Koliko je problematična korupcija u Ukrajini?

Analitičari kažu da se Ukrajina već dugo suočava sa sistematskom korupcijom, ali i da Rusija, koja to često koristi kao argument, treba prvo počistiti svoje dvorište.

Ukrajinski lider Viktor Janukovič, Volodimir Zelenski i Petro Porošenko optuženi su da nisu zaustavili korupciju (AP)

Prije tri godine, 20. maja 2019. godine, Volodimir Zelenski je u inauguracijskom govoru s dozom ironije rekao da je njegova izborna pobjeda pokazala da su Ukrajinci umorni od iskusnih političara koji su u proteklih 28 godina stvarali zemlju prilika – “prilika za krađu, podmićivanja i pljačku”.

Bivši komičar, koji je u kampanji obećao da će se uhvatiti ukoštac s korupcijom, dodao je: “Izgradimo zemlju drugačijih mogućnosti, gdje su svi jednaki pred zakonom i gdje su pravila igre poštena i transparentna, gdje su pravila ista za sve.”

Ukrajina je od osnivanja sinonim za korupciju i oligarhiju, a Rusija je upravo to koristila kako bi djelimično opravdala rat protiv te zemlje.

Međutim, analitičari kažu da je današnja Ukrajina napravila značajne korake u iskorjenjivanju korupcije i napominju da Rusija nije u poziciji da kritizira.

Poređenjem Ukrajine s afričkim zemljama

Prema indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala iz 2021. godine, Ukrajina je zauzela 122. mjesto od 180 zemalja, pozicionirajući se blizu Zambije, Gabona i Meksika, dok su nacije poput Danske i Finske zauzele prva mjesta.

Te je godine Ukrajina bila druga najkorumpiranija zemlja u Evropi, ispred Rusije, koja je bila na 136. mjestu.

No, prema Koenu Slootmaeckersu, ekspertnom predavaču međunarodne politike na Univerzitetu u Londonu, “moramo biti veoma oprezni kada raspravljamo o problemu korupcije u Ukrajini, jer u suprotnom podržavamo ruski propagandni narativ, koji upravo korupciju koristi da opravda svoju agresiju”.

“Naročito je to slučaj kada počnemo razgovor poređenjem Ukrajine s afričkim zemljama, u kojima zapadne sile često koriste korupciju kako bi nastavile podređivati afričke nacije i stavljati ih pod posebne mjere uvjetujući im razvojnu pomoć”, rekao je Slootmaeckers za Al Jazeeru.

Iako nema sumnje u to da je korupcija uzdrmala ukrajinsku društveno-političku scenu, Ukrajinci su se u više navrata – tokom Narandžaste revolucije 2004. godine te proevropskim protestima poznatim kao Euromajdan desetak godina kasnije – otvoreno reagirali na greške vlade i pozivali na vladavinu prava, demokratiju i samoopredjeljenje.

Euromajdanska revolucija i želja za promjenom

Narandžasta revolucija predstavljala je seriju štrajkova i protesta povezanih s optužbama za namještanje glasanja u korist Viktora Janukoviča, poruskog kandidata na predsjedničkim izborima 2004. godine.

Euromajdan 2013-14. bio je rezultat protesta protiv vladinog okončanja pregovora Ukrajine i Evropske unije o Sporazumu o pridruživanju.

Ovi protesti završili su Janukovičevom ostavkom.

“Kada je riječ o Ukrajini, Euromajdansku revoluciju uveliko je izazvala želja za promjenom političkog režima i rješavanja pitanja korupcije u Ukrajini”, kaže Slootmaeckers.

Ali, Ukrajina je doživjela široko rasprostranjenu sistematsku korupciju mnogo prije Janukovičeve ere.

Mito ili “pokloni” bili su sastavni dio javnog sistema.

Ukrajinci bi morali podmititi dužnosnike kako bi imali bolji pristup javnim uslugama poput obrazovanja ili zdravstvene zaštite ili kako bi prevenirali uskraćivanje tih usluga.

“Nažalost, s ovom vrstom široko rasprostranjene korupcije se teško uhvatiti ukoštac, jer ona zahtijeva kontinuirane napore najmanje jedne generacije ili čak i više”, rekao je za Al Jazeeru Cristian Nitoiu sa Univerziteta Loughboroug.

Reforme u oblasti vladavine prava i pravosuđa

“Naslijeđe Sovjetskog saveza tu ima važnu ulogu, jer su građani morali naučiti kako se snalaziti u sistemu neformalnih odnosa i pravila u kojem su svi imali jednaka prava na papiru, ali su u praksi neki bili ‘jednakiji’ od drugih.”

“Takve situacije nisu jedinstvene za Ukrajinu, doživjela ih je većina postsovjetskih i komunističkih zemalja, uključujući Rusiju, no Ukrajina je, uz Moldaviju, ekstreman slučaj.”

Međutim, mnogo toga se dogodilo u Ukrajini od Euromajdana 2014. godine.

Vlada je radila s OECD-om na smnjivanju korupcije i usvojila je nekoliko antikorupcijskih mjera, među kojima su antikorupcijska strategija i reforme Krivičnog zakona, koje su Ukrajinu uskladile s međunarodnim standardima.

Također su formirana dva tijela za borbu protiv korupcije – Agencija za prevenciju korupcije i Nacionalni antikorupcijski biro.

Ove mjere pooštrile su zahtjeve za izvještavanje političara i državnih službenika o njihovim prihodima.

Osim toga, Ukrajina se nakon 2014. godine približila Evropskoj uniji.

Potpisivanjem Sporazuma o pridruživanju Evropskoj uniji, Ukrajina je provela reforme u oblasti vladavine prava i pravosuđa.

“Napredak u provedbi tih reformi bio je spor, ali postojan”, istakao je Nitoiu.

Nezaovoljni Preošenkom, izabrali Zelenskog

“Ključna postignuća odnose se na jačanje nezavisnosti tužilaca ili sudaca, kao i pružanju veće autonomije tužiocima u borbi protiv korupcije.”

U međuvremenu su ekonomski odnosi Ukrajine s Rusijom gotovo u potpunosti prekinuti zbog rata, čime je eliminiran još jedan izvor korupcije na visokom nivou.

Ukrajina je obrazovanjem mlađih generacija također poduzela korake za rješavanje strukturalne korupcije, koja je raširena u društvu.

Te reforme, međutim, imaju nedostatke.

“Ukrajina je u ratu, pa ju je trenutno teško označiti kao korumpiranu zemlju. Međutim, vrlo je vjerovatno da su pitanja koja se odnose na strukturalnu korupciju, koja je endemska u društvu, kao i korupciju, i dalje pristuni i da će tako biti i nakon završetka konflikta”, rekao je Nitoiu.

Korupcija je jedan od razloga nezadovoljstva Ukrajinaca bivšim predsjednikom Petrom Porošenkom.

Kao rezultat toga, glasajući za nova lica i drugačija pravila, izabrali su Zelenskog.

Ovaj četrdesetčetverogodišnjak retorički je relativno podržavao provedbu reformi koje zahtijeva Evropska unija.

Međutim, često se smatralo da njegova vlada provodi zakone koji štite interese ukrajinskih oligarha.

Kritiziran jer je štitio ukrajinske oligarhe

“Tokom njegovih mandata Transparency International zabilježio je porast nivoa korupcije koju percipira ukrajinska javnost. U političkoj i akademskoj sferi Zelenski je često kritiziran jer je štitio ukrajinske oligarhe, koji nisu imali povlašten položaj tokom Porošenkove vladavine”, pojasnio je Nitoiu.

Međutim, Zelenski je, takođe,r ostavio traga i u borbi protiv korupcije u Ukrajini, rekao je za Al Jazeeru Ola Onuch, ekspertni predavač politike na Univerzitetu u Manchesteru.

“Glavni politički uspjesi, poput sposobnosti Zelenskog da donese zakon kojim se ukida politički imunitet, kojim je politička korupcija dugo bila zaštićena, izvanredni su.”

“Reforme u bankarskom sektoru i drugim poslobnim područjima također su impresivni. Potrebno je više reformi, uključujući reformu pravosudnog sistema, ali Ukrajina je doživjela mnoge reforme i daleko više pozitivnih koraka u tom pogledu od Rusije”, zaključio je Onuch.

Izvor: Al Jazeera