Ako nema posla u struci, mnogima se prilika otvori u IT sektoru

Suočeni s nemogućnošću razvoja u branši za koju su se školovali, mnogi odlučuju potražiti sreću u IT sektoru koji doživljava veliku ekspanziju.

Istraživanje je pokazalo da od prosječno 926 otvorenih pozicija za IT specijaliste na godišnjem nivou, njih 388 ne može biti popunjeno (EPA - Ilustracija)

Kada je nakon završenog studija na Ekonomskom fakultetu dobila posao u struci, sreći Sarajke Valide Bašić nije bilo kraja. Finansije su njena velika ljubav i prilika za rad u tom sektoru na prvu je djelovala kao ostvarenje snova. No, godine rada u nezdravoj radnoj sredini i nemogućnost napredovanja na nivou na kojem je željela, kulminirale su situacijom u kojoj je – suočena sa stvarnošću – shvatila da su promjene neophodne.

“Dobila sam priliku da učim o IT svijetu i iz neke radoznalosti odlučila sam malo bolje istražiti polje QA-a (quality assurance), odnosno testiranja softvera”, kaže Bašić u razgovoru za Al Jazeeru.

“Ne želeći da propustim priliku koja mi se otvorila, osam mjeseci sam provela učeći o QA-u u jednoj firmi koja je nudila edukaciju. Bilo je to na početku pandemije, bila sam u drugom stanju, ali mi je bilo zanimljivo tako da sam poslije posla nastavljala edukaciju”, dodaje.

Nakon porodiljskog odsustva dobila je novu priliku za rad u svojoj struci, no svjesna razočarenja koje je ranije doživjela i nedostatka podrške da svoju karijeru razvija onako kako je to željela, odlučila je usavršiti svoje znanje u IT sektoru.

“U jednom trenutku sam čula za Junior Accelerator Program (JAP), plaćenu praksu kompanije Mistral Technologies koja je, osim studentima završnih godina tehnoloških fakulteta, namijenjena i onima koji imaju određeni nivo znanja o QA-u, ali tek prave prve korake u IT industriji”, pojašnjava.

Iako su finansije njena ljubav, Valida Bašić odlučila se prekvalifikovati i svoje znanje usavršiti u IT sektoru (Al Jazeera)

“S obzirom na to da mi edukacija koju sam imala nije bila dovoljna da dobijem posao QA-a, JAP program bio je odlična prilika da usavršim svoje znanje i steknem neophodne vještine. Nakon tog programa sam dobila priliku za posao i nastavila svoju karijeru u tom smjeru jer sam se pronašla u tome, a okruženje je pozitivnije i motiviše te da napreduješ”, dodaje Bašić.

Promjenom zanimanja do posla

Različiti su razlozi zbog kojih se neko odluči na prekvalifikaciju, no najčešće je riječ o nemogućnosti pronalaska kvalitetnog zaposlenja. Među onima koji su promjenom zanimanja došli do željenog posla je i sarajevski glumac i muzičar Kemal Čebo. Frustriran situacijom u državi i nemogućnošću da bez obzira na iskustvo dobije priliku za rad u branši za koju se opredijelio, u jednom trenutku odlučio je okušati sreću u IT svijetu.

“Zbog političkog uređenja i mojih neafiniteta prema politici nisam mogao da se bavim tim poslom na način na koji bih želio, a od nečega se živjeti mora”, kaže Čebo.

“S obzirom na to da sam cijeli svoj život blisko povezan s tehnikom i tehnologijom, to polje mi nije strano i uvijek me zanimalo, pa sam odlučio pokušati”, dodaje.

Sve se može naučiti, samo je važno možete li to primijeniti, kaže Kemal Čebo (Ustupljeno Al Jazeeri)

Nakon edukacije i kratkog perioda u kojem se samostalno bavio QA-om, prijavio se na JAP program kako bi stekao praktični dio, a nedugo zatim postao je QA inženjer.

“Poveznica između svijeta za kojeg sam se školovao i IT svijeta je jaka jer je za QA potrebno mnogo kreativnosti. To mi se prvenstveno dopalo u svemu tome i nakon što sam se bolje i temeljitije upoznao s onim što bih rado odlučio sam pokušati, vidio da mi ide i tako je krenulo”, kaže Čebo.

Deficit IT stručnjaka

Istraživanje koje je UNDP proveo sa Bit Alijansom pokazalo je da od prosječno 926 otvorenih pozicija za IT specijaliste na godišnjem nivou, njih 388 ne može biti popunjeno. Razlozi su velika ekspanzija IT sektora, neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada i sve veći odlazak stručnog kadra u inozemstvo. Upravo zbog toga i ne čudi činjenica da gotovo da ne prođe dan, a da ne čujemo u IT sektoru fali stručnog kadra, zbog čega je sve više edukacija i praksi za poslove u ovoj industriji.

“Ovo je veoma cijenjena industrija i istina je da ljudi odlaze zbog boljih životnih uslova. Mi ne možemo da se takmičimo sa zemljama Zapadne Evrope, koje čak i našim ljudima koji rade remote iz BiH nude plate po svojim standardima – ali veoma cijenimo i volimo ljude koji su pametni, vole i žele da uče i rade, a ne žele da napuste svoju državu. Zbog toga se trudimo da im damo najbolje uslove koje možemo, te šansu i da ih što prije integrišemo i uključimo u svjetske projekte koje imamo, kako bi sa svojim kolegama radili konkretne stvari upravo iz svoje domovine”, kaže Miralem Bojić, talent acquisition specialist kompanije Mistral.

Gotovo da ne prođe dan, a da ne čujemo u IT sektoru fali stručnog kadra (Reuters)

Jedan od programa koji priliku za razvoj u IT industriji daje apsolutnim početnicima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Slovenije je Paragon full stack program koji polaznicima garantuje titulu full stack web programera za samo devet mjeseci. Interes je, kaže Belma Kučukalić, Operations Manager Paragona, veliki, a starosne granice među polaznicima nema.

“Najčešći profil osoba jesu oni koji su nakon 10 ili 15 godina karijere odlučili napustiti poslove i branše koje uključuju farmaceutsku, bankarsku, autoindustriju, ugostiteljstvo i mnoge druge sektore. Primarni razlog, osim radoznalosti ka kodu i učenju, jesu potraga za sigurnijim radnim mjestima i boljim uslovima koje industrija nudi. Za nekoliko mjeseci od završetka programa, prva generacija broji 80 posto uposlenih ili onih koji su dobili praksu u IT industriji”, pojašnjava Kučukalić.

Može li bilo ko postati IT stručnjak?

No, ma koliko poziv u ovoj brzorastućoj i perspektivnoj industriji koja nudi brojne beneficije zvučao i izgledao primamljivo, a slogani raznih programa obuka i kurseva sugerirali da bilo ko može izgraditi karijeru u IT svijetu, stvarnost je tu da razbije te iluzije.

Primjeri iz prakse pokazuju da su – uz želju, posvećenost, predanost i upornost – ključne određene predispozicije i vještine za rad u ovom sektoru. Potvrđuje nam to, između ostalih, i iskustvo Miralema Bojića koji je u jednom trenutku svoje karijere i sam pokušao naučiti određene tehnologije.

“Pokušao sam naučiti React Native tehnologiju, ali nisam uspio. Jednostavno, moja logika nije razvijena u tom smjeru. Mislim da je potreban specifičan set vještina da bi čovjek mogao biti u ovoj industriji što se tiče developmenta, mada ima tu i drugih uloga”, kaže Bojić.

Kemal Čebo, sarajevski glumac i muzičar koji se prekvalifikovao u QA inženjera, uporedio je prekvalifikaciju za ovaj sektor sa učenjem jezika.

“Svako može naučiti čitati i pisati, ali ne može svako biti pjesnik, dramaturg, treba znati šta s tim riječima raditi”, kaže.

“Sve se može naučiti, samo je važno možete li to primijeniti”, zaključuje Čebo.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada