Meira Hot: ‘Izbrisani’ ostaju teška lekcija za Sloveniju koju ne smijemo zaboraviti

Slovenska zastupnica važnim smatra izvinjenje predsjednika Boruta Pahora osobama koje su izbrisane iz matične knjige prebivališta, čime je Slovenija preuzela i moralnu odgovornost.

Meira Hot je magistrica međunarodnog prava, trenutno na doktorskom studiju međunarodnih i diplomatskih odnosa (Ustupljeno Al Jazeeri)

Meira Hot je već drugi put zastupnica Socijaldemokrata u slovenskom parlamentu gdje obnaša funkciju potpredsjednice. Karijeru je počela u vijeću Općine Piran 2010. godine, a kasnije je bila i zamjenica načelnika.

Magistrica je međunarodnog prava i završava doktorski studij međunarodnih i diplomatskih odnosa.

Sa zastupnicom Hot razgovaramo o pozitivnim političkim promjenama u Sloveniji nakon izbora, izazovima sa kojima se suočava nova vlade te o pravima manjina.

  • Uoči glasanja u parlamentu novi premijer [Robert Golob] je rekao da želi Slovencima pružiti ‘nadu u bolju budućnost’ i vratiti im ‘veselje prema životu’. Znači li to da u slovenskom društvu nisu ugrožena materijalna dobra nego kvalitet života građana?

– COVID kriza je razotkrila sve probleme i slabosti našeg društva i sistema. Brojke u statistici su jedna stvar, a stvarnost, posebno životi ljudi, nešto je sasvim drugo. Na izborima su birači jasno pokazali da žele ili očekuju promjene. Prije svega ne zbog posljedica krize, već zbog lošeg upravljanja. Politika kojoj svjedočimo u Sloveniji posljednje dvije godine je politika s autoritativnim elementima vodstva, s dokazanim kršenjem ustavnog i pravnog poretka Slovenije i EU, politika previše poniženja, cinizma, haosa i neizvjesnosti.

Građani su 24. aprila odlučno usprotivili takvom vođenju zemlje. Oni žele i s pravom očekuju promjenu, ali su svjesni da ne postoji čarobni štapić kojim bi se riješili nakupljeni problem i razumiju rastući pritisak energetske i prehrambene krize. Glasači, međutim, očekuju poštovanje, žele da oni za koje su glasali rade za njih, za dobro svih u društvu, a ne samo za interes političara koji se cinično građanima smije sa trona.

Samo da podsjetim šta nam se dogodilo u Sloveniji, šta građani još dugo neće zaboraviti. Imali smo policijski čas 174 dana, ograničenja kretanja po regijama ili opštinama, čekanje i rad od kuće, predugo zatvaranje škola i još mnogo toga. Nije postojala jasna strategija za upravljanje pandemijom, mjere su se promijenile preko noći i nisu bile jasno komunicirane.

Nova vlast ima veliku odgovornost, prvo da povrati pogaženo povjerenje, drugo da djeluje pravovremeno i na najbolji mogući način da ublaži posljedice negativnih procesa koji narušavaju kvalitetu života građana. Mi Socijaldemokrati smo dio vladajuće koalicije, tako da kao i druge dvije stranke u Vladi imamo veliku odgovornost da svojim djelovanjem pokažemo ono što smo obećali glasačima prije izbora. Prije svega, naporan rad na ostvarenju zacrtanih ciljeva, stabilizacija i ponovno uspostavljanje gotovo uništenih sistema javnog zdravstva, socijalne države, nezavisnih medija i civilnog društva, podizanje dodane vrijednosti po zaposlenom, zeleni iskorak. Predvođeni smo ministricom vanjskih poslova i predsjednicom Socijaldemokrata Tanjom Fajon koja je uložila ogroman napor da se Slovenija što prije vrati tamo gdje joj je mjesto – u srž Evropske unije.

  • Zdravstvo se nametnulo kao najveći unutrašnji izazov za novu vladu. Kakvo je trenutno stanje u tom sektoru i kako ga unaprijediti?

– Trenutno je sistem javnog zdravstva na ivici kapaciteta, dodatno gurnut na rub zbog pandemije i nesposobnosti ranije vlade da spriječi kolaps javnog zdravstva. Štaviše, u pandemiji se činilo da je bivša vlast htjela upravo to – kolaps, da odabranoj šačici privatnika olakša stjecanje profita na račun zdravlja ljudi.

Novi ministar zdravlja već ove sedmice najavljuje predstavljanje interventnog zakona vrijednog 500 miliona eura, koji će zdravstveni sistem podignuti do granica kapaciteta da izvrši svojevrsni “stres test” koji će pokazati kako optimizirati zdravstveni sistem. Neophodno je osigurati optimalne uslove za cjelokupni zdravstveni sistem – od opreme, prostorija do osoblja. Iznad svega, javni zdravstveni sistem se generalno mora vratiti u službu građana.

Dozvolite mi da istaknem da u Sloveniji, gdje nas ima dva miliona, 130.000 naših građana nema svog ličnog ljekara, koji je ulazna tačka u procesu liječenja. To je šokantno! Takođe, hiljade nema regulisano dopunsko zdravstveno osiguranje, koje je ustvari već obavezno ako osoba ne želi da plati mnogo plati za tešku dijagnozu i povredu. Dopunsko zdravstveno osiguranje, kakvo poznajemo, gdje svi, bez obzira na primanja, plaćaju isto, odavno je kamen spoticanja. S druge strane, ostajem pri svom stavu: ne može neko sa penzijom od 600 eura da plaća zdravstvo kao menadžer sa platom od 6.000 eura. Dakle, treba se “vratiti” solidarnosti, treba se pobrinuti za najugroženije ili će se otvoriti put težnji pojedinih da privatizuju zdravstvo, što se dešavalo za vrijeme Janšine vlade.

  • Ministarstvo vanjskih poslova pripalo je Vašoj stranci, odnosno predsjednici Socijaldemokrata Tanji Fajon koja ima izuzetno pozitivan imidž u Bosni i Hercegovini. Kako povratiti kredibilitet Slovenije unutar EU i na Balkanu koji je posljednjih godina izuzetno narušen?

– Proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan je nesumnjivo u interesu Slovenije i mora biti jedan od prioritetnih strateških pravaca slovenačke vanjske politike.

Posljednjih godina EU, a Slovenija kao članica, izgubile su mogućnosti i kredibilitet u procesu proširenja, pa želimo da se Zapadnom Balkanu približimo akcijama koje će dokazati da regija u Sloveniji imaju bliskog saveznika. Potrebno je obratiti pažnju na proces pomirenja i političkog dijaloga kao gradivnih blokova mirnog, stabilnog i ekonomski prosperitetnog regiona.

Neki konkretni prijedlozi koje će Ministarstvo vanjskih poslova provoditi pod rukovodstvom ministrice Tanje Fajon, koja će imenovati i specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan su napori da se što prije otpočnu pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, pronalaženje načina da se Bosna i Hercegovina što prije dobije status kandidata, podržavajući napore Srbije i Crne Gore da poduzme odlučne korake ka završetku pregovaračkog procesa na bazi reformi, ukidanju blokade kosovskog Savjeta za liberalizaciju viznog režima i na podršci razgovorima Beograda i Prištine koji će dovesti do normalizacije odnosa između njih i regiona u cjelini.

  • Iako je Slovenija prije tri desetljeća stekla nezavisnost i dalje nije riješeno pitanje ljudskih prava ‘izbrisanih’. Da li nova vlast ima kapaciteta da prizna status nacionalnih manjina narodima sa Balkana koji u isto vrijeme teže članstvu u EU i očekuju podršku Slovenije?

– Važnom porukom smatramo nedavno javno izvinjenje predsjednika Republike Boruta Pahora, koji se u svoje i u ime države izvinio izbrisanima “zbog neustavnog čina brisanja iz matične knjige prebivališta”. Time je Slovenija preuzela i moralnu odgovornost što je postalo dio kolektivnog historijskog pamćenja.

Kako je brisanje dovelo do uskraćivanja zakonske osnove za prava mnogih pojedinaca, ključno je da sve državne i lokalne vlasti, kao i civilno društvo, nastave raditi na zaštiti vladavine prava uključujući prava manjina. Nezavisnost pravosuđa i mehanizmi ombudsmana, demokratija i mediji su ključni prioriteti nove vlade. I sama sam prije ulaska u politiku radila na zakonskim rješenjima za zaštitu prava građana, čija su prava bila narušena upravo zbog njihovog položaja. Znam šta znači kada teški mlinovi melju većinu ili se jednostavno zanemari manjina zbog nezainteresovanosti vlasti. Oni su izbrisani i ostaju teška lekcija za Sloveniju, koju nikada ne smijemo zaboraviti. Gorko iskustvo ljudi, čitavih porodica i generacija mora otrijezniti državu i, prije svega, cijelu politiku do te mjere da čini sve što je u njenoj moći da uspostavi sistem sa pravnim garancijama, koji će osigurati da “izbrisani” se nikada više ne ponove.

Što se tiče statusnih prava manjina naroda bivše SFRJ, moj stav je potpuno jasan. Slovenija, kao i druga demokratska društva, mora nedvosmisleno slijediti međunarodne obaveze i deklaracije, uključujući i Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina. Ne samo to, zbog historije zajedničke države Jugoslavije, naša zemlja i njeni građani su uspostavili tako bliske veze sa narodima Balkana, kroz porodične i prijateljske odnose, ekonomiju, kulturu…

Pitanje manjinskih prava je presudno za napredak i razvoj Slovenije kao demokratskog i otvorenog društva. Ova važnost priznavanja manjina se, međutim, ne mjeri samo u nekom formalnom smislu, već u sposobnosti države da nastavi jačati ove veze, koje su ostale jake i ostat će jake uprkos raznim političkim prevratima i tendencijama da se distanciraju. Međutim, jačanje veza s manjinama i priznavanje njihove velike vrijednosti nije teorijski koncept kojim se politika može baviti samo riječima. To su konkretne akcije kroz podršku manjinama, njihova integracija u javni život, slušanje njihovih problema i izazova sa kojima se suočavaju. S tim u vezi, vlasti moraju da rezervišu i adekvatna finansijska sredstva, a prije svega iskrenu svijest da su nacionalne manjine važan dio naših života, kulture i tradicije, koji se moraju poštovati i njegovati.

Izvor: Al Jazeera