Pozorišni komad Nele Lučić potiče žene žrtve rata da progovore o zločincima

Govoriti o zločincima pobjeda je za žene i poraz za silovatelje, koji su na taj način bliže sudskim procesima, smatra italijanska glumica Nela Lučić.

Glumica Nela Lučić u potresnoj monodrami 'Jer ja sam pobijedila' citira ili parafrazira riječi bosanskohercegovačke aktivistice za prava žena silovanih tokom posljednjeg rata u BiH Bakire Hasečić [Stefano Simoni]

Glumica Nela Lučić u potresnoj monodrami Jer ja sam pobijedila citira ili parafrazira riječi bosanskohercegovačke aktivistice za prava žena silovanih tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, Bakire Hasečić.

Dok Lučić izgovora potresne rečenice poput: „Samo sam htjela spasiti svoje curice, ali nisam uspjela, oni su napravili to što su naumili“, publika je nijema.

Italijanska glumica bh. korijena na taj način zapravo želi ohrabriti zlostavljane žene da progovore o zločinima. Zločincima sada odgovora šutanja o njihovim nedjelima, ali žrtvama je potreban snažan glas i pravda.

„[Sudska] pravila ne zavise od žena, ali od njih zavisi hoće li govoriti o istini; mogu progovoriti ili šutjeti, pa da ih taj osjećaj dodatno grize iznutra, uz patnju koja im je već nanesena zlostavljanjem“, rekla je Lučić Al Jazeeri.

Silovanje kao ratni zločin

Silovanje se sve više koristi kao zločin u ratovima širom planete. Zločinci na taj način žele povrijediti, a zatim i poniziti žrtvu i njihovu porodicu.

Prema Sabini Subašić-Galijatović iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Sarajevu, od 167 osoba koje su pred Haškim tribunalom [Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, MKSJ] procesuirane za zločine počinjene na teritoriji Jugoslavije tokom ratova devedesetih godina prošlog stoljeća, 75 njih je, pored drugih oblika zločina, procesuirano za zločine seksualnog zlostavljanja.

Na primjerima silovanja iz Bosne i Hercegovine, MKSJ je utemeljio potpuno novi koncept odgovornosti u međunarodnom pravu. Govori se o hiljadama silovanih žena i djevojaka tokom rata u Bosni i Hercegovini, ali rijetke se žene usude progovoriti o tome, najčešće zbog straha da će biti odbačene od porodice ili društva.

Ideju za monodramu Jer ja sam pobijedila Lučić je dobila dok je čitala knjigu o zločinima u Višegradu, Višegrad – mržnja, smrt, zaborav italijanskog novinara Luce Leonea, koja se velikim dijelom naslanja na iskustva aktivistice Bakire Hasečić. Uz Srebrenicu, gdje je počinjen zločin genocida nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, u Višegrad na istoku Bosne počinjeni su neki od najstrašnijih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini, uključujući i desetke spaljenih ljudi u dvije kuće, što su slučajevi iz ulice Pionirska i naselja Bikavac, poznati još i kao „žive lomače“.

„Silovatelji računaju na psihološki faktor, da mnoge žene neće biti u stanju progovoriti o silovanju… Ali, o tome treba pričati otvoreno“, rekla je Lučić. Njena nada je da će monodrama Jer ja sam pobijedila ohrabriti žene da počnu više govoriti o patnjama. Za Lučić, govoriti o zločinima silovanja pobjeda je za žene i poraz za silovatelje koji su na taj način bliže sudskim procesima.

Italijanska drama o hrabrim ženama

Upečatljiva i snažna monodrama Jer ja sam pobijedila, čiju režiju potisuje Luca Gaeta, prvi put je igrana u gradu Reggio Emilia na sjeveru Italiji u novembru 2021. godine. Od tada je izvedena mnogo puta, uključujući i italijanske srednje škole.

Pred bosanskohercegovačkom publikom monodrama je prvi put igrana na „Mostarskom ljetu“ početkom jula.

Pred bosanskohercegovačkom publikom monodrama ‘Jer ja sam pobijedila’ prvi put je igrana početkom jula ove godine u Mostaru [Stefano Simoni]

Premda je njen cilj širiti priču aktivistice Bakire Hasečić, glumica Nela Lučić kaže da je monodrama podrška svim ženama zlostavljanim tokom rata u Bosni i Hercegovini, ali i svim ženama širom svijeta koje treba ohrabriti da govore. Takvih je mnogo. Posljednji izvještaji govore o stotinama silovanih žena širom Ukrajine, nakon ruske invazije na tu zemlju od kraja februara.

„Bakira Hasečić je prijavljivala silovatelje iz rata u Bosni i Hercegovini. Ali, kada je shvatila da mnogi od njih nikada neće biti kažnjeni, počela je javno govoriti o tome“, rekla je Lučić. „Koje drugo oružje osim istine žene imaju“, pita.

Svoju monodramu Lučić završava parafrazom poticajne rečenice Bakire Hasečić: „Kad me vide, oni [zločinci] me se boje“.

Prema dokazima iznesenim pred međunarodnim sudovima, tokom četverogodišnjeg rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine počinjeni su i zločini silovanja nad muškarcima. U bosanskohercegovačkom društvu stigma po pitanju zločina seksualnog zlostavljanja žena je ogromna, no čini se da je muškarcima još teže govoriti o tome.

Izvor: Al Jazeera