Čeh rodom, Sarajlija izborom – 80 godina od smrti Karla Paržika

Potpis Karla Paržika nosi više od 160 arhitektonskih projekata u Bosni i Hercegovini, ali je ipak svoja najimpresivnija zdanja darovao Sarajevu.

Nizom kulturnih događaja Ambasada Republike Češke u Sarajevu željela je skrenuti pažnju na naslijeđe Karla Paržika (Ustupljeno Al Jazeeri)

Sarajevo je za vrijeme 40 godina uprave Austro-Ugarske dobilo obrise evropskog grada za što su najzaslužniji brojni arhitekti koji su veći dio svog života posvetili izgradnji savremene infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Među njima po djelima se posebno ističe češki arhitekt Karlo Paržik.

Ambasada Republike Češke u Sarajevu je u povodu 80. godišnjice smrti Karla Paržika organizovala niz kulturnih događaja kojima se željela skrenuti pažnju javnosti na njegovo naslijeđe.

‘Dani Karla Paržika’ u Sarajevu

Ovih dana u Sarajevu se, pored deset najpoznatijih građevina koje je projektovao Paržik, mogu vidjeti totemi, odnosno informativni panoi sa kratkim pričama o tim reprezentativnim djelima.

“Kulturni program ‘Dani Karla Paržika’, koji se ovih dana kroz nekoliko manifestacija održao u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, posvetili  smo 80-oj godišnjici od smrti arhitekte Karla Paržika. On je po rođenju bio Čeh, ali svoj život i djela je posvetio Bosni i Hercegovini, osobito Sarajevu. Glavni dio ovog programa bila je svečanost u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja, u okviru koje smo premijerno prikazali dokumentarni film Karlovo Sarajevo autora Peđe Kazazovića”, kaže ambasadorica Republike Češke u BiH, Ivana Hlavsova.

Ona ističe da je Karlo Paržik zbog svojih djela vjerovatno najpoznatiji Čeh u Bosni i Hercegovini.

“U vrijeme Austro-Ugarske monarhije, kada su obje države bile pod njenom upravom, došlo je do velikog naseljavanja Čeha. Do izražaja su najviše došli češki arhitekti, a osim najpoznatijeg Paržika, tu su i mnoga druga imena: Hans Niemeczek, Karlo Panek, Josef Pospišil, Aleksandar Witek (svi projektirali u Sarajevu), Jaroslav Černý (projektirao hidrocentrale širom Bosne i Hercegovine), Vojtĕch Blaha (projektirao banjalučke parkove i aleje), Franc Blažek, Jan Kotjera i dr.

Osim umjetnika, u Bosnu i Hercegovinu u tom periodu se doseljavaju i činovnici, sudije, administrativni radnici, obrtnici svih struka, bankari, ugostitelji, liječnici, farmaceuti, učitelji, geodeti, pa čak i vrsni muzičari”, dodaje ambasadorica Hlavsova.

Mnoga velika imena u svojoj domovini nisu toliko poznata kao u državama u kojima su proveli svoj život i ostavili veliki trag. Tako je i sa Paržikom koji nije poznat u Republici Češkoj, ali se radi da se to promijeni.

“Na razne načine pokušavamo da to promijenimo, a tu je naravno i ambasadorica Bosne i Hercegovine Martina Mlinarević, koja je prošle godine u centru Praga organizovala izložbu u spomen na ovog arhitektu. Kultura je nešto što povezuje ljude i nacije, a smatram da je tako i u slučaju naše dvije zemlje.

Korijeni dobrih uzajamnih odnosa, koje su naše dvije države imale u prošlosti, traju i dalje. Moram reći da izuzetno dobre odnose imamo i na polju političkom i ekonomskom. Republika Češka se naročito zalaže da kroz različite razvojne programe, osigura i olakša napredak i ulazak Bosne i Hercegovine u euroatlantske integracije”, zaključuje ambasadorica Hlavsova.

Film ‘Karlovo Sarajevo’

Peđa Kazazović je svršenik sarajevske Likovne akademije koja se nalazi u zgradi nekadašnje protestantske crkve koju je projektovao Paržik. Upravo to mu je bila osnovna motivacija za pravljenje 15-minutnog filma o slavnom arhitekti.

Na početku Paržikovog boravka u Sarajevu on se pridružio arhitekti Josipu Vancašu na izgradnji sarajevske Katedrale. Međutim, nije prošlo mnogo vremena do prvog zadatka kojeg je Paržik uspješno izvršio. To je bila zgrada Penzionog fonda koja se nalazi uz Katedralu, a koju je kasnije kupio Vakuf Gazi Husrev-bega što dodatno pokazuje isprepletenost kulture i historije u Sarajevu.

Kultura je nešto što povezuje ljude i nacije, kaže ambasadorica Republike Češke u BiH

“Nakon stoljeća vladavine Osmanskog carstva mnogi su napustili zemlju pod novom vlašću. Među njima brojne kadije zbog čega je nastao manjak kadija u šerijatskim sudovima. Zato Austro-Ugari dadoše nalog za izgradnju prve Šerijatske škole u Sarajevu u nastojanju da ovdašnje bosanske muslimane privole na svoju stranu. I ovdašnji muslimani su bili na dobitku jer su mogli nastaviti školu i nesmetano djelovanje sudova koji su sudili po njihovom dobro ustaljenom šerijatskom pravu”, kaže Kazazović.

Paržik je kroz svoj rad unio u Bosnu i Hercegovinu stilove podneblja u kojem je rođen i u kojem se školovao, ali je kroz svoja ostvarenja uspješno kombinovao evropske i orijentalne stilove i uklapao ih sa domaćim elementima i prirodom.

“Karlo je ostavio Sarajevu Šerijatsku školu koja je zaista spoj koncepta medrese i dječačkog pansionata. Uspio je da pomiri stilove i ornamente egipatskog, maorskog i lokalnog porijekla sa elementima romantičnog historiocizma. Kao da je želio da kaže ‘Evo, vidite da možemo zajedno živjeti i funkcionisati. I mi, a i vi sa nama'”, dodaje Kazazović.

Film će uskoro biti prikazan i u Pragu u sklopu aktivnosti bosanskohercegovačke ambasade obilježavanja 80. godišnjice smrti Karla Paržika.

Šezdeset plodnih godina u Sarajevu

Karlo Paržik je rođen u selu Veliš blizu grada Jičín, u Češkoj 1857. godine u kojoj je završio srednju građevinsku školu. Školovanje je nastavio na studiju arhitekture na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču.

U Sarajevo je došao sa 26 godina, gdje je djelovao sve do smrti 1942. godine.

Potpis Karla Paržika nosi više od 160 arhitektonskih projekata u Bosni i Hercegovini, ali je ipak svoja najimpresivnija zdanja darovao Sarajevu. Većina tih građevina su danas nacionalni spomenici i značajne turističke atrakcije. Gradio je i u Dalmaciji, Zagrebu i Beogradu.

Njegova djela na najbolji način oslikavaju bogato naslijeđe Austro-Ugarske u kratkih 40  godina upravljanja Bosnom i Hercegovinom.

U čast Karla Paržika 19. novembra 2008. godine, zajedničkim zalaganjem Ambasade Republike Češke u Bosni i Hercegovini, Vlade Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva i Općine Centar, plato ispred Crkve sv. Josipa na Marijin-Dvoru nosi ime Trg Karla Paržika. Ploču s njegovim imenom, zajedno sa tadašnjom gradonačelnicom Sarajeva Semihom Borovac, otkrila je Karlova praunuka Silvija Paržik.

Izvor: Al Jazeera