Klimatski alarm za Balkan: Spas ćemo tražiti u tropskom Jadranu

Ovo je samo početak, zavapili su iz Svjetske meteorološke organizacije nakon što je i prije isteka maja ove godine, Evropu zahvatio val nesnosnih vrućina.

Ono što je nekada bilo svojstveno mjesecima julu ili augustu, zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim nemarom, sve se više pretvara u višemjesečnu agoniju koja sa sobom donosi mnoštvo katastrofalnih promjena. Nisu u pitanju samo ekstremne vrućine, već i druge ekstremne pojave koje ih prate, a tu su drugi, nimalo beznačajniji faktori – ekonomija i zdravlje ljudi, koji će se morati prilagođavati životu u klimatski mnogo težim uslovima nego do sada.

Dakle, uz ovako crne prognoze Svjetske meteorološke organizacije za evropski kontinent, kako bi bliska budućnost na Balkanu mogla izgledati, upitali smo klimatologe iz regije.

Ako se prognoze stručnjaka obistine, Balkan će postati područje kojim će harati suše, vode će biti sve manje, a da bi se rashladili, morat ćemo ljetovati, u najboljem slučaju, ujesen, na tropskom Jadranskom moru, u kojem ćemo sve rjeđe viđati domicilne, a sve češće opasne invazivne vrste morskih životinja.

Povećana smrtnost ljudi

Nije nikakvo pretjerivanje, već naučno utemeljena prognoza eksperata – kako samo posijali, tako ćemo i požnjeti.

„Do sada opažene klimatske promjene značajno utječu na ekosustave, a samim time i ljudsko zdravlje. Posljednje IPCC-jevo (Međuvladin panel za klimatske promjene) izvješće je pokazalo da se toplinski valovi i suša češći javljaju istovremeno na području Europe, uz uglavnom negativan utjecaj za južni dio kontinenta“, navode u odgovoru na upit iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske.

„Identificirana su četiri glavna rizika kao posljedice klimatskih promjena u Europi: povećana smrtnost uzrokovana visokim temperaturama, ugroze za biljke uzrokovane toplinskim stresom i sušama, deficit vode, poplave i porast razine mora. Iako se od godine do godine već i u Hrvatskoj suočavamo s ovim rizicima, uz daljnji porast emisija stakleničkih plinova može se očekivati da će oni biti češći i jače izraženi“, dodali su.

U Bosni i Hercegovini, prošlu godinu obilježili su intenzivni toplotni valovi. Bakir Krajinović, klimatolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda iz Sarajeva, podsjeća da su prošle godine premašeni temperaturni rekordi na više meteoroloških stanica – i to nekoliko dana zaredom.

A i ova godina je počela simbolično: 1. januara 2022. u Mostaru je postavljen apsolutni rekord.

„I prošle godine juni je bio ekstreman. Skoro više od pola mjeseca imali smo temperature iznad rekordnih. Bilo je dosta toplotnih valova, a to se odnosi na period od najmanje pet dana kada je temperatura za pet stepeni viša od prosječne“, priča Krajinović.

‘Umjerena zona postaje ekstremna’

Dodaje da ono kroz šta sada prolazimo nije blizu ekstremnih temperatura, no da dugoročne prognoze pokazuju da je pred nama još toplije ljeto od prethodnih.

„Ako uzmemo u obzir da je apsolutni rekord za juni u Bosni i Hercegovini zabilježen u Mostaru 2006. od 41,2 stepeni, nismo blizu ekstremnih temperatura. No, ovog ljeta očekujemo toplije vrijeme sa manje padavina, a ta prognoza ne odstupa mnogo od prognoza u proteklih pet godina. Skoro svake godine, ljeto prema prognozama bude toplije i sušnije u odnosu na prosječne vrijednosti, a niti ovo neće biti izuzetak“, govori Krajinović.

Zemlje naše regije smještene su u umjerenom pojasu, koji je nekada po mnogo čemu bio idealan za život. Četiri godišnja doba sa umjerenim temperaturama, umjerene količine padavina dovoljne za biljni i životinjski svijet… Sve je bilo na mjestu. Do sada.

„Šta god se tu promijeni, to je za našu regiju ekstremno. Umjerene klimatske zone sve češće postaju ekstremne. Klimatski scenariji za Bosnu i Hercegovinu ukazuju da će temperature i dalje rasti. Sada, one su 1,2 stepeni više u odnosu na predindustrijski period, ali do kraja 2100. godine, bit će i do 4,5 do pet stepeni više. Možete li samo zamisliti koliko će to biti ekstremnije u poređenju s ovim sada“, zapitao je Krajinović.

Vrućina nije jedini problem, jer će je pratiti i čitav niz drugih ekstremnih pojava i vremenskih nepogoda – suše, poplave, udari vjetra, grad, bujice, atmosferski vrtlozi poznati kao pijavice… Osim toga, rizici od požara bit će još veći.

„Ove godine imali smo poplave na sjeveru Bosne i Hercegovine, ekstremne nepogode u Busovači i druge događaje koje su posljedica klimatskih promjena“, podsjeća Krajinović.

Rast temperature mora

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske tvrde da će opaženi porast globalne temperature zraka, kao jedne od najočitije potvrde klimatskih promjena, biti najizraženiji ljeti, uz najveće amplitude maksimalnih temperatura.

Postavlja se pitanje kako će najavljene promjene utjecati na ljude, ali i biljni i životinjski svijet.

„Sve ovo predstavlja ugrozu za turizam, ljudsko zdravlje i neke grane poljoprivrede. Zatopljenje će utjecati i na hladne ekstreme, pa tako možemo očekivati rjeđe i slabije izražene hladne valove. Ova promjena može imati pozitivne posljedice ako se promatra utjecaj hladnoće na ljudsko zdravlje, posebno za kronične kardiovaskularne bolesnike. Međutim, u prosjeku blaže zime s manje snijega u budućnosti mogu poremetiti hidrološku ravnotežu neophodnu za vegetacijsku sezonu, ubrzati početak cvatnje alergenih biljaka i time povećan broj i dulje trajanje alergijske sezone“, kažu.

Kada je riječ o Jadranu, Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) je u jednom od svojih izvještaja konstatovao da Mediteran postaje „najbrže zagrijavajuće“ i „najslanije“ more, sa nepovratnim promjenama života u moru, ali i života ljudi.

WWF tvrdi da se temperature Sredozemlja povećava za 20 posto brže od globalnog prosjeka, te da bi njegov nivo do 2100. mogao porasti i za više od jednog metra. Kao dio Mediterana, i Jadran će iskusiti isto.

Nove invazivne vrste u Jadranu

Nataša Kalauz, direktorica WWF Adria, kaže da se promjene već dešavaju i da vode ka tome da će ono postati tropsko more sa vrstama koje do sada u njemu nisu postojale.

„Bit će sve gore i gore. Ono što sad znamo, a u sferi smo znanosti, a ne nagađanja, imamo podizanje temperature Jadrana, što dovodi do njegovog zakiseljavanja i pojave novih vrsta invazivnih vrsta koje nisu bile domicilne u Jadranu, a koje ugrožavaju naše tradicionalne biljne i životinjske vrste. Recimo, meduze.

Imamo i bujanje određenih algi koje prije nismo imali, pojavu invazivnih tropskih riba koje ugrožavaju ribe koje su inače ovdje, kao i izumiranje određenih vrsta jer je more pretoplo i prekiselo. Već je vidljiva izmjena sastava mora u nekim dijelovima Jadrana“, kaže Kalauz.

Rast nivoa mora se, kako kaže, ne može precizno predvidjeti, ali postoje informacije da se godišnje podiže tri do četiri centimetra.

„No, jadranska obala je toliko razuđena, da je teško naći neki univerzalni broj. Sigurno je to ga će oni što su sada u prvom redu do mora, za 10-ak godina imati ozbiljne probleme“, priča Kalauz.

Mediteranski prostor bit će ugrožen i požarima, dodala je, dok će posljedice klimatskih promjena sa sobom nositi velike posljedice po zdravlje ljudi, troškove života, turizam, ali i dostupnost pitke vode.

„Za 20 do 30 godina bit će veliki pritisak na pitku vodu, jer ćemo se boriti sa ekstremnim sušama. A Jadran će i dalje biti prostor gdje će ljudi željeti biti, ali ne u periodima kao sada“, dodala je.