Dolazi njemački kancelar: Šta će Scholz poručiti balkanskim liderima

U ovom trenutku – od Bosne i Hercegovine, preko Srbije do Kosova – Evropska unija je vrlo slaba i ne polazi joj za rukom da utiče na političke procese, smatra Adi Ćerimagić.

Prve stanice na dvodnevnoj turneji njemačkog kancelara bit će Beograd i Priština (EPA)

Posjeta njemačkog kancelara Olafa Scholza Balkanu znak je njegove lične posvećenosti situaciji u regiji i unapređenju procesa širenja Evropske unije, kaže za Al Jazeeru Adi Ćerimagić iz Inicijative za evropsku stabilnost.

Njemački kancelar dolazi u posjetu Zapadnom Balkanu, a prve stanice na njegovoj dvodnevnoj turneji bit će Beograd i Priština, 10. juna. Nakon toga Scholz odlazi u Solun, na poziv grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa, gdje će se priključiti večeri s predstavnicima zemalja regionalne inicijative Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP). Potom će njemački kancelar otići u Sjevernu Makedoniju, a zatim i u Bugarsku.

“Scholzova posjeta Beogradu i Prištini dolazi svega pet sedmica nakon što su predsjednik [Aleksandar] Vučić i premijer [Albin] Kurti bili u posjeti Berlinu, što je prije svega znak njegove lične posvećenosti situaciji na Zapadnom Balkanu. On će posjetom Bugarskoj pokušati otvoriti put pregovorima sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom krajem mjeseca”, objašnjava Ćerimagić.

Očekuje da u Beogradu jedan od fokusa razgovora bude i razmjena mišljenja o tome kako Njemačka i Srbija vide unapređenje procesa proširenja Unije.

Kako kaže Ćerimagić, Scholz je bio vrlo direktan nedavno kada je rekao da želi vidjeti dinamiziranje procesa pridruživanja, ne samo Srbije već i ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana.

“Međutim, još uvijek nije jasno na koji način Njemačka želi dinamizirati proces. Naročito jer Njemačka kao i Francuska, te neke druge zemlje članice, proširenje EU vežu za politički vrlo teške i zahtjevne interne reforme u samoj EU”.

Lideri pozvani u Brisel

Prema mišljenju Ćerimagića, za regiju i EU najbolje bi bilo kada bi Unija obećala svim zemljama u regiji koje provedu reforme, ispune uslove i donesu teške političke odluke da će sigurno postati dio jedinstvenog tržišta EU-a i uživati u četiri slobode kretanja, a punopravne članice da postanu kada EU bude spremna za to.

“Sa ovakvim oživljavanjem politike proširenja EU i uz konkretniju ponudu regionu, poruke o potrebi usklađivanja sa politikama EU, uključujući i sankcije Rusiji, dobile bi na dodatnoj težini i važnosti. U ovom trenutku diljem regiona, od Bosne i Hercegovine, preko Srbije do Kosova, EU je vrlo slaba i ne polazi joj za rukom da utiče na političke procese”.

Ćerimagić ističe da su upravo na tom tragu o politici proširenja bile i izjave Vučića nakon nedavnog sastanka sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom. U tom pravcu, dodaje, ide i neki od non papera koje su neke članice Unije proslijedile drugim članicama ususret razgovorima o budućnosti politike proširenja u junu.

Lideri šest država Zapadnog Balkana pozvani su u Brisel na prvi dan Samita lidera EU-a, koji će se održati 23. i 24. juna. Saopšteno je da će se lideri EU-a prije samog početka samita sastati sa čelnicima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.

‘Velika cijena za Srbiju i regiju’

Nakon što je objavljeno da je posjeta ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova Srbiji otkazana, Vučić je izjavio da razmišlja hoće li ići na samit, jer “u junu neće dobiti ništa kada su u pitanju pregovori sa EU”.

“Srbija neće dobiti ništa u junu, nemam sumnje, ali Srbija ne sme da odustane nego mora da se postara da nova vlada radi da bismo u decembru dobila mnogo toga”, rekao je Vučić.

Nekoliko dana nakon toga, Vučić je rekao da je razgovarao telefonom sa visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, od kojeg je, kako je naveo, dobio dodatni poziv za učešće na samitu.

Predsjednik Srbije, iako izrevoltiran otkazivanjem posjete Lavrova nakon što je nekoliko zemalja zatvorilo svoje zračne prostore za njegov let, ipak je rekao da Srbija mora donijeti zaključak koji je jasan i nedvosmislen i da “požuri na svom evropskom putu, jer je to najbolje za državu”.

Prema riječima Ćerimagića, pokušaj posjete Lavrova Beogradu pokazuje još jednom da politika Srbije prema Ukrajini i Rusiji, kakva je trenutno, nije održiva bez velike cijene za vlasti i građane Srbije, ali i regije.

“Pokušajem posjete, Lavrov je ‘natjerao’ najbliže susjede Srbije da se okrenu protiv odluke Beograda da ga ugosti. A tokom konferencije za štampu koja je uslijedila, Lavrov je svojom podrškom zasijao dodatni razdor u regionu, zadavši značajan politički udarac inicijativi ‘Otvoreni Balkan’, koja je prije svega za Srbiju, ali i Sjevernu Makedoniju i Albaniju vrlo važna”, zaključuje Ćerimagić.

Izvor: Al Jazeera