‘Stvarna kriza demokratije’: Francuska ulazi u politički ćorsokak

Piše: Sophie Stuber

Parlamentarni izbori u Francuskoj su prilika da glasači daju predsjedniku snažnu većinu u parlamentarnom tijelu ove države, Nacionalnoj skupštini, i na taj način i snažan politički mandat.

Ali dva mjeseca nakon što je predsjednik Emmanuel Macron ponovo izabran naspram ultradesničarske kandidatkinje Le Pen, Francuzi nisu izašli u velikom broju da podrže predsjednikovu političku stranku.

Samo je 46 posto registrovanih birača glasalo u drugom krugu parlamentarnih izbora.

„Macron je izgubio mnogo pristalica što pokazuje da je po srijedi kriza srca“, Al Jazeeri je kazao Philippe Marliere, profesor francuske i evropske politike na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

Samo 29 posto stanovnika dobne skupine od 18 do 24 godine glasalo je na parlamentarnim izborima i 36 posto potencijalnih birača sa ukupnim mjesečnim primanjima u domaćinstvu od manje od 1.200 eura. Poređenja radi, 66 posto ljudi starijih od 70 godina i 51 posto birača sa visokim primanjima je glasalo.

Rezultati parlamentarnih izbora u Francuskoj su značajan neuspjeh za Macrona. Predsjednikova koalicija Zajedno (Ensemble), osvojila je 44 mjesta manje od apsolutne većine, osvojivši 245 mjesta, što je za više od 100 manje u odnosu na njegov prethodni mandat. Ovo je prvi put u 20 godina da novoizabrani (ili ponovo izabrani) predsjednik nije osvojio apsolutnu većinu.

Vladao bez otpora

Bez apsolutne većine, Macron bi mogao naići na probleme u usvajanju ključnih domaćih reformi, kao što je kontroverzno povećanje dobi za odlazak u penziju sa 62 na 65 godina.

U svom prvom mandatu, Macron – kojeg su francuski mediji prozvali „Jupiter“ – vladao je uglavnom bez otpora, ali sada mu treba podršla opozicionih zakonodavaca da usvoji zakone.

„Doći će do ponovnog prilagođavanja pregovaranju s različitim političkim snagama“, kazala je Rim-Sarah Alouane, doktorantica i istraživačica u oblasti komparativnog prava na Univerzitetu u Tolouseu 1 Capitole. „Morate naći kompromis ili ne možete usvojiti zakon.“

Bez većine, Nacionalna skupština bi mogla zapasti u potpuni ćorsokak kad su u pitanju ključni zakoni. Macron se suočava sa izazovima i od nanovo ujedinjene ljevice i krajne desnice. Lider konzervativne stranke Republikanci (Les Republicans) također je potvrdio da je ova stranka opozicija Macronu.

„Nema govora o paktu, ili koaliciji ili sporazumu u bilo kakvom obliku“, kazao je Christian Jacob nakon sastanka vijeća Republikanaca u ponedjeljak.

Neki od Macronovih parlamentarnih gubitaka došli su od ljevice. U 2017, Macronova stranka je dobila nešto podrške od birača lijevog centra ili umjerenih, ali mnogi od tih birača ili nisu izašli na izbore ili su se pridružili ujedinjenoj ljevici.

Na izborima 2017, ljevica se nije natjecala pod ujedinjenim frontom, pa su glasovi podijeljeni među strankama. Ali u 2022, koalicija NUPES, predvođena Jean-Luc Melenchonom, koji je zauzeo treće mjesto na predsjedničkim izborima 2022, predstavila je ujedinjenu opoziciju Macronu. Ovaj savez je osvojio 131 mjesto.

‘Politički, moralni poraz’

Melenchon je nazvao ove izbore „političkim i moralnim porazom za Macronovu stranku“. U međuvremenu, Marliere je pripisao Macronove gubitke ljevičara njegovoj politici i stilu upravljanja.

„Otkako je izabran za predsjednika, Macron ide udesno ekonomski, ali i u kulturnim i političkim pitanjima“, kazao je on Al Jazeeri.

Nije jasno hoće li savez NUPES biti u stanju da se održi u Nacionalnoj skupštini, ili hoće li, sada kada su izabrane, stranke nastaviti sa svojim planovima i programima. Nekoliko ih je već odbilo Melenchonov prijedlog da oforme jednu parlamentarnu grupu.

Francuska ultradesničarska stranka Nacionalni skup (Rassemblement National) ostvarila je uspjeh bez presedana, osvojivši 89 mjesta – jedanaest puta više u odnosu na osam mjesta tokom Macronovog prvog mandata.

Marine Le Pen, liderka ove stranke i bivša predsjednička kandidatkinja, ponovo je izabrana kao zastupnica u parlamentu u Pas-de-Calaisu sa 61 posto glasova. Krajnja desnica je sada treća najveća grupa u Nacionalnoj skupštini.

Iako je Macron obećao da će se suprotstaviti krajnjoj desnici kada je izabran 2017, jedan dio njegove politike doprinio je njihovom uspjehu, smatra Aurelien Mondon, viši predavač i istraživač demokratije, populizma i rasizma s Univerzitetu u Bathu.

„On je na kraju uveo mnoge njihove ideje, i također ih je izabrao kao alternativu statusu quo. Prema statusu quo su tako sumnjičavi da je na kraju donio korist upravo Marine Le Pen“, Mondon je kazao Al Jazeeri.

Za parlamentarne izbore, Macron nije uspio podstaknuti opoziciju protiv krajnje desnice.

Krajnja desnica nema dovoljno glasova

Kada je savez NUPES bio protiv kandidata Nacionalnog skupa, 72 posto glasača koalicije Zajedno suzdržalo se od glasanja, dok je 16 posto njih glasalo za NUPES i 12 posto za Nacionalni skup, prema IPSOS-ovim podacima.

Kod desnice, 58 posto glasača Republikanaca suzdržalo se kada je u pitanju biranje između NUPES-a i Nacionalnog skupa, dok je 30 posto glasalo za Nacionalni skup i 12 posto za NUPES.

Na prethodnim izborima, kao i na nedavno održanim predsjedničkim izborima, mnogi glasači su odlučili da glasaju protiv ultradesničarskog kandidata u drugom krugu, bez obzira na platformu drugog kandidata.

Ovo je bilo sasvim normalno u prošlosti“, kazao je Mondon. „Ovo je sistem glasanja koji bi trebao držati [krajnju desnicu] izvan Nacionalne skupštine.“

Sa 89 zastupnika, zamjenici Nacionalnog skupa će imati više vremena za govor tokom skupštinskih sastanaka i više osoblja.

Iako krajnja desnica nema dovoljno glasova da bi samostalno kreirala zakone, ova stranka će sada dobiti 10 miliona eura u javnim fondovima godišnje – što je duplo više nego u prethodnom mandatu.

Neka od ovih sredstava će vjerovatno biti potrošena na otplaćivanje dugova Nacionalnog skupa prema ruskim bankama, uključujući dug od devet miliona eura ruskoj banci Prva češko-ruska banka (FCBR).

Osim implikacija u Nacionalnom skupu, najveći razlog za zabrinutost je „simbolična moć“ i afirmacija njihovih pristalica, smatra Mondon.

„Vjerovatno ćemo vidjeti ohrabrene postupke protiv raznih zajednica koje su meta ultradesničarske politike“, kazao je on.

Gravitacija prema krajnjoj desnici

Kako bi tražio apsolutnu većinu, Macron bi mogao raspustiti Nacionalnu skupštinu i sazvati vanredne izbore, ali on to vjerovatno neće uraditi.

„Rezultati će biti isti ili čak lošiji za Macrona, i ovo će, naravno, donijeti još nestabilnosti“, kazala je Alouane.

Jedini put naprijed je kompromis. Iz Elizejske palače su saopštili da je predsjednik pozvao lidere stranaka u Nacionalnoj skupštini da se sastanu s njim u srijedu.

Stručnjaci su zabrinuti da će Macron, kako bi postigao snažnu većinu, gravitirati previše prema krajnjoj desnici. U ponedjeljak je ministar pravde Eric Dupond-Moretti sugerisao da bi Macronova stranka bila spremna da „ide naprijed zajedno“ s Nacionalnim skupom radi unapređenja zakona.

„Ideja da pregovaraju s krajnjom desnicom još je aktuelna“, kazala je Alouane. „Ne bi me iznenadilo da oni zaista nađu kompromise sa krajnjom desnicom.“

Uprkos potrebi za većinom, Macronova stranka bi trebala biti „beskompromisna“ sa krajnom desnicom, smatra Mondon. Fokus bi trebao biti na ponovnom uključivanju s biračima koji su izgubili vjeru u sistem.

„Mnogo je više Francuza koji su isključeni iz politike od birača koji glasaju za krajnju desnicu. Suzdržanost pokazuje da postoji stvarna kriza demokratije u Francuskoj“, kazao je on. „Sada smo vidjeli kraj Republikanskog fronta, a Macron je upravo sahranio ono što je ostalo od njega.“