Putin i njegovi oligarsi: ‘Bogatite se, ali mi nemojte stajati na putu’

U ljeto 2000. godine, 21 najbogatija osoba Rusije izašla je iz blindiranih limuzina i ušla u Kremlj na historijski sastanak sa novoizabranim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ti ljudi su prethodnih godina iskoristili pad Sovjetskog saveza 1991. i prelazak na divlji kapitalizam, u kojem su sve ono što je nekada ranije bilo u vlasništvu SSSR-a, kupili po mnogo nižim cijenama od realnih i počeli graditi sopstvene, milijarde dolara vrijedne imperije unutar ruske imperije, oligarhske mreže u kojima su stekli kontrolu nad gotovo svakom značajnijom i unosnijom aktivnošću unutar države – od struje, plina i nafte, do rudnika, fabrika i banaka.

Jednostavno, kako glasi i prevod grčkog termina oligarhija – uspostavili su „vladavinu nekolicine“, one koja je u jako kratkom roku stekla ogromno bogatstvo, a uz njega i ogromnu političku moć.

Za vrijeme vladavine Borisa Jeljcina, njihov utjecaj na rusku politiku bio je izrazito visok, a odnose s Kremljom koristili su za dodatno bogaćenje. No, onda je došao novi vladar, koji je, kako je tada navedeno, najjačim oligarsima poručio da će s njima postupati „isto kao i sa vlasnicima malih pekara ili radnji za popravak obuće“.

Šta se tačno dešavalo na sastanku tog ljeta, mogu znati samo oni koji su tada bili na njemu, no mediji su objavili da je sa tog sastanka odaslata jasna poruka novog ruskog predsjednika, oči u oči – neka se zna ko je tu glavni.

Putin je tada, ako je vjerovati medijima, oligarsima uputio jasnu poruku – sklonite mi se s puta i možete zadržati sve što imate. A u isto vrijeme, kada im se pokuca na vrata, ona se moraju otvoriti, a oligarsi biti na usluzi šta god bude trebalo, biti poslušni i ostati u milosti Kremlja.

Oligarsi trpe posljedice sankcija

Godine koje su uslijedile pokazale su da je Putinova prijetnja bila ozbiljna. Ko je ostao u milosti Kremlja, nastavio je stjecati enormno bogatstvo i po svijetu se šepuriti u stotinama miliona dolara vrijednim jahtama, kupovati najbolje evropske fudbalske klubove i vući konce u kompanijama rasutim po cijelom svijetu.

Upravo zbog toga ruski oligarsi trpe ogromne posljedice sankcija koje je veći dio svijeta nametnuo Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Logika je jasna – pritisni one koji su bogati, uticajni i bliski s Putinom i možda se stvari u Ukrajini i promijene.

No, hoće li? I ko su, uopšte, ti ljudi?

Nabrojati ih sve je teško, ali svijetu je najpoznatiji Roman Abramovič, čovjek koji je od engleskog fudbalskog kluba Chelseaja napravio evropskog giganta.

Britanski parlament opisao ga je kao “ključnog čovjeka” Putinovog režima, što je on dugo poricao. Siroče koje su u Sibiru odgojili djed i baka prokrčilo je put do vrha tako što se u pravi trenutak uklopilo u unutrašnje vladine krugove i profitiralo u prodaji državne imovine. Vlasnik je najspektakularnijih jahti, među kojima je i jedna s podmornicom, te tri helikoptera. Jedna od njih je druga po vrijednosti na svijetu, koju je 2010. platio 400 miliona dolara.

U njegovom posjedu je i jako skupocjena imovina u SAD-u, uključujući tri zgrade u New Yorku, ukupne vrijednosti od 90 miliona dolara, koje je 2018. godine prebacio na treću suprugu Darju Žukovu.

Većinski je vlasnik kompanije Evraz, koja se bavi proizvodnjom čelika, te Norilsk Nickela, a prema Forbesu, „težak“ je 11,2 milijardi dolara.

Iako je sudjelovao u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, trpi posljedice sankcija. Američki sud naredio je zapljenu dva njegova aviona, Boeing 787 Dreamliner od 350 i Gulfstream G650 ER vrijednih 60 miliona dolara, a zbog britanskih sankcija je morao otići iz Chelseaja.

Za najbogatijeg ruskog oligarha ipak važi Aleksej Mordašov, sa vrijednošću od 19,6 milijardi dolara.

Posjeduje trećinu najveće evropske turističke kompanije Tui, a milijarde je zaradio kao izvršni direktor Severstala, najveće ruske kompanije za rudarstvo i čelik. Veliki je dioničar Bank of Rossiya.

U protekle dvije decenije, Mordašov je ubrizgavao novac i u SAD, u kompanije na Srednjem zapadu, prije nego što ih je 2014. prodao za 2,3 milijarde dolara.

Mordašov je teško pogođen sankcijama, a mogao bi ostati bez aviona Bombardier Global 6000 i više jahti, uključujući Nord, vrijednu pola milijarde dolara.

Od sparing partnera do oligarha

Rusija za jednog od Putinu omiljenih oligarha smatra Ališera Usmanova, koji je do 2015. bio najbogatiji u Rusiji. Ovaj oligarh, čije se bogatstvo procjenjuje na 16 milijardi dolara, posjeduje veći dio kompanije MegFon, drugog po snazi telefonskog operatera u Rusiji, te veliki udio u Metaloinvestu, koji se bavi željezom i čelikom.

Ovaj milijarder je svojevremeno investirao u Facebook, još 2009. godine, kada je kompanija imala problem finansiranja zbog finansijske krize. Usmanov je u kompaniju ubrizgao više od 900 miliona dolara, a do 2014. je posjedovao njenih 10 posto, za šta je od svog uloga vratio milijarde dolara. Investirao je i u Apple, Twitter i LinkedIn, kao i u engleski fudbalski klub Arsenal.

Kada je došao pod sankcije, Njemačka je zaplijenila njegovu megajahtu Dilbar vriejdnu 600 miliona dolara, na kojoj je najveći zatvoreni bazen na nekoj jahti na svijetu. I dalje ima privatni Airbus A340 od 200 miliona dolara.

Leonid Mikelson, najbogatiji Rus iz 2016. godine, osnivač je i predsjednik proizvođača plina Novatek, blizak Putinov prijatelj i partner Genadija Timčenka, milijardera koji je od 2014. pod američkim sankcijama. Mikelson je predsjedavajući i kompanije za preradu plina i petrohemiju Sibur.

Bogatstvo ovog ljubitelja umjetnosti, koji ima kolekciju vrijednu 200 miliona dolara, procjenjuje se na 18,1 milijardi dolara.

Braća Rotenberg, Arkadij i Boris, ušli su u krug najbogatijih Rusa dijelom i zato što su bili Putinovi partneri u džudou, dok je ruski predsjednik bio tinejdžer. Kada je Putin postao predsjednik, nagradio ih je kontrolom nad velikim državnim poslovima i ugovorima, što im je donijelo ogromno bogatstvo. Od tada, braća su napravila porodičnu imperiju sa velikim međunarodnim ulaganjima pod, kako tvrdi SAD, mrežom lažnih kompanija. Odavno su pod američkim sankcijama.

Prebacio imovinu dan prije sankcija

Andreja Melničenka, rođenog Bjelorusa, osnivača SUEK-a i EuroChema, Forbes je prošle godine stavio na osmo mjesto među najbogatijim Rusima, sa bogatstvom od 18 milijardi dolara. Pod sankcijama je od 15. marta.

Osnovao je MDM banku 1990-tih godina, a u privatizaciji je počeo kupovati ugroženu imovinu, zahvaljujući čemu je postao jedan od najbogatijih ljudi u Evropi. EU je, kod objave sankcija, pojasnio da Melničenko, čija je majka Ukrajinka, „pripada najutjecajnijem krugu ruskih biznismena sa bliskim vezama sa ruskom vladom“.

Jedan je od desetak biznismena koji se sastao sa Putinom na dan kada je Rusija napala Ukrajinu, na razgovoru o utjecaju sankcija, čime je dokazana njegova veza sa Kremljom. Italija je u međuvremenu zaplijenila njegovu superjahtu čija je cijena 530 miliona eura.

No, dio imovine je, kako tvrdi Reuters, prebacio supruzi, dan prije nego što je stavljen na listu sankcija.

Među najbogatijim Rusima je i Vladimir Lisin (19 milijardi dolara), većinski vlasnik čeličane Novolipetsk, a kontrolira i Universal Cargo Logistics Holding.

Jedan od SAD-u najpoznatijih oligarha je Jevgeniji Prigozin, koji je, kako kaže legenda, nakon izlaska iz zatvora, gdje je bio zbog pljačke, prodavao hot-dogove. Uskoro je otvorio niz restorana sa elitnom klijentelom, zbog čega je dobio nadimak „Putinov kuhar“, što ga je katapultiralo u elitu.

Njegova agencija za istraživanje upošljavala je armiju trolova koji su podržavali rusku invaziju na Krim, a potom su navodno stajali iza Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima 2016. Američka velika porota je njega u njegovu kompaniju 2018. optužila za miješanje u američke izbore, a FBI ga traži od 2021. godine.

Od ostalih najmoćnijih oligarha, izdvajaju se Sergej Čemezov, bivši agent KGB-a koji je živio u istoj zgradi kao i Putin, a koji je prokrčio put kroz ruski javni i privatni sektor, da bi 2007. bio imenovan za izvršnog direktora Rosteca, državnog giganta za odbrambenu industriju, kao i još jedan bivši KGB-ovac Nikolaj Tokarev, koji je sa pozicije čelnika naftnog giganta Transneft izgradio imperiju.

Ko je govorio protiv invazije

Vladimir Potanin je bankar, tajkun rudarstva i bivši zamjenik premijera. Bogatstvo mu je procijenjeno na 16,5 milijardi dolara, ima udjele je većem broju osiguravajućih, medijskih, poljoprivrednih i naftnih kompanija, a od poznate imovine, izdvajaju se tri megajahte i dva privatna aviona.

Vagit Alekperov je put do bogatstva prokrčio nakon što je 1991. preuzeo tri velika naftna polja, da bi danas bio predsjednik Lukoila, sa bogatstvom od 16,4 milijardi dolara.

Mihail Fridman, koji posjeduje bogatstvo od 15,7 milijardi dolara, osnivač je Alfa Groupa, a radi se o oligarhu koji je rođen u Ukrajini. Investirao je u SAD-u, kupujući loše nekretnine na istočnoj obali, a ulagao je i u Uber.

Jedan je od prvih oligarha koji je javno progovorio protiv invazije na Ukrajinu, nazivajući je „tragedijom“, uz opasku da „rat nikada ne može biti odgovor“.

Ukoliko se vratimo na prvi dio teksta, upravo je to bio cilj zapadnih sankcija, udarac na najbogatije i najuticajnije, ali Fridman nije bio jedini koji je progovorio protiv rata.

Milijarder Oleg Tinkov je najglasniji. Osnivač ruske banke Tinkoff, rođen u Sibiru, trenutno se liječi od raka, a negira da je povezan sa Putinom. Njegovu invaziju je nazvao „nezamislivom i neprihvatljivom“, te je pozvao da se novac troši na istraživanje liječenja raka, a ne na rat. „Protiv smo rata“, poručio je.

Oleg Deripaska, osnivač aluminijske kompanije Rusal i Putinov saveznik, pod sankcijama je Velike Britanije i SAD-a, koji ga tereti za rusko miješanje u izbore. Na Telegramu je u februaru napisao da je „mir važan“ i da „pregovori moraju početi brzo“.

Putinova čelična šaka

Vladimir Lisin je poručio da su izgubljeni životi u Ukrajini kao rezultat Putinovog rata tragedija koju je teško opravdati, dok je Aleksej Mordašov odmah nakon početka invazije pozvao Putina da zaustavi „krvoproliće“, a rat je opisao kao „tragediju dva bratska naroda“.

Koliko će sankcijama ranjeni oligarsi promijeniti Putinov kurs, teško je reći, no, iskustva sa „neposlušnima“ prema Kremlju, ne obećavaju mnogo.

Vladimir Gusinski, jedan od rijetkih oligarha koji je izgradio bogatstvo protiveći se otimanju nekadašnje državne imovine, u Jeljcinovo vrijeme je na svojoj televiziji NTV prikazivao čak i satirične predstave o tadašnjem predsjedniku. No, kada je to počeo raditi i sa Putinom, uslijedio je žestok odgovor i serija optužbi za krađu, zbog čega je uhapšen, ali je uspio pobjeći u SAD.

Crvenu liniju prešao je i Mihail Hodorovski ranih 2000-tih, a cijena je bila visoka. Nekada najbogatiji Rus novac je stekao pod Jeljcinovom administracijom. Oko 78 posto udjela u naftnoj kompaniji Yukos, koji je procijenjen na pet milijardi dolara, kupio za svega 310 miliona dolara. No, dok je uvodio zapadna mjerila u poslovanje i lobirao za nove ruske zakone, usudio se izazvati Putina u televizijskoj emisiji, zbog korupcije u kompaniji u državnom vlasništvu. Osuđen je za prevaru i utaju poreza i završio u zatvoru u Sibiru, a vlada mu je oduzela naftnu imperiju i uručila je Igoru Sečinu.

Dva Putinova kritičara, Boris Berezovski i Vladimir Gusinski, pobjegli su iz Rusije nakon što je Kremlj počeo istragu protiv njih.

Putinova demonstracija moći bila je jasna – sklonite mi se s puta.