Kako obogatiti ponudu i učiniti bh. turizam još prepoznatljivijim

Turizam se u BiH i dalje ‘dešava’ jer njegov razvoj nije rezultat osmišljenih aktivnosti, već raste naporima aviokompanija da popune sjedišta na letovima i znatiželje gostiju koji dolaze automobilima.

Iz Udruženja turističkih agencija u Bosni i Hercegovini kažu da zbog nedostatka sistemskog pristupa turističkoj djelatnosti, nemamo uticaj na potrošnju turista, a niti uticaj na povećanje dolazaka (EPA)

Uprkos geopolitičkoj i ekonomskoj situaciji u svijetu, koja je uslovljena ratom u Ukrajini i rastućom inflacijom, Bosna i Hercegovina očekuje dobru turističku sezonu, a svi pokazatelji govore da bi posjete i prihodi od turizma ostvareni ove godine, mogli biti identični ili čak bolji u odnosu na one iz godine prije pandemije.

Inflacija će možda, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić, destimulisati određene turiste da ulaze u određene turističke angažmane i idu u popularne destinacije, ali uprkos tome se, tvrdi, očekuje veći broj turista u odnosu na prethodnu godinu.

“Tu posebno treba uzeti u obzir našu dijasporu koja značajno učestvuje u razvoju domaćeg turizma. Ono što je bitno za bh. turizam jeste to da on ima izuzetan rast i zbog toga predstavlja bitan sektor naše ekonomije. Vjerovatno ćemo uspjeti ostvariti posjete iz prethodnih godina, a moguće čak i više”.

Dužina sezone je ključna

Što se tiče povećanja životnih troškova, dodaje kako će vrijednosno biti više prihoda jer je inflacija uradila svoje. S druge strane, ističe, rastu i troškovi poslovanja, nemogućnost ekonomske kalkulacije i turističkih ponuda, a to niveliše jedno drugo, pojašnjava Čavalić.

Da bi se napravila što bolja turistička sezona, Čavalić smatra da ona mora trajati duže i da se turisti u Bosni i Hercegovini moraju zadržati što više. Osim toga, potrebno je svake godine u turizam uvoditi određene inovacije i osvježenja u cilju obogaćivanja domaće turističke ponude.

“Neophodna je formalizacija turizma, digitalizacija i povezivanje turističkih destinacije, zatim strateško posmatranje turizma i sistemsko rješavanje problema i generalno smanjivanje bilo kakvih rizika političke, pravne ili ekonomske prirode, kako bi se privukli inostrani turisti. Sve navedeno je recept za uspjeh turizma, posebno digitalizacija jer moramo biti prisutni na digitalnoj mapi turizma”, kaže Čavalić.

Dodaje kako posebno treba jačati domaću turističku infrastrukturu koja je negdje zastarjela ili nije adekvatna, te kao takva zahtjeva određena ulaganja i radove. Ultimativni cilj je, smatra Čavalić, učiniti sve da turistička sezona traje što duže i da turisti dolaze tokom cijele godine, te da što više troše, a da se privlače što bogatiji turisti.

Potreban sistemski pristup

Međutim, iz Udruženja turističkih agencija u Bosni i Hercegovini (UTA BiH) kažu da zbog nedostatka sistemskog pristupa turističkoj djelatnosti, nemamo uticaj na potrošnju turista, a niti uticaj na povećanje dolazaka. Statistički podaci, tvrde, na žalost pokazuju da je u sektoru turizma i dodirnim sektorima direktno potrošeno manje novca nego što zaista jeste.

“Da je to tako pokazuju nam podaci da je u 2021. godini, Konjic prijavio više turista nego Neum. Nemamo podataka kolika je procjena gubitka prihoda, niti usporedbe broja ulazaka stranih turista i ostvarenih noćenja. Bez ozbiljnog sistemskog pristupa turističkoj privredi, za šta nedostaju adekvatne institucije i nedostaje politička volja, nećemo moći napraviti čvrsti pravni okvir”, kaže Zoran Bibanović, predsjednik UTA BiH

Dodaje, kako je za to potrebno jasno definirati turističku industriju, pomoći razvoj profesionalnih standarda, prihvatiti Globalni etički kod u turizmu UNWTO i stvarati strukture za podršku javnom i privatnom sektoru koji ostvaruju prihode u turizmu.

“Turistička sezona koja je u toku sa aspekta prihoda je veoma dobra. Zbog porasta cijena očekuju se i veći prihodi od prošlogodišnjih. Na žalost, turizam u Bosni i Hercegovini se nama i dalje dešava jer razvoj turizma nije rezultat nekih naših osmišljenih aktivnosti, već raste naporima raznih aviokompanija da popune sjedišta na svojim letovima i znatiželje gostiju koji pristižu automobilima iz regiona. Bosna i Hercegovina još nema priključak na mrežu evropskih autocesta, niti pristup željezničkoj mreži Evrope”, ističe Bibanović.

Turistički pokazatelji za prvi dio godine pokazuju da se turizam u entitetu Republici Srpskoj oporavlja nakon pandemije, navode u Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske. A prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u Republici Srpskoj ostvareno je ukupno 152.048 dolazaka turista i 377.598 noćenja u prvih pet mjeseci ove godine.

Od ukupnog broja turista, 77.347 turista su domaći turisti, a 74.701 strani turisti. Najveći broj stranih turista došao je iz zemalja regiona – Srbije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore.

“Trenutno smo suočeni s novim izazovima koje donosi aktuelna geopolitička i ekonomska situacija u svijetu, a koji neminovno utiču na turizam. S druge strane, sva prethodna dešavanja dovela su do toga da dođe do promjene navika turista i da se oni, u odnosu na period prije pandemije, sada više okreću boravku u prirodi i posjeti ovakvim destinacijama – a to je upravo ono što Republika Srpska nudi”, kaže Nikolina Trninić, šefica kabineta ministra trgovine i turizma Republike Srpske.

Turistički vaučeri kao magnet

Dodaje, kako su od 1. jula nastavili sa projektom turističkih vaučera koji je u prethodnom periodu naišao na veoma dobar odgovor javnosti.

“Kroz ovaj projekat mnogi naši građani su prvi put posjetili neke od destinacija u Republici Srpskoj i upoznali ljepote, te vjerujemo da će veliki broj naših sugrađana iskoristiti mogućnosti ovog projekta i posjetiti neke od domaćih destinacija”.

Kada su u pitanju aktivnosti koje ovo ministarstvo planira u narednom periodu realizirati, one će biti fokusirane na realizaciju strateških ciljeva zacrtanih u Strategiji razvoja turizma, što predstavlja nastavak aktivnosti na unapređenju zakonskog i regulatornog okvira u sektoru turizma i stvaranje podsticajnog ambijenta i otvaranje prostora za razvoj turističke infrastrukture i razvijanje novih turističkih proizvoda.

“U narednom periodu poseban akcenat će biti stavljen na razvoj ruralnog turizma i turizam vezan za prirodu i boravak u prirodi, te projekte razvoja planinskog i banjskog turizma, a sve ove aktivnosti će, uz povećanje turističkog prometa, dovesti i do povećanja nivoa zaposlenosti. Posebnu pažnju ćemo posvetiti i unapređenju promocije naših destinacija u međunarodnim okvirima, te realizaciji projekata koji će dovesti do poboljšanja kvaliteta usluga na ovim destinacijama”, navode iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

Značajan oporavak tržišta

Almir Peštek, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i ekspert za marketing i turizam, kaže da je pandemija dovela do izuzetnih poremećaja u industriji turizma u cijelom svijetu, što se reflektovalo i na našu zemlju, ali ističe kako je od prošle godine osjetan značajan oporavak tržišta, zbog čega se nada da će se pozitivna kretanja nastaviti i tokom ove sezone.

“Teško je predvidjeti šta će se dešavati u mjesecima koji su pred nama, ali prema informacijama koje dobijam od turističkih radnika iz Bosne i Hercegovine osjeti se značajan napredak i zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima. Optimista sam i mislim da će ova sezona biti zadovoljavajuća”.

O tome na koji način i da li će domaći turizam uspjeti ostvariti rezultate iz 2019. godine, Peštek kaže da je teško predvidjeti zbog dešavanja u svijetu, a posebno ističe rat u Ukrajini i visoku inflaciju.

“Činjenica je da će smanjenje dohotka ljudi dovesti i do manje raspoloživog novca za putovanja, ali je i činjenica da su mnogi ljudi više zainteresovani za putovanja zbog smanjenja restrikcija. Ono što je potrebno u Bosni i Hercegovini je intenzivniji organizovani nastup, promocija i prodaja na inostranim tržištima, te popularizacija domaćeg turizma“.

Sve navedeno, dodaje Peštek, podrazumijeva uključenje novih destinacija u turističku ponudu, kao i novih proizvoda u cilju produženja sezone i povećanja potrošnje.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada