Poljska – na vrhu NATO koplja prema Rusiji

Dok rusko-ukrajinski rat i dalje traje, Poljska postaje sve važnija članica Sjevernoatlantske alijanse. Čvrsti saveznik Kijeva, centralna evropska država dijeli granice s Ukrajinom, ruskom eksklavom Kalinjingradom i Bjelorusijom te čini bedem agresiji Moskve na istoku Alijanse.

Uz SAD, Veliku Britaniju i baltičke države, Varšava podržava politiku sankcija i kazne Moskvi zbog razarajućeg rata u Ukrajini.

“Poljska je na vrhu NATO koplja protiv Rusije na ovom raskršću. S Poljskom na granici s Kalinjingradskom oblasti sve je veća zabrinutost kako će geografija odigrati ulogu dok Rusija nastavlja s agresivnim pokušajima širenja svog ‘suvereniteta'“, kaže za Al Jazeeru Theodore Karasik, stručnjak za ruske i bliskoistočne poslove pri Fondaciji Jamestown.

“Dok se nastavljaju pripreme NATO-a protiv Rusije, geografija Baltičkog mora i linije iz ovih država preko luka će biti sporne u budućnosti, s obzirom na trenutne trendove.“

Kalinjingrad, teritorija koju bi do nedavno malo ko mogao tačno pokazati na karti, privukla je međunarodnu pažnju u junu, kada je Litvanija zabranila tranzit sankcioniranih dobara preko njene teritorije. Rusija od tada prijeti reperkusijama.

Prije rata u Ukrajini, Poljska je, pošto je dugo tražila veće sigurnosne garancije moćnijih članica NATO-a, isticala kako dobija nedovoljnu vojnu podršku Alijanse. Varšava je 2018. godine predložila uspostavu velike američko-poljske vojne baze (koju bi nazvali “Fort Trump”, po bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu) u Poljskoj. No, Trump je procijenio da bi to provociralo Kremlj i projekat nije zaživio.

No, ruska invazija na Ukrajinu, koja je počela 24. februara ove godine, promijenila je pejzaž evropske sigurnosti i dovela do promjena američko-poljske alijanse. Na samitu NATO-a prošlog mjeseca, Washington je objavio kako će uspostaviti sjedište Pete armije vojske SAD-a u Poljskoj i tako pojačati američko prisustvo u Evropi.

“Nešto što je izgledalo nemoguće mnogima danas je postalo činjenica“, napisao je na Twitteru zamjenik ministra vanjskih poslova Poljske Marcin Przydacz nakon objave formiranja sjedišta.

Historija tenzija

Poljska Rusiju posmatra kao neoimperijalističku silu. Nakon ruske aneksije Krimskog poluotoka 2014. godine, Poljaci su počeli ozbiljnije brinuti zbog moskovskih planova na istoku Evrope.

Poljska je postala dio NATO-a 15 godina ranije i Rusiju smatra direktnom sigurnosnom prijetnjom. Poljska percepcija opasnosti od Rusije postoji duže od članstva u Alijansi.

“Stoljećima Rusija žudi za poljskom teritorijom i vršila je invaziju na nju mnogo puta. Rusija je, zapravo, zajedno sa Pruskom i Austrijom, dijelila Poljsku na tri različita načina od 1772. do 1795. godine, kada Poljska nije ni postojala na mapi Evrope. Rusija stoljećima osjeća prijetnju iz Poljske i stalno je pokušava osvojiti“, kaže za Al Jazeeru bivši ambasador SAD-a u Azerbejdžanu Matthew Bryza.

“Boljševici su 1920. godine pokušali silom proširiti Boljševičku revoluciju na Poljsku i Poljaci su ih, čudesno, zaustavili u borbi koja je poznata kao Bitka čuda na Vistuli. Nakon Drugog svjetskog rata SSSR je na neki način okupirao Poljsku.“

Varšava invaziju na Ukrajinu smatra pozivom na buđenje ostatka Evrope i nada se kako će ruska agresija biti ozbiljnije shvaćena. Sa druge strane, ruski zvaničnici se rugaju Poljskoj i optužuju njeno vodstvo da promovira “rusofobiju“.

Ipak, Poljska i neke druge članice NATO-a i Evropske unije i dalje nisu istog stava kako se nositi s Moskvom. Poljska podržava sankcije protiv Rusije i insistira da države članice NATO-a i EU-a trebaju vojno podržavati Kijev i dalje. Druge države, naročito Mađarska, imaju blaže stavove.

“NATO uspijeva balansirati s tim tenzijama i, generalno, učinio je fantastičan posao u odgovoru, tako da to [ruski predsjednik Vladimir] Putin nikada nije očekivao. NATO, EU i SAD su zadržali svoju solidarnost“, ističe Bryza.

Bliskost i udaljenost Varšave i Budimpešte

Mađarska i Poljska su tradicionalno bliske, s vezama koje datiraju još od Srednjeg vijeka i perioda renesanse, kada je nekoliko poljskih kraljeva bilo iz Mađarske.

U savremeno doba Višegradska grupa povezuje ove dvije države u koordinaciji politika integracije EU-a i obje države vode populističke vlade, što znači da dijele slične “vrijednosti“. Ipak, rat u Ukrajini je istakao njihove razlike – Poljska kategorički traži da Rusija plati zbog neisprovocirane invazije, a “Mađarska želi poslovati s Rusijom“, objašnjava Bryza.

Čak i prije 24. februara su Poljska i Mađarska išle u suprotnim pravcima, što posebno ističe doktrina “strateškog mira“ Budimpešte u odnosu na rusku aneksiju Krima 2014. godine.

“[Mađarski premijer Viktor] Orban sarađuje s Rusijom godinama i ima posebne odnose s Kinom, dok je Poljska, naročito od 2015. godine (kada je na vlast došla nacionalistička Stranka zakon i pravda) kategorički proamerička“, rekao je za Al Jazeeru Pawel Pawlowski, predsjednik Vijeća fondacije na Institutu u Varšavi.

“Poljska vlada je jasno ograničila trenutne kontakte s Budimpeštom. Veoma je jasno kako nema povratka komunikaciji kakva je bila prije februara 2022. godine.“

Uz davanje oružja i političke solidarnosti Kijevu, Poljska je primila više od tri miliona ukrajinskih izbjeglica. Njihov dolazak je za 15 posto povećao broj stanovnika Varšave u prvih 10 sedmica sukoba. Do prošlog mjeseca poljski gradovi su bili dom za više do dva miliona ukrajinskih izbjeglica.

“Na svakom uglu u većim gradovima Poljske vidjet ćete poljsku i ukrajinsku zastavu jednu pored druge. Poljska se prema Ukrajini odnosi kao prema bratskoj državi i Ukrajinci su zaista zahvalni za to“, ističe Bryza.