‘Pomoćna policija’: Koristi li Grčka jedne migrante da istjera druge

Piše: Melissa Pawson

Grčka navodno angažuje državljane trećih zemalja, uključujući Sirijce, Pakistance i Afganistance, u svojim ilegalnim operacijama vraćanja migranata duž svoje kopnene granice s Turskom.

Prema izvještajima grupa za ljudska prava, kao i intervjuima koje je Al Jazeera uradila sa četiri osobe preživjele ilegalno istjerivanje, ove prakse su sistematski dio grčkih operacija vraćanja migranata već duže od godinu dana.

Ovi muškarci, koje u nedavno objavljenom izvještaju Human Rights Watcha nazivaju “posrednicima” ili “pomoćnom policijom”, su izgleda odgovorni za vraćanje čamaca preko rijeke Evros, koja razdvaja Grčku od Turske, kao i za pretresanje, a ponekad i prebijanje izbjeglica i migranata tokom istjerivanja.

Stotine izvještaja koje su prikupile grupe za ljudska prava, su dokumentovale ovu praksu, no svi su dokazi iz druge ruke, budući da je pristup “posrednicima” ograničen.

Stoga dokaze pružaju migranti koji su razgovarali s tim muškarcima tokom svog istjerivanja, i oni koji tvrde da im je policija ponudila posao, koji su odbili.

Iako tačan aranžman između policije i državljana trećih zemalja ostaje nejasan, u izvještajima stoji da ti muškarci obavljaju posao u zamjenu za putne isprave, kao i za telefone i odjeću ukradene od migranata koji su vraćeni.

Rad u zamjenu za azil

Ali [ime je promijenjeno da se zaštiti identitet] kazao je Al Jazeeri da mu je u decembru 2020. grčki policajac ponudio taj posao.

Ovaj 27-godišnji Alžirac je radio kao vodič za krijumčare duž tursko-grčke granice i uhapsila ga je policija u Grčkoj pa ga privela i prebacila na rijeku Evros.

Ispričao nam je da ga je, kada je bio na obali rijeke, policajac odveo u stranu i razgovarao s njim na turskom.

“Pitao me želim li raditi za njih mjesec, maksimalno dva, ne za novac, već za azil”, priča Ali. “Također mi je rekao da mogu uzeti sve što se uzme od ljudi koje vraćaju nazad.”

Kada je Ali odbio ponudu, kazao je da je policajac išibao po nogama i stopalima prutom.

“Toliko me išibao da nisam mogao hodati”, kazao je Ali, dodavši da je odbio jer nije želio dobiti azil nezvaničnim putem.

Dodao je i da je vjerovao da bi se od njega očekivalo da tuče druge i da bi možda svjedočio seksualnom nasilju.

‘Javna tajna’

Grupe za ljudska prava u Grčkoj i Turskoj kažu da su počele primati izvještaje o uključenosti državljana trećih država u ilegalna vraćanja migranata još u augustu 2020.

Hope Barker, viša politička analitičarka za Border Violence Monitoring Network (BVMN), nezavisnu mrežu koja prati kršenja ljudskih prava na granicama Evropske unije, kazala je kako je ovo izgleda postao “jedini način” upravljanja gumenim čamcima širom rijeke Evros od Grčke do Turske.

Barker je kazala da su često državljani trećih zemalja članovi tranzitnih grupa i sami azilanti.

Kazala je da BVMN nije bio u stanju potvrditi ove informacije kroz svjedočanstva iz prve ruke, međutim, “čini se da je javna tajna da se u regiji Evros ova praksa dešava”.

Aziz Amari, 22-godišnji Tunižanin, kazao je Al Jazeeri da je vidio Afganistance, Sirijce i Pakistance kako pomažu grčkoj policiji da vrati ljude nazad u Tursku.

Amari kaže da je vraćen iz Grčke 14 puta od oktobra 2020. i da je vidio ove muškarce kako rade s policijom gotovo svaki put.

Amari je ispričao kako su ti muškarci čistili u pritvornom centru u kojem je držan u nekoliko navrata u regiji Evros u Grčkoj. Dodao je da su ga isti ti ljudi tukli kada su bili na obali rijeke.

“Afganistanci su pomagali njima [grčkoj policiji] da ukrcaju ljude na čamac i da njime upravljaju”, kazao je. “Jedan od Sirijaca je rekao: ‘Moramo’, dok nas je udarao”.

Amari priča da je tada natjeran, polunag, da uđe u čamac kojim su ga odveli do pola puta, a odatle je morao plivati.

Dodao je da mnogi u grupi nisu znali plivati: “Morali smo im pomagati da preplivaju… Umrli bi [da nismo]. Ljudi su umirali na prošlom putovanju.”

Pedesetogodišnji Faisal Daqouri, profesor engleske književnosti iz Hassakeha u Siriji, ispričao je da je vidio četvoricu muškaraca koji su “govorili arapski” kako rade na čamcima i tjeraju ljude da pređu rijeku Evros tokom nasilnog vraćanja migranata 25. maja ove godine.

“Bili su iz Sirije”, priča on, dodavši da je lako mogao raspoznati njihove akcente jer je i sam iz Sirije.

“Dobijali su naredbe od grčkih policajaca …. [ti Sirijci] imali su pruteve i šibali su ljude dok su ih pretresali”, kazao je Daqouri.

Kaže da njega oni nisu tukli jer je bio Sirijac. Međutim, ozbiljno ga je pretukla policija.

Daqouri kaže da je dvjestotinjak ljudi iz Sirije, Afganistana i Iraka vraćeno zajedno s njim, svi samo u donjem vešu i majicama, i da su u toj grupi bile i žene i djeca.

Reyner Ensenat Sanchez (38), doktor iz Havane na Kubi, nikada nije bio u Turskoj prije nego što je istjeran u oktobru 2021.

Kaže da je vidio muškarce koji su “izgledali kao Arapi” kako nose fantomke dok su ga tjerali u Tursku, i da su ti muškarci bili zaduženi da ukrcavaju ljude na čamce i da njima upravljaju.

Manjak pristupa azilu

Prema Mobile Info Teamu, nevladinoj organizaciji koja podržava tražitelje azila u Grčkoj, ova praksa je povezana sa ograničenim pristupom azilu i sve većom eksploatacijom izbjeglica i migranata.

Manon Louis, službenica za zastupanje u Mobile Infor Teamu, kazala je da obećanje putnih isprava u zamjenu za rad pokazuje “eksploataciju ranjivih ljudi koji ne mogu pristupiti zaštiti kroz siguran azilantski sistem”.

Budući da je predregistracijski sistem preko Skypea ukinut u novembru 2021, Louis je kazala da trenutno postoji “gotovo potpuni manjak pristupa azilantskom sistemu na kopnenom dijelu Grčke”.

Dodala je da sada postoje tri uska puta do azila na kopnenom dijelu Grčke, a jedan od njih je registracija u Centru za prijem i identifikaciju Fylakio u regiji Evros.

U izvještaju koji je nedavno objavio Mobile Info Team, stoji da je 71 vraćenih ljudi uhapšeno u ovoj regiji, “što nesigurnom i neodrživom opcijom” čini putovanje tamo, kako bi se registrovao zahtjev.

Natalie Gruber, osnivačica Josoora, nevladine organizacije koja podržava ljude koji su preživjeli vraćanje u Turskoj, nazvala je uključivanje državljana trećih zemalja u ovaj proces “odvratnim”.

Dodala je da ova praksa iskorištava očaj ljudi i u oštrom je kontrastu sa prijemom izbjeglica iz Ukrajine: “Ovo pravo je potpuno oduzeto praktično svakom ko ulazi u državu, a nije Ukrajinac, ali … oni koji sarađuju u kršenju ovog prava za sve ostale, njih nagrade [azilom].”

Al Jazeera je kontaktirala šefa ureda za medije u Ministarstvu za migraciju i azil u Grčkoj u vezi ovih navoda i uputili su je na zvanični odgovor ministarstva na izvještaj Human Rights Watcha, objavljen na njihovoj web-stranici.

Ovaj odgovor odbacuje te tvrdnje i izražava “ozbiljnu zabrinutost i tugu zbog kvaliteta izvještaja [HRW-a].”

Dalje se navodi da prijavljeno učešće državljana trećih zemalja “poprilično liči na sukobe i rješavanje razlika među krijumčarskim mrežama” i da se ove prakse “ne podudaraju sa standardnim radnim procedurama grčkih vlasti i Frontexa [Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu]”.

U pismu iz sjedišta grčke policije, u odgovoru na izvještaj Human Rights Watcha u aprilu, također se navodi da se slijede “standardne procedure” i da grčka policija održava “etos i poštovanje” osnovnih prava državljana trećih zemalja.

Pozivi na istragu

Martha Roussou, menadžerica za zastupanje u organizaciji International Rescue Committee Hellas, kazala je da njena organizacija, zajedno s drugim grupama, odavno poziva na nezavisnu istragu praksi vraćanja migranata u Grčkoj.

“Smatramo da bi [Evropska] Komisija trebala izvršiti pritisak na Grčku da uspostavi uistinu nezavisni mehanizam praćenja granice”, kazala je ona.

“[Trebali bi] istražiti sve izvještaje vraćanja i kršenja prava da se traži azil”, kazala je Roussou, dodavši da je trenutno tijelo zaduženo za istragu izvještaja o vraćanjima migranata Nacionalna agencija za transparentnost za koju “smatramo da nije dovoljno nezavisna niti stručna”.

Specijalni izaslanik za ljudska prava migranata predstavio je izvještaj Vijeću UN-a za ljudska prava u junu 2021, pozivajući se na brojne izvještaje o vraćanjima migranata sa grčkih kopnenih i pomorskih granica.

To uključuje “kolektivno istjerivanje desetaka hiljada migranata i tražitelja azila” iz Grčke, iz urbanih dijelova, pritvornih i prijemnih centara.

Među preporukama u ovom izvještaju je i ona da se “podrobno istraže” navodi o vraćanjima i “uspostave efikasni nezavisno mehanizmi za praćenje”.