Preživjeti skupoću na Jadranu… po svaku cijenu

U Hrvatskoj se očekuje da ovogodišnja turistička sezona nadmaši rekordnu iz predpandemijske 2019. godine. Dosadašnji rezultati govore tome u prilog. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) objavila je 1. srpnja da je u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno 5,7 milijuna dolazaka i 24,7 milijuna noćenja, odnosno 120 posto više dolazaka i 107 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 83 posto dolazaka i 94 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju, kazali su u HTZ-u.

S obzirom na okolnosti u kojima je počela ova turistička sezona – još uvijek prisutna pandemija korona virusa, ruska invazija na Ukrajinu, rekordna inflacija u Europskoj uniji, problemi u zračnom putničkom prijevozu – prvi rezultati su ohrabrujući. No, postavlja se pitanje hoće li Hrvatska za novu rekordnu turističku sezonu platiti visoku cijenu. I to upravo zbog previsokih cijena.

Zapadnjaci tri puta ‘prevrnu’ euro prije plaćanja

Hrvatska je proteklih godina slovila za skupu turističku destinaciju, s obzirom na kvalitetu ponude. Aranžmani i smještaj u Grčkoj i Turskoj ili Tunisu i Egiptu bili su znatno jeftiniji, iako su i ondje cijene skočile zbog svih spomenutih kriza. No, Hrvatska je imala prednost, pogotovo u vrijeme pandemije, da je nadohvat ruke, odnosno automobila, turistima iz zemalja srednje Europe, koji joj tradicionalno više naginju. Blizina emitivnim tržištima (Njemačkoj, Austriji, Italiji, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj…) i mogućnost dolaska turista vlastitim vozilom na Jadran bile su ključne prednosti iz kojih je Hrvatska crpila dobre turističke rezultate.

No, već tada su mnogi gosti s tih ”emitivnih tržišta” prigovarali hrvatskim domaćinima previsoke cijene roba i usluga u odnosu na zauzvrat dobivenu kvalitetu. U ovoj kriznoj godini, kada i boljestojeći turisti iz bogatih zemalja triput “prevrnu” euro u ruci prije nego li njime nešto plate, cijene na hrvatskom Jadranu još više lete u nebo.

Neke predsezonske ankete u Njemačkoj pokazale su da većina tamošnjih turista želi putovati na ljetni odmor ”unatoč klimatskim promjenama, pandemiji i ratu u Ukrajini”. Iako im cijena pritom igra važnu ulogu, zasad ipak ne razmišljaju o većim odricanjima. No, istodobno su neki njemački mediji upozorili svoje građane baš na Hrvatsku kao destinaciju u kojoj će poskupljenja ”biti znatno veća”. Za primjer su uzeli cijenu piva u Zagrebu.

”Prije pandemije pivo u pivnici u glavnom gradu Hrvatske koštalo je 12 kuna, odnosno oko 1,60 eura. Pivo tamo sada morate platiti 19 kuna, što je nešto više od 2,50 eura”, napomenuli su na Bavarskom radiju.

Visoke cijene bi se domaćinima mogle ‘obiti o glavu’

Posebno su upozorili na drastičniji rast cijena na najatraktivnijim destinacijama, poput Splita, Dubrovnika, Hvara i Rovinja. Napominju da su porasle cijene hotelskog smještaja, goriva, avionskih letova… Ukupno se procjenjuje da su cijene u Hrvatskoj uoči turističke sezone porasle oko 30 posto.

”Cijene se uvijek formiraju kao rezultat ponude i potražnje. Dvije godine su europski turisti bili gladni putovanja, ustručavajući se putovati zbog pandemije. Ove godine vidimo i u zračnom i u cestovnom prometu da su turisti iz Europe doista odlučili putovati i prihvaćati uvjete na tržištu turističkih usluga”, kaže Damir Notovny, ekonomski analitičar iz Zagreba.

Iako su cijene roba i usluga narasle, ističe da su ih turisti spremni prihvatiti.

”Cijene goriva su narasle, ali vidimo da to ne smanjuje vožnju automobilima, niti dolazak turista cestovnim pravcima. Potrošači turističkih usluga odlučili su ove godine trošiti bez obzira na sve. Postoji nekakav dio kućnih budžeta koji će potrošiti, pa to onda definira i cijenu. Na koncu, uvijek presuđuju potrošači. Ako je negdje cijena kave previsoka, jednostavno je više neće tamo piti. Vidimo napise u nekim zapadnim, osobito njemačkim medijima, u kojima se ističe da su u Hrvatskoj na Jadranu visoke cijene i da se približavaju cijenama ugostiteljskih usluga i usluga smještaja u zapadnim zemljama. Ali, turisti dolaze i ipak plaćaju te cijene”, ističe Novotny.

Ipak, naglašava kako bi se to domaćinima moglo “obiti o glavu”.

”Račun bi nam mogao doći na naplatu sljedeće godine, kada turisti na koje računamo, iz Njemačke, Austrije, Italije… kažu: ‘Pa nećemo ići u Hrvatsku, preskupa nam je'”, dodaje.

Destinacije koje pretjeruju ostat će bez gostiju

Jedna od vodećih svjetskih agencija za analizu turističkih podataka Mabrian iznijela je procjene za ovogodišnju turističku sezonu, ističući da se, nakon pandemijske krize na jugoistoku Europe najbolje oporavljaju Grčka i Rumunjska, Hrvatska i Srbija nešto slabije, a najsporije Crna Gora, Bugarska i Cipar. Što se hotelskog smještaja tiče, analiza Mabriana pokazuje da Hrvatska, uz Grčku i Bugarsku, bilježi rast cijena u svim hotelskim kategorijama.

Hotelijeri u Hrvatskoj priznaju da su morali dići cijene za najmanje 30 posto kako bi pokrili drastično narasle troškove energenata i hrane. Samo su troškovi električne energije, kažu, u odnosu na 2019. godinu narasli više od 140 posto, a plina za 105 posto. Novotny ističe, međutim, da ključni problem nije sama cijena, nego odnos cijene i kvalitete.

”Ako turist ocijeni da je za tu visoku cijenu dobio kvalitetnu uslugu, on će biti zadovoljan i platit će je i sljedeće godine. No, često se događa da kvaliteta usluge ili turističkog proizvoda ne odgovara traženoj cijeni. I to će biti jedan od većih problema. Čujem da u Splitu soba u hotelima s dvije zvjezdice košta više od 100 eura. To je nepodnošljivo. Ali, to će sljedeće godine biti objavljeno na društvenim mrežama gdje se prati ocjenjuje odnos cijene i kvalitete, pa će turisti razmisliti hoće li ići u takve hotele. Destinacije koje ne budu pretjerivale s cijenama, a budu nudile kvalitetne usluge, sigurno će i narednih godina imati turista. One druge, a takvih je bezbroj, gdje se turiste želi prevariti – osjetit će posljedice”, kaže Novotny.

Uza sve to, u Hrvatskoj se intenzivno raspravlja i o tome mogu li domaći turisti ove godine sebi priuštiti ljetovanje i po kojoj cijeni. Nedavno istraživanje turističke agencije Arriva Travel pokazalo je da domaća četveročlana obitelj u prosjeku na smještaj za sedam noćenja potroši oko 9.400 kuna (1.250 eura), taj iznos najčešće plaća na rate, a na ljetovanje uglavnom (njih 80 posto) putuje osobnim automobilom.

Novotny drži da je rasprava o tome tko će moći, a tko neće na ljetovanje ispolitizirana.

Idemo na more, ‘da selo ne kaže da ne mogu’

”Nema odgovarajućih statističkih pokazatelja da vidimo koja kućanstva idu na more, a koja ne. Velik broj kućanstava ili ima svoje apartmane i vikendice na moru, ili imaju prijatelje koji to imaju, tako da, zapravo, ne znamo koliko će građana Hrvatske ljetovati na moru ove godine. Tu priču vole naglašavati političari, pogotovo oni lijevi radikalni, koji hoće reći da ljudi ne idu na more jer su osiromašili. To, jednostavno, nije točno. Domaći turisti službeno ostvaruju tek oko pet posto svih noćenja na Jadranu. No, treba naglasiti da hrvatska kućanstva biraju između ljetovanja i zimovanja. Unatoč pandemiji, prošle je zime 300.000 Hrvata otišlo na zimovanje u Austriju, a tamo su cijene znatno više nego na ljetovanju. Dolazimo onda do klasičnog izbora kućanstava: zimovanje ili ljetovanje? Ili – i jedno i drugo? To je klasičan potrošački izbor, na koji politika ne može utjecati. To nije ni političko, niti ekonomsko pitanje, nego mikroekonomska tema, o kojoj potrošači sami odlučuju”, naglašava Novotny.

No, i kad idu na ljetovanje, mnogi to čine ”da selo ne kaže da ne mogu”. Psihologinja Mirjana Nazor iz Splita kaže kako je ovdašnjim ljudima na neki način usađeno u mentalitet da moraju ljetovati ili zimovati bez obzira na sve.

”Čak su spremni to skupo platiti, ne vodeći računa što će biti kasnije, kada možda neće imati za hranu i druge elementarne stvari. Vjerojatno ima mnogo takvih koji žele ostaviti dojam da je njihova materijalna situacija bolja nego što zaista jest. Jadikuju i žale se da je sve skupo, a ipak si priušte neki manje luksuzan način odmora. Prioritet je otići na more i reći da si bio negdje na ljetovanju, a onda kasnije ‘stisnuti’ i živjeti uz dosta odricanja. Čini mi se da nam ostaju skriveni od očiju svi oni koji doista ne uspijevaju nikamo otići jer jedva preživljavaju i u mjestu gdje žive, a kamoli da bi sanjali o nekakvom odlasku na ljetovanje”, kaže Nazor.

Na pitanje je li ovogodišnja ”navala” europskih turista na Jadran i druga mora i destinacije posljedica dvogodišnje pandemijske situacije u kojoj je režim putovanja bio vrlo restriktivan, Nazor odgovara potvrdno. Stoga se, dodaje, ovoga ljeta ne mari toliko za skupoću.

Unatoč svim vanjskim šokovima, ljudi putuju

”Naravno da ima mnogo onih koji su se umorili od pandemije i sada su spremni putovati i platiti, bez obzira na to koliko košta. Mislim da su zaslužili, nakon dvije godine svojevrsne patnje, da si priušte neku ugodu, nešto što će ih zabaviti i veseliti. No, ne zaboravimo da pandemija i dalje traje, kroz medije se svakodnevno plasira broj zaraženih i umrlih. Prema tome, možda i to ljudima u svijesti ili podsvijesti govori da će ”opet biti dramatično’ i da nas ‘opet očekuju tko zna kakve mjere’. Pa si onda misle: ‘Ajmo sada dok se može, dajmo si gušta, a poslije što bude – bude'”, kaže psihologinja iz Splita.

Slično, iz ekonomske perspektive, tvrdi i Novotny.

”Unatoč svim vanjskim šokovima koji su nas zadesili u protekle dvije godine – ljudi putuju. Gužve su još veće, a i statistika to pokazuje. Hrvatske autoceste [HAC] uredno zbrajaju prihode od cestarine i vidimo da su u ovom dijelu godine već rekordno visoke. Porezna uprava prati broj fiskaliziranih računa, pa vidimo da su i oni na rekordnoj razini. Ne možemo u ovom trenutku reći da su vanjske okolnosti poput pandemije, rata u Ukrajini i inflacije utjecale na odluku potrošača, domaćih i inozemnih, da idu na more. Čak se može reći da ih je upravo kriza ponukala na to”, zaključio je Novotny.