Majda Ruge: BiH je ranjiva tačka u susjedstvu Evropske unije

Ruska invazija povećala je svijest o sigurnosnim rizicima na Zapadnom Balkanu, kaže viša saradnica za politiku u Evropskom vijeću za vanjske odnose.

Dayton pomaže Rusiji da postigne cilj, budući da njeni lokalni zastupnici poput Milorada Dodika koriste mehanizme veta (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Bosna i Hercegovina dugo vremena nije bila na radaru visokih zvaničnika ni u jednoj od važnih prijestolnica, bilo da je to Washington, Berlin ili Pariz. Zbog uočenih rizika za Bosnu i Hercegovinu koji proizlaze iz ruske invazije na Ukrajinu, to se sada mijenja“, kaže Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), sa sjedištem u Berlinu.

Njene oblasti stručnosti obuhvataju nacionalizam, neliberalne demokratije, transatlantske odnose, postkonfliktnu izgradnju države i institucionalne reforme, s fokusom na Zapadni Balkan. Ranije je dva puta svjedočila kao vještak na saslušanjima Odbora za vanjske poslove američkog Senata za Zapadni Balkan.

Prema njenim riječima, efekti rata u Ukrajini su se zapravo stabilizirali, najviše zbog toga što su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države pokazale jedinstvenu svrhu bez presedana u suprotstavljanju Rusiji, kroz nekoliko paketa sankcija, ali i na Zapadnom Balkanu.

Milorad Dodik i HDZ BiH glavni partneri Rusije

“Vidite da su glavni partneri Rusije u regiji Milorad Dodik i Hrvatska demokratska zajednica [HDZ] Bosne i Hercegovine bili iznenađujuće manje opstruktivni nego prije šest mjeseci. Ono što je također očigledno jeste da su EU i SAD postali asertivnije u odnosu prema ruskim zastupnicima, najviše zbog toga što je ruska invazija povećala svijest o sigurnosnim rizicima za Balkan“, navodi Majda Ruge.

Dodaje da je sada uočljiv odlučniji angažman međunarodne zajednice, prije svega SAD-a i Velike Britanije u Bosni i Hercegovini.

“Oni se pojačavaju nakon ruske invazije na Ukrajinu i sve su asertivniji u odnosu na ruske zastupnike kao što je Milorad Dodik, ali i HDZ BiH i Stranka demokratske akcije [SDA]. Vidjeli smo da su SAD i Velika Britanija usvojili sveobuhvatan paket sankcija. Evropska unija nije sposobna za vanjskopolitičku agenciju takve vrste koja je potrebna Bosni i Hercegovini, kao što se vidi u mađarskom blokiranju bilo kakve rasprave o sankcijama“, govori Majda Ruge.

Nastavlja kako je trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini stabilnija nego u decembru 2021. godine, ali da je i dalje teško predvidjeti koliko će ta prividna stabilnost trajati.

“Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg izričito je upozorio na mogućnost obnove sukoba u Bosni i Hercegovini. Ne mislim da su rizici nešto veći nego u decembru 2021. godine, ali to tako doživljavaju oni koji već duže vrijeme ne obraćaju pažnju. Putovanje njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock u Bosnu i Hercegovinu bila je prva posjeta visokog njemačkog ranga u dugo vremena. Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke poziva na raspoređivanje njemačkih trupa u Snage EU-a [Eufor] u malom broju, ali čak i ovi mali brojevi su prilično važan signal da Berlin vidi važnost njihovog angažmana u održavanju stabilnosti u Bosni i Hercegovini”, ističe.

Ključni događaji slijede u jesen 2022.

“Tako se sada na Bosnu i Hercegovinu gleda kao na ranjivu tačku u susjedstvu EU-a, kojoj je potrebna pažnja Zapada. Važno je pitanje da li će imati dovoljno političke volje za rješavanje problema adekvatnom politikom i dugoročnom perspektivom.”

Tvrdi da je glavni cilj Rusije u Bosni i Hercegovini da centralna vlast bude nesposobna da formira koherentan vanjskopolitički kurs koji bi bio nepoželjan sa stanovišta Moskve.

“To, prije svega, uključuje blokiranje aspiracija Bosne i Hercegovine za pristupanje NATO-u i sprečavanje njenog vanjskopolitičkog usklađivanja s EU-om u vezi s ruskom aneksijom Krima i okupacijom istočne Ukrajine. Dayton pomaže Rusiji da postigne ovaj cilj, budući da njeni lokalni zastupnici poput Dodika koriste mehanizme veta predviđene dejtonskim Ustavom kako bi blokirali sve vanjske politike nepovoljne sa stanovišta Kremlja, poput onih o članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u. Do sada je Rusija mogla napraviti veliku štetu bez previše ulaganja, koristeći svoj glas u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda ili dajući podršku svojim lokalnim etnonacionalističkim zastupnicima, čiji se ciljevi preklapaju s ciljevima Rusije. Pitanje je može li to nastaviti raditi nakon invazije na Ukrajinu. Mislim da ne u istoj mjeri“, kaže Majda Ruge.

Kako je sudjelovala na mnogobrojnim internacionalnim raspravama u vezi sa stanjem u Bosni i Hercegovini, poručuje da ključni događaji slijede u jesen 2022. godine.

Možemo biti samo oprezni optimisti

“Tu su opći izbori i sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini u novembru, gdje će Rusija vjerovatno blokirati obnavljanje misije Eufora. Mislim da možemo biti samo oprezni optimisti dok ne vidimo kako će stvari izgledati u novembru“, konstatira.

Komentirajući moguće formiranje “Evropske geopolitičke zajednice”, koju najavljuje predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, kao i ideju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o kreiranju “Evropske političke zajednice”, napominje da nije sigurna da zvaničnici EU-a u različitim glavnim gradovima zapravo imaju jasnu predstavu šta misle kada smisle takve koncepte.

“Tek ćemo vidjeti kakvu bi primjenu mogli naći za svoje koncepte. Rizik je da ne smisle ništa konkretno, ali će političari iz regije to protumačiti kao priliku da se druže s liderima iz EU-a u Briselu, iskoriste to za foto-operacije, a da pritom ne budu suočeni s pritiscima za reformu“, zaključuje Majda Ruge.

Izvor: Al Jazeera