Stručnjaci za Al Jazeeru: Rat Rusije i NATO-a moguć, ali malo vjerovatan

Piše: Ayoub al-Rimi

LONDON – Komandant britanske vojske, general Patrick Sanders, drugi put zaredom je poručio kako je potrebno pripremiti za direktni sukob između Rusije i Sjevernoatlantskog saveza, uspoređujući trenutna dešavanja u svijetu sa situacijom koja je prethodila Drugom svjetskom ratu.

Kada vojni komandant njegovog ranga govori takve stvari, onda je potreba obratiti pažnju na njegove riječi, pogotovo jer su mnogi britanski medijski izvještaji otkrili da izjave generala Sandersa odražavaju tačnu procjenu stvarnosti na terenu te kako to nije samo pokušaj stavljanja snaga u stanje pripravnosti ili provođenje mobilizacije unutar države.

U prvim danima izbijanja rata u Ukrajini, kada je Al Jazeera ispitivala brojne britanske stratege o mogućnosti sukoba između Rusije i NATO-a, većina procjena je isključila ovaj scenarij.

Međutim, nakon što rat traje već mjesecima, što je, čini se, više nego što su mnogi očekivali, brojni istaknuti stručnjaci za međunarodnu politiku značajno su promijenili svoje stavove, a ono što je bilo malo vjerovatno sada se čini mogućim.

‘Rat je moguć, iako je i dalje malo vjerovatan’

U tom kontekstu, AlJazeera je postavila pitanje: Jesmo li na ivici neminovnog rata između NATO-a i Rusije? Ovo su bila predviđanja naših sagovornika Richarda Kaplana, profesora međunarodnih odnosa na Univerzitetu Oxford, i Gergesa Fawaza, voditelja Odjela za međunarodne odnose na fakultetu Londonska škola ekonomije (LSE).

Richard Kaplan pravi razliku između mogućnosti da sukob između NATO-a i Rusije izbije namjerno ili slučajno.

“U oba slučaja, direktni rat je svakako moguć, iako i dalje ostaje malo vjerovatan”, smatra on.

Analizirajući ponašanja zemalja NATO-a, ali i Rusije, britanski profesor kaže kako obje strane i dalje žele “izbjeći direktnu konfrontaciju”, upozoravajući pritom da se “klizanje prema direktnom sukobu može dogoditi brzo, a njegove posljedice će biti ozbiljne i opasne za sve strane”.

Britanski akademik kaže da će se taj rizik povećati ako ukrajinski rat potraje, a “trenutno nema naznaka da je ovaj rat ušao u završnu fazu”.

Dodaje da Zapad očekuje da će Rusija zamrznuti svoje operacije kako bi okupila snage i ponovo snažno napala.

S druge strane, Ukrajina i dalje traži rakete dugog dometa i teško oružje od Zapada kako bi zaustavila Rusiju, “ali čak i ako zapadno oružje uspije zaustaviti rusko napredovanje, to nikako neće značiti kraj rata”, rekao je Kaplan.

Profesor je naglasio da je percepcija dobitka i gubitka ruskog predsjednika Vladimira Putina u ovom ratu podložna promjenama.

‘Vladimir Putin kontrolira narativ kod kuće’

“Kako, naprimjer, ne bi bio prisiljen da se povuče sa cijele ukrajinske teritorije u zamjenu za obećanje da Ukrajina neće pristupiti NATO-u, on je u stanju promovirati ovu stvar kao pobjedu svoje vojne operacije.”

To je objasnio time da “Putin kontrolira narativ kod kuće i lako može prodati svojim sljedbenicima imidž jakog pobjednika”.

Fawaz Gerges slaže se s Kaplanom u analizi ponašanja NATO-a i Rusije te kako ove dvije strane ne traže direktnu konfrontaciju.

Upozorava da se veliki ratovi ne događaju uvijek namjerno, jer “ponekad dolazi do direktnih sukoba kao posljedica indirektne eskalacije i nenamjernih incidenata”.

U stvari koje bi mogle dovesti do indirektne eskalacije spada i ”insistiranje Zapada na naoružavanju Ukrajine kvalitetnim oružjem”, što ”rusko vodstvo dovodi do uvjerenja da ga Zapad želi poniziti i pretvoriti Ukrajinu u močvaru za rusku vojsku; a onda će Rusija proširiti područje sukoba”, smatra britanski profesor.

Možda je najopasniji scenarij koji bi se mogao desiti taj da rusko vodstvo donese odluku o strateškoj eskalaciji, što je Gerges objasnio kao ”rusku upotrebu svog strateškog oružja, počevši od biološkog pa sve do nuklearnog oružja”.

Prateći političko i sigurnosno ponašanje Putina, Gerges tvrdi da on “neće odustati, osim ako se postigne većina ciljeva koje je postavio u ovoj operaciji”.

‘Kriza u zapadnim zemljama će postajati sve teža’

“Među prvima je kontroliranje Istoka, a najmanje bi bilo da dobije garancije da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u”, pozivajući zapadne zemlje da se pozabave tom logikom.

Stručnjak za međunarodne odnose smatra da zapadni tabor nije složan, “postoji tabor golubova, koji predstavljaju Njemačka i Francuska, zatim tabor jastrebova, koji predstavljaju Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države”.

“Podjele unutar zapadnog tabora postaju sve veće zbog ekonomskih posljedica ove krize.”

Prema dokumentu Evropskog vijeća za vanjske odnose, u koje je Gerges imao uvid, “većina Evropljana smatra da Rusija griješi u ratu protiv Ukrajine, ali podržavaju to da se Ukrajina odrekne istočne regije u zamjenu za prekid rata”.

Razlog je, smatra sagovornik, taj što je “kupovna moć evropskih građana pogođena ovim ratom”.

“Što [rat] duže bude trajao, kriza u zapadnim zemljama će postajati sve teža.”