‘Studentski pohodi’: Edukacija mladih kroz putovanja

Specifičnosti ‘Studentskih pohoda’ su grupni rad, solidarnost, umjerenost, kultura i poštovanje i sada su najprepoznatljiviji brend omladinskih putovanja u Bosni i Hercegovini, ali i regiji.

Mladi veoma zainteresovani za pohode, a njihove grupe broje i više hiljada učesnika (Ustupljeno Al Jazeeri)

U moru teških i sumornih tema u Bosni i Hercegovini, lijepa priča dolazi iz organizacije „Studentski pohodi“ koju su pokrenuli mladi entuzijasti, planinari, ljubitelji prirode i putovanja sa ciljem da se studentima i mladima omoguće obilasci prirodnih, kulturnih i drugih bogatstava Bosne i Hercegovine, ali i mnoge atraktivne evropske metropole. Trojica braće – Ahmed, Ammar i Alija Nurković, među osnivačima „Studentskih pohoda“, a sve je počelo davne 2010. godine u vrijeme dok su još bili studenti te su slobodno vrijeme koristili da putuju, prije svega kroz Bosnu i Hercegovinu.

„Kao i svi oni koji planiraju i organizuju nešto za svoje prijatelje, za neke aktivnosti često smo imali poteškoća da okupimo te prijatelje i da negdje zajedno otputujemo. Svi uvijek podrže ideju i žele da putuju, ali kada treba krenuti uvijek većina odustane, kasnije smo vidjeli da je to gotovo pa pravilo u svakom društvu radi čega mnogi mladi potroše godine u čekanju i dogovaranju propalih planova i dogovora, a vrijeme prolazi. Na vrijeme smo shvatili da ne možemo propuštati prilike radi nekih neodlučnih ili lijenih pojedinaca iz našeg okruženja, pa smo odlučili da organizujemo nešto za sve one koji vole da putuju, planinare i da se druže, a imaju problema sa svojim prijateljima oko realizacije dogovora za putovanja“, priča Ahmed Nurković.

Sve se poklopilo sa ekspanzijom društvene mreže Facebook, nastavlja, pa su tako na svom profilu napravili javni događaj putem kojeg su pozvali sve one koji žele da pohode sarajevski Ozren i njegov vrh Bukovik.

„Taj događaj smo nazvali ‘Studentski pohod na Bukovik’. Odredili smo vrijeme i mjesto okupljanja, i na dan pohoda na dogovorenom mjestu okupilo se 60-ak studenata. Taj pohod smo uspješno savladali i svi smo se međusobno upoznali i odlučili da naredni vikend ponovo napravimo pohod, ovaj put na Trebević. Na tom pohodu već je bilo stotinjak učesnika i pa smo i naredni vikend organizovali novi pohod na vodopad Skakavac i tako je broj učesnika rastao. Shvatili smo da to što radimo mladi ljudi podržavaju i odlučili smo napraviti potpuno novi brend. Dali smo mu ime ‘Studentski pohodi’, a zatim smo napravili stranicu, dizajnirali logo i krenuli dalje s organizacijom“, govori Ahmed Nurković.

Kada su 2011. godine građanima Bosne i Hercegovine ukinute vize za ulazak u zemlje Evropske unije, odlučili su da organizuju pohod u Beč, što je za njih predstavljao veliki organizacijski izazov.

„Dogovorili smo jedan autobus za prijevoz i rezervisali 50 mjesta u jednom hostelu u Beču, odredili smo cijenu i pošto nam je svima to bilo nešto novo, strahovali smo da li ćemo uopšte moći popuniti taj jedan autobus. Međutim, za samo dva dana imali smo više od 700 prijavljenih studenata za ovaj pohod. Shvatili smo da smo izgradili jako snažan i prepoznatljiv brend omladinskih putovanja, zasukali smo rukave i uspjeli smo za svih 700 studenata osigurati smještaj i prevoz. Tada smo već kroz sve te pohode unutar Bosne i Hercegovine upoznali mnogo vrijednih i pametnih mladih ljudi koji su nam u svemu tome pomogli i taj veliki posao smo uspjeli realizovati bez većih problema. Nastavili smo pohode po zemljama Evrope gdje se broj učesnika stalno povećavao i naše grupe od tada uglavnom broje oko 1.000 učesnika“, ističe Ahmed Nurković.

Promovišu pozitivne društvene vrijednosti

Cilj studentskih pohoda je najprije edukacija kroz putovanja za koje se organizatori trude da mladim ljudima učine apsolutno pristupačnim u finansijskom, ali i u društvenom smislu. Njihove specifičnosti su grupni rad, solidarnost, umjerenost, kultura i poštovanje i sada su najprepoznatljiviji brend omladinskih putovanja u Bosni i Hercegovini, ali i regiji.

Posebnu pažnju privlači njihov projekt #pohodimoBiH (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Pohode smo pokrenuli za sve mlade ljude, pohode organizuju i održavaju mladi ljudi i cjelokupni proces planiranja i realizacije svakog putovanja maksimalno je orijentisan prema svakom učesniku pohoda. Studenti i mladi organizuju pohode za ostale studente i mlade, dakle mi to radimo za naše prijatelje, kolegice i kolege tako da svi ulažu poseban trud da sve bude najbolje što može. Svi učesnici to prepoznaju tako da vlada energija solidarnosti, zajedništva i poštovanja na svakom pohodu.

Pored toga, svuda u svijetu i u susjednim zemljama omladinska i studentska putovanja karakterišu neka ne baš pohvalna ponašanja poput razbojništva, nekontrolisanog alkoholiziranja, konzumiranja raznih ilegalnih supstanci i svakojakog nemoralnog ponašanja, ali na pohodima to nije slučaj. Kao organizacija ne promovišemo takav način putovanja i zabave i nemamo nimalo tolerancije na nasilje, razbojništvo, nepoštivanje i na konzumiranje bilo kakvih ilegalnih supstanci. Promovišemo pozitivne društvene vrijednosti i prema našim rezultatima takva praksa ima posebnu podršku kod mladih ljudi ali i njihovih roditelja koji zato svoju djecu rado puštaju na pohode i to je još jedna posebna specifičnost pohoda“, kaže Ammar Nurković.

Prema njegovim riječima, svaka kvalitetna, ozbiljna i uspješna organizacija pohoda je veoma zahtjevna, a organizovati putovanje je posebno komplikovano jer u cijelom procesu zavisite od mnogo faktora na koje ne možete uticati.

„Trudimo se da sve isplaniramo i realizujemo sa minimalnim rizicima i greškama i do sada to uspješno radimo. Organizovati jedan pohod znači biti u kontaktu sa našim putnicima, slušati njihove želje i potrebe i onda napraviti dobar plan kako bi se iste realizovale. U procesu organizovanja pohoda najznačajniju ulogu igra naš cijeli tim mladih ljudi koji se maksimalno trudi da svaki pohod bude realizovan bez ijedne greške“, navodi Ammar Nurković.

Tvrdi da su mladi veoma zainteresovani za pohode, te da njihove grupe broje i više hiljada učesnika. Iza organizatora su mnogobrojni inostrani i domaći pohodi, a izdvojili su najpopularnije destinacije.

„Najpopularniji inostrani pohod je u Istanbul, na koji svake godine ide više od 2.000 mladih ljudi, a rekord je 2.550 i to u koloni od 40 autobusa. Nakon toga popularni su Pariz, Rim, Prag, Berlin i na svaki od ovih pohoda uvijek ide više od 1.000 mladih ljudi. Moram izdvojiti pohod u Moskvu koji je bio jedan od najzanimljivijih, pa se nadamo da ćemo uskoro moći ponovo na ovaj daleki pohod. A od domaćih pohoda najpopularniji su pohodi na Bjelašnicu i Prokoško jezero. Na ove pohode uvijek ide više od 1.000 ljudi, posebno na Bjelašnicu gdje nam je rekord 5.600 učesnika pohoda. Pored toga posebno je popularan pohod na vodopad Skakavac, kao i pohodi na planine Treskavicu, Čvrsnicu (Hajdučka vrata), Zelengoru“, naglašava Ammar Nurković.

Omogućili mladima da upoznaju domovinu

Posebnu pažnju privlači njihov projekt #pohodimoBiH koji za cilj ima da mladi upoznaju i posjete mnogobrojne prirodne ljepote Bosne i Hercegovine, a uz to i da osvoje neke od najviših vrhova ove zemlje, uključujući i najviši vrh na planini Maglić, kao i vrhove na planini Prenj, Vranici, Visočici, Zelengori i drugim planinama.

„Projekt #pohodimoBiH ima za cilj promovisanje prirodnih ljepota i kulturnih posebnosti naše domovine. Želimo da motivišemo mlade ljude da posjete što više dijelova naše Bosne i Hercegovine. Imamo prelijepu zemlju i velika je šteta da ne posjetimo svaki njen dio. Stoga smo odlučili da iskoristimo naše mogućnosti i uticaj kako bismo omogućili mladim ljudima da upoznaju svoju domovinu. Mladi znaju da je naša domovina puna prirodnih ljepota, ali većina nije svjesna koliko tih ljepota i zanimljivosti zapravo ima. Zato se trudimo da to promijenimo“, apostrofira Alija Nurković.

Iza organizatora su mnogobrojni inostrani i domaći pohodi (Ustupljeno Al Jazeeri)

Organizatore je posebno dojmilo interesovanje mladih ljudi u Bosni i Hercegovini da upoznaju svoju domovinu prije bilo koje druge zemlje.

„Posebno smo ponosni na naše domaće pohode iako tu često nailazimo na više problema prilikom dogovaranja smještaja i realizacije planova nego što je slučaj u drugim zemljama. Unatoč tome, kao tim uvijek se trudimo da svi učesnici sa domaćih pohoda ponesu samo najljepše uspomene“, izjavljuje Alija Nurković.

Napominje da kilometarske kolone mladih ljudi kako osvajaju planine najbolje pokazuju da su aktivnosti koje rade kroz projekt #pohodimoBiH pravi način kako animirati mlade da putuju i upoznaju domovinu.

„Bilo bi jako korisno da se kroz nastavu u osnovnim i srednjim školama na mjesečnom nivou organizuju razni izleti po cijeloj Bosni i Hercegovini, ali radi objektivnih razloga to se ne dešava. Na veliku žalost razvoj turizma u našoj domovini je na jako niskim granama, infrastruktura i smještajni kapaciteti na turističkim destinacijama, posebno planinama gotovo, pa i da ne postoje. Putevi su veoma loši i teško je organizovati nešto veće i ozbiljnije, pa je to najveći razlog zbog kojeg se niko ne upušta u tu avanturu organizovanja velikih tura po Bosni i Hercegovini. Ipak postoje grupe i pojedinci koji se trude i nadamo se da će se nešto promijeniti, a za to svakako treba da se vlast opredijeli za razvoj turizma“, konstatuje Alija Nurković.

Putovanja imaju moć da promijene čovjeka

Na pohodima se dešavaju i razne interesantne situacije, ali i neki nepredviđeni događaji koji se moraju rješavati na odmah na mjestu događaja.

„Prije nekoliko godina na povratku sa pohoda na planinu Maglić, vozili smo se kroz prašumu Perućicu i desio se kvar na jednom autobusu. Bilo je to već kasno u noći i tu u prašumi nismo imali nikakve mreže. Da bismo pozvali pomoć morali smo se penjati na jedan od vrhova u blizini. Tako smo i uradili, pozvali smo servis i čekali dok dođu. U međuvremenu svi smo se organizovali, napravili jedan mali kamp, naložili logorsku vatru i tu se družili i pjevali. Nakon nekog vremena servis se nije pojavio i shvatili smo da nas ne mogu naći. Jedan naš dosjetljivi vodič, koji je kao dijete bio zaljubljenik serije i lika MacGyver odlučio da iskoristi situaciju. Shvatio je da je kvar na zračnim ventilima na autobusu i uspio ih je popraviti najlonskom kesom i žvakom. Kažu nam da je to tako dobro napravljeno da i dan danas ventili savršeno dobro drže“, priča Ammar Nurković.

Među organizatorima uvijek bude puno raznih ličnih doživljaja situacija i nekih internih šala i pošalica.

„Ono što mi kao organizatori uvijek doživljavamo jeste da kada najavljujemo naš pohod nekim institucijama, čuvarima parkova i prirode, i kada kažemo da nas dolazi više od 1.000 niko nam ne vjeruje. Misle da se radi o nekoj šali pa ih moramo uvjeravati da se ne šalimo“, govori Alija Nurković.

Iz organizacije „Studentski pohodi“ poručuju da sva putovanja najprije doprinose širenju vidika, bogaćenju općeg znanja, a zatim širenju kruga prijatelja i poznanika, ali i upoznavanju samih sebe.

„Putovanja imaju moć da za nekoliko dana promijene čovjeka i njegovu kompletnu svijest o svijetu oko sebe kao ništa drugo na ovom svijetu. Uz sve to kada putujemo po domovini Bosni i Hercegovini, mi je upoznajemo, otkrivamo i tako je bolje razumijemo, sva njena stanja i njenu historiju. Kada posjetite razna mjesta u našoj domovini ne možete nikako da je još više ne zavolite i tada shvatite koliko je ona bogata i lijepa i zašto je kroz historiju stalna meta raznih okupatora“, zaključuje Ahmed Nurković.

Izvor: Al Jazeera