oni kojim ovakva oprema treba i za druge stvari, a ne samo za kriptovalute”, kaže Kukić.