Borzan: Borba protiv pesticida suočena sa žestokim lobiranjem

Međunarodni pritisci dovode u pitanje donošenje adekvatnih propisa kojim bi se ograničila upotreba pesticida u Evropskoj uniji, navodi europarlamentarka Biljana Borzan.

Izmjene samih direktiva nisu dovoljne kako bi se ograničila upotreba pesticida, ukazuje europarlamentarka Biljana Borzan, već je potrebno više djelovati na terenu (EPA)

Masovni pomor pčela, istraživanje koje je pokazalo sve veću prisutnost pesticida u hrani i ogromne količine zabranjenih pesticida koje je ove godine zaplijenila hrvatska carina su povezani događaji koju upućuju na isti zaključak – trenutna pravila koja kontroliraju upotrebu pesticida nisu adekvatna ili se ne provode dovoljno strogo, upozorava hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

Zastupnica u Europskom parlamentu je podsjetila da je Europska unija u sklopu strategije “Od polja do stola” planirala prepoloviti upotrebu tih sredstava do 2030. godine, no navodi da su inflacijska kriza i rat u Ukrajini taj cilj doveli u pitanje.

Europska komisija bi trebala 22. juna predstaviti izmjene i dopune direktive o održivoj upotrebi pesticida, glavnog propisa koji regulira upotrebu sredstava za zaštitu bilja, kako bi strategija “Od polja do stola” bila provediva.

Iskustvo je pokazalo da kad EU i Hrvatska zabrane neko sredstvo odmah krene nezakoniti uvoz, odnosno šverc iz susjednih zemalja koje nisu članice Unije, kaže Borzan (Pixsell)

Izmjene bi, između ostalog, trebale ciljeve smanjenja učiniti zakonskima za države članice, regulirati proces odobrenja za stavljanje pesticida na tržište, poticati upotrebu alternativnih, manje škodljivih sredstava te omogućiti Europskoj uniji bolju kontrolu primjene propisa u država članicama, pojašnjava Borzan za Al Jazeeru.

Međutim, međunarodni pritisci dovode u pitanje donošenje adekvatnih propisa kojim bi se ograničila upotreba pesticida.

“Lobiranje da se to zaustavi je žestoko i pitanje je hoće li novi zakon ugledati svjetlo dana kako je planirano”, kaže Borzan.

Tri pravca pritisaka

Prema njenim riječima, interesne grupe imaju tri pravca pritiska na EU institucije.

Prvi je, kaže, finansiranje istraživanja koje će pokazati da bi smanjenje upotrebe pesticida katastrofalno utjecalo na proizvodnju hrane.

“Drugi je promicanje kvazirješenja poput genetski modificiranih biljnih kultura kojima ne trebaju pesticidi”, dodaje izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju “Od polja do stola”.

Treći pravac pritiska na EU institucije je mobiliziranje vlada trgovinskih partnera Unije koji izvoze velike količine poljoprivrednih proizvoda u Europu i kojima nikako ne odgovaraju stroži standardi, navodi Borzan.

“Dokaz tome je žestoko i otvoreno protivljenje Sjedinjenih Američkih Država ciljevima strategije ‘Od polja do stola’, a američki lobisti uvelike djeluju u Briselu”.

Ono što je poražavajuće jeste da su protiv izmjena direktive o održivoj upotrebi pesticida lobirale i neke od država članica Unije, kaže Borzan.

“Nažalost, jedna od njih je i Hrvatska, a naša vlada je vršila pritisak na Europsku komisiju da se razvodne planovi za smanjenje upotrebe pesticida”.

Kako kaže, u martu je Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske, zajedno s još 11 država članica, poslalo dopis u Briselu u kojem se kritiziraju ti ciljevi.

“No suočeni s pritiskom javnosti i struke nedavno su malo povukli ‘ručnu’, a ministrica poljoprivrede [Marija Vučković] bila je nedavno u Briselu i na temu smanjenja upotrebe pesticida govorila pozitivno”, kaže Borzan.

Djelovanje na terenu

Izmjene samih direktiva ipak nisu dovoljne kako bi se ograničila upotreba pesticida, dodaje, već je potrebno više djelovati na terenu.

Iskustvo je pokazalo da kad EU i Hrvatska zabrane neko sredstvo da odmah krene nezakoniti uvoz, odnosno šverc iz susjednih zemalja koje nisu članice Unije, pojašnjava Borzan.

“Čini se tako da same zabrane i nemaju željeni učinak jer poljoprivrednici lako mogu ‘potegnuti’ preko granice, u Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu, gdje se takva sredstva mogu kupiti, ali se ne smiju legalno unijeti u Republiku Hrvatsku”.

Upozorava da svi oni koji se odluče na takav šoping riskiraju velike kazne ako budu uhvaćeni, bilo na granici prilikom granične kontrole, bilo na svom imanju ako im dođe poljoprivredna inspekcija. A koliko su česta kršenja pravila pokazuju rezultati s terena.

Carinska uprava Hrvatske je u prvih pet mjeseci ove godine otkrila i spriječila pokušaj nezakonitog unosa više od 4.000 litara herbicidnih pripravaka i 61 kilogram insekticida i fungicida čiji je unos iz trećih zemalja zabranjen, a od počinitelja je naplatila više od milion kuna (133.000 eura) kazni.

Borzan podsjeća i da se za pokušaj unosa količine veće od dvije litre zabranjenih herbicida u Hrvatsku može izreći novčana kazna u iznosu od 15.000 do 50.000 kuna, odnosno od gotovo 2.000 eura pa do 6.650 eura.

Izvor: Al Jazeera