Kada će završiti rat u Ukrajini?

Hiljade ljudi su poginule, milijarde dolara vrijedno oružje potrošeno, cijali gradovi sravnjeni sa zemljom dok se, nakon četiri mjeseca, žestoka ruska vojna kampanja nastavlja nesmanjenom brzinom.

Prognoze o tome koliko će rat trajati su različite. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorava da mi mogao potrajati godinama, dok zapadne obavještajne službe navodno tvrde da bi ruska borbena sposobnost u narednim mjesecima mogla početi opadati.

Nakon što je fokus operacije prebacila na istok Ukrajine, Rusija je osvojila gotovo cijelu provinciju Lugansk i vjerovatno će nastaviti dok ne pokori cijelu provinciju Donjeck, a te dvije regije zajedno čine Donbas.

Zmijski otok i ‘gest dobre volje’

U srijedu je ruski predsjednik Vladimri Putn rekao da “nije određen datum završetka“ onoga što Rusija naziva “specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini“, rekavši da se cilj “oslobađanja“ Donbasa nije promijenio.

“Nakon što nisu uspjeli ući u Kijev te su strateški preusmjerili snage i centar gravitacije na istok Ukrajine, ruski generalni odlučili su da idu polako, ali žestoko“, kaže Konstantinos Loukopoulos, bivši grčki i NATO general.

Prošle sedmice je Ukrajina naredila svojim snagama povlačenje iz ključnog grada Sjeverodonjecka, koji je sedmicama bio meta žestoke ruske ofanzive. Dok njene snage pokušavaju preuzeti i susjedni grad Lisičansk, Rusija je u četvrtak najavila povlačenje trupa sa strateško važnog Zmijskog otoka. Moskva je to nazvala “gestom dobre volje“, namijenjen naporima da se ponovo pokrene izvoz hrane iz ukrajinskih luka, ali Kijev je to ocijenio svojom pobjedom, tvrdeći da su njegove snage primorale ruske na odlazak.

Dakle, dok rat bukti, koji je najvjerovatniji scenario o tome koliko dugo će trajati?

Pregovori i ‘mir’ koji bi diktirala Moskva

“Rat dolazi do kraja kada jedna strana drugoj nametne svoju volju, prvo na bojnom polju, a onda za pregovaračkim stolom, ili kada obje strane više žele kompromis nego nastavak borbe, jer cijena stalno nadmašuje ustupke da se pronađe takozvani ‘zajednički jezik”, rekao je Loukopoulos.

“[Možda] ovo drugo nije tako daleko“, dodao je.

Ipak, trenutni kraj se ne čini zamislivim, kazao je Loukopoulos.

“Potpuno sam uvjeren da kraj rata nije neizbježan”, dodao je, ukazujući na “jedan ključni faktor”.

Rusija, rekao je, ima “političko-stratešku i operativno-taktičku inicijativu, dok Ukrajina i zapadni savez odgovaraju na to”.

Trenutna situacija ukazuje na mogućnost da se rat oduži zbog značajnog gubitka teritorije Ukrajine u posljednjih nekoliko sedmica na istoku – polovine regije Donjeck i gotovo cijele teritorije Luganska, dok je Rusija napredovala i na jugu.

Neki analitičari kažu da bi zato Ukrajini moglo nedostajati snage ukoliko sada uđe u pregovore s Rusima te da bi rezultat takvih pregovora bio “mir“ koji bi diktirala Moskva.

Ukrajina sebi ne smije priuštiti da sad stane

“Rusija vjerovatno vjeruje da ima prednost i da, kako vrijeme odmiče, polako napreduje u Donbasu“, kaže za Al Jazeeru Jamie Shea, profesor strategije i sigurnosti na Univerzitetu Exeter.

Dalje, takav scenario ne bi imao političko opravdanje za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, jer bi na taj način ostao upisan kao predsjednik koji ne samo da je izgubio rat, već i veliki dio države.

“Ukrajina sebi ne smije priuštiti da sad stane, jer bi izgubila petinu teritorije, uključujući veoma značajne luke na Crnom moru, industrijske i rudarske regije Donbasa te poljoprivredna zemljišta. To bi buduću ukrajinsku državu načinilo manje funkcionalnom i prosperitetnom“, kaže Shea.

Ukrajinska vlada računa na to da će nastaviti primati zapadnu vojnu pomoć, koja bi u idealnom uslovima mogla biti i veća.

“Ukrajinci se, također, nadaju da će im isporuka američkog i zapadnog teškog naoružanja, naročito artiljerije velikog dometa, pomoći da preokrenu situaciju i vrate dio teritorije“, tvrdi Shea.

Putin u prednosti, jer ima mogućnost eskalacije rata

“Za sada, politička podrška Ukrajini ostaje snažna u SAD-u i Evropi, a Evropska unija ne može tek tako napustiti zemlju kojoj je upravo dala kandidatski status“. dodao je.

No, kontinuirane isporuke oružka Ukrajini izazivaju zabrinutost nekih u zapadnim krugovima o uvlačenju u rat s Rusijom. Neki eksperti upozoravaju da je Putin u prednosti, jer ima mogućnost eskalacije rata. U suštini, što duže rat traje, više je vjerovatno da će zapadna podrška oslabiti, prema Loukopoulosu.

“Ujedinjena zapadna alijansa koja podržava Ukrajinu u ovom ratu postaje manje ujedinjena. Mijenjaju narativ, a počele su i priče o potrebi prekida vatre i pregovorima“, kaže.

Za Sheau su dva moguća scenarija.

“Ukrajina bi se mogla nastaviti boriti uz održivu zapadnu pomoć i eventualno prisiliti Rusiju da se povuče iz svih dijelova Ukrajine, s mogućim izuzetkom Krima“, kaže, govoreći o poluotoku koji je Rusija anektirala 2014. godine.

Ciklus ofanziva i prekida vatre da podijeli i uništi protivnika

No, kako kaže, to bi podrazumijevalo ruski vojni kolaps i promjenu vlasti, što je nešto za šta treba mnogo vremena i znatno veće vojne mogućnosti od onih koje Ukrajina trenutno ima.

Ili, dodaje, dvije strane mogle bi doći u pat-poziciju, “s čvrsto ukopanim i učvršćenim linijama koje bi ostale godinama, uz konflikte manjeg intenziteta na ničijoj zemlji“.

“Rusija bi nastavila s ‘rusifikacijom’ teritorija koje je okupirala i neke od njih možda pokušala pripojiti. Uslijedili bi dugi i neplodni pregovori između Kijeva i Moskve, uz međunarodne posrednike, kakvim smo svjedočili u prošlosti“, rekao je.

To ne bi bio prvi put da Rusija pribjegava toj strategiji, pretvarajući aktivni konflilkt u zamrznuti, zbog nedostatka boljeg rješenja. U Siriji, gdje podržava predsjednika Bashara al-Assada, Rusija koristi ciklus ofanziva i prekida vatre da polako podijeli i uništi protivnika.

Shea tvrdi da je drugi scenario vjerovatniji.

Je li moguće primirje kao u Koreji 1953. godine?

“Ukrajina bi trebala veću nadogradnju svojih snaga da vrati okupirane teritorije. Rusija zna da ne može pokoriti cijelu Ukrajinu, tako da će se vjerovatno fokusirati na kontrolu nad Donbasom i pretvaranje ukrajinskog rata u zamrznuti konflikt.“

Za Loukopoulosa je rat koji bi trajao godinama manje vjerovatan.

“Niti Ukrajina, niti Rusija ne mogu izdržati toliko“, kazao je.

Iako kraj rata još nije na pomolu, kaže da može zamisliti jedan scenarij, za koji postoji presedan.

“Primirje kao u Koreji 1953. godine, s linijom i demilitariziranom zonom nešto je što neki glavni gradovi imaju kao privremeno stanje”, rekao je Loukopoulos.