Zabrana malih hidroelektrana: Dolazi li kraj divljanju po bh. rijekama?

Ekolozi već godinama upozoravaju na štetnost masovne gradnje malih hidrocentrala, navodeći da od njih korist imaju samo investitori.

Svaki dan kašnjenja ovog zakona, praktično znači uništavanje novih desetaka metara korita i obala (Ustupljeno Al Jazeeri)

Nakon višegodišnjeg uništavanja riječnih tokova BiH, staništa i biljnog i životinjskog svijeta, koje je polučilo prizore presušenih korita, mrtve ribe i mostova koji više ne povezuju ništa…, vlasti bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH konačno će obustaviti izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane snage do deset megavata (MW).

Ili bi trebale, jer prijedlog dopuna Zakona o električnoj energiji, koji obuhvata problematiku gradnje malih hidroelektrana tek treba biti usvojen u oba doma Parlamenta FBiH kako bi bilo zaustavljeno bjesomučno divljanje po rijekama širom zemlje, koje ekološki aktivisti već godinama nazivaju devastacijom prirode, uz napomenu da takvi projekti, umjesto lokalnom stanovništvu, služi isključivo interesima pojedinačnih investitora.

Još prije dvije godine, u junu 2020., u trenutku kada je širom Bosne i Hercegovine već bilo čak 106 malih hidroelektrana, sa pripremom njih još 339, u Parlamentu FBiH usvojena je Deklaracija o zaštiti rijeka kojom je uveden moratorij na izgradnju malih hidroelektrana u tom entitetu.

No, uprkos tome, u periodu koji je uslijedio, javnost je svjedočila nastavku radova na njihovom podizanju, krčenju šuma, nestancima rijeka, izdavanju novih dozvola, te rastjerivanju ekoloških aktivista i lokalnog stanovništva koje se protivilo njihovoj gradnji.

Kao da se nije desilo ništa.

‘Tajkunski interesi u bh. politici’

Stoga se nameće logično pitanje – da li Federacija BiH zaista namjerava zaustaviti praksu izdavanja dozvola za gradnju malih hidroelektrana, ili se radi o još jednom mrtvom slovu na papiru, koje u praksi neće zaživjeti još dugo, dok će u međuvremenu investitori nastaviti trljati ruke?

“Proceduralno je itekako moguće da ovaj zakon bude usvojen u oba doma već na prvim narednim sjednicama“, mišljenja je Anes Podić iz ekološke organizacije Eko akcija.

„No, politički gledano, dosadašnje odlaganje, od juna 2020. godine kada je usvojen Zaključak Predstavničkog doma Federacije BiH o zabrani gradnje mHE i reviziji svih do sada izdatih dozvola, sugeriše namjerno poigravanje ovim problemom koje je išlo ukorist graditelja objekata. Zbog toga smo i dalje vrlo oprezno optimistični – ako uopšte jesmo”, dodaje, uz obrazloženje da „našom politikom vladaju tajkunski interesi“.

“Ako zakon ne bude usvojen prije izbora, to će značiti dalje, vjerovatno višegodišnje odlaganje i malu praktičnu korist od ovakvog zakona. To će dati više no dovoljno vremena investitorima da potpisuju nove koncesione dogovore i prikupljaju potrebne dozvole”, tvrdi.

Robert Oroz, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH i predsjednik ekološko-humanitarne Udruge Gotuša iz Fojnice, još je veći pesimista. Osim što dovodi u pitanje usvajanje prijedloga u Parlamentu FBiH, Oroz se osvrnuo i na dio koji se odnosi na izuzetke od gradnje.

Prema prijedlogu, na gradnju će i nakon usvajanja prijedloga imati pravo oni koji do dana stupanja zakona na snagu budu imali zaključene ugovore o dodjeli koncesije na izgradnju mHE. Oni će biti dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.

Dakle, ko ima ugovor o dodjeli koncesije, moći će graditi bez obzira na to što bi zakon već stupio na snagu.

‘Ako se zakon ne usvoji, neće više imati šta štititi’

“Odavno je jasno da nema političke volje da se pitanje malih hidroelektrana riješi. Od samog početka se odugovlači na sve moguće načine, a pri tome da se u javnosti ostavlja dojam kako se ‘uradilo sve da se zaustavi ekspanzija gradnje mHE’. Izgubili smo puno vremena i veoma su male šanse da će oba doma parlamenta FBiH usvojiti ovaj zakon do izbora, no učinit ćemo sve da se to desi. Ukoliko bi se pak desilo da se ne usvoji, onda se bojim da taj zakon više neće imati šta da štiti, jer i kada bude usvojen, kompanije koji imaju potpisane koncesione ugovore za gradnju mHE, imaju još dodatne tri godine da prikupe potrebne energetske dozvole”, tvrdi Oroz, koji dodaje da su zakonodavci sada na prvom ispitu, na kojem trebaju pokazati da li zaista žele poslušati volju naroda.

“Iz iskustva znamo da formiranje zakonodavnih tijela traje jako dugo, a investitori su brzi. Ako je zaista partijama koje sjede u oba doma stalo da se ispoštuje volja desetaka hiljada građana i građanki koji na sve načine brane vodu, svoje rijeke – to će pokazati stavljanjem na dnevni red i usvajanjem Zakona o električnoj energiji FBiH u istom obliku u oba doma prije izbora 2022. godine”, dodao je.

Građani i ekolozi već godinama protestuju protiv izgradnje malih hidroelektrana (Fena)

Ono što možda najviše smeta u svoj ovog priči o malim hidroelektranama je njihova korist za širu zajednicu.

Stručnjaci navode da struja iz malih hidroelektrana, koje su niskog kapaciteta, Bosni i Hercegovini uopšte ne treba, pošto ta zemlja već izvozi dobar dio svoje proizvodnje, no, da predstavljaju primamljiv mamac investitorima, koji zahvaljujućima poticajima za obnovljive izvore energije, mogu pokrenuti siguran biznis u sopstvenu korist. I na štetu prirode i lokalnog stanovništva. Sve po zakonu.

I dok su federalne vlasti, praktično, proteklih godina tapkale u mjestu bez konkretnih koraka ka regulisanju sektora obnovljivih izvora energije, investitori su, navodi Oroz, marljivo koristili te pogodnosti i nastavljali po svom. A rezultati su, dodaje, pogubni.

‘Koštaju puno, proizvode malo’

“Graditelji malih hidroelektrana neće mirovati i koriste svo ovo vrijeme za planiranje i izgradnju novih objekata bez obzira na sve snažnije protivljenje građana i lokalnih zajednica. Upravo je period od zadnjih 20 godina pokazao koliko ovakvi objekti uništavaju živi svijet i egzistenciju ljudi, da koštaju i građane i državu jako skupo kroz sistem poticaja, te da proizvode veoma male količine električne energije. Prema izvještaju FERK-a 119 malih hidrocentrala je u 2021. godine proizvelo svega 2,5 posto od ukupno proizvedene količine električne energije u BiH“, navodi naš sagovornik.

„Ljudima se prvo uzimaju rijeke njihovim trpanjem u cijevi, a onda im se uzimaju novci kroz naknadu za obnovljive izvore na računu za električnu energiju. Dakle, ljudi su potpuni gubitnici u biznisu zvanom male hidroelektrane”, dodao je.

Sanela Klarić, predstavnica Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, koja već dugo zagovara uređenje sektora obnovljivih izvora energije, postavlja pitanje zašto se sa izmjenama zakona, koje se mogu usvojiti „za 15 dana, da je do toga stalo vladajućoj koaliciji i Vladi FBiH“, čekalo dvije godine.

„Oni tek sada idu sa prijedlogom i šalju ga u proceduru. A, u međuvremenu, krajem decembra prošle godine u proceduru je data izmjena i dopuna istog zakona o električnoj energiji, što je kršenje svih zakona, jer se ne mogu u istu proceduru dati izmjene istog zakona koji je već u proceduri za izmjene i dopune. Znači, kada treba i kada se želi kontrolisati tok novca, onda političke volje ima. A, kada je u pitanju volja građana, ona nije važna“, priča Klarić, no, izražava nadu da ovo mogao biti trenutak kada bi zaista mogli biti poduzeti konkretni koraci.

„Kada se govori o malim hidrocentralama, postoji snažan građanski otpor. Možda se sve ovo dešava svjesno uoči izbora, da bude kao da su vlasti ispoštovale volju građana. Možda ovo zaista jeste momentum da se te izmjene usvoje i da se do juna nešto konkretno desi“, dodala je, ali i napomenula da Bosni i Hercegovini nije potrebna zabrana izgradnje malih hidrocentrala, već regulisanje tog sektora.

‘Mrtvo slovo na papiru’

„Nelogično je da se one potpuno zabranjuju, jer neke izolovane male zajednice imaju samo vodu i njima ne treba oduzimati pravo na njihovu izgradnju, ali samo ako im one zaista trebaju i ako od njih imaju korist, pa da i ruralne zajednice mogu imati nešto od toga. Tražimo da se taj sektor uredi, jer, ako se to učini, onda nema niti potrebe za zabranom“, kaže Klarić.

Da li će izmjene biti usvojene, ostaje da se vidi, no, Anes Podić tvrdi da je, čak i ako sve bude teklo glatko, dosadašnjim aktivnostima na nepromišljenoj izgradnji malih hidrocentrala načinjena velika šteta.

“U Federaciji je do sada izgrađeno 69 malih hidrocentrala, a 207 je u raznim fazama planiranja, pripreme i gradnje. Svaki dan kašnjenja ovog zakona, praktično znači uništavanje novih desetaka metara korita i obala, do sada netaknutih naših rijeka, sa trajnim posljedicama po živi svijet u i oko rijeka i ljude koji žive pored njih. Sada je glavna odgovornost na Mirsadu Zaimoviću, predsjedavajućem Zastupničkog doma i Tomislavu Martinoviću, predsjedavajućem Doma naroda Federacije BiH. Oni odlučuju da li će ovaj Zakon biti na dnevnom redu sjednica domova parlamenta ili ne. Ne bude li ovaj zakon izglasan do jeseni, to će biti jasna poruka da ovom zemljom upravljaju finansijsko-politički klanovi za svoje interese. Rasprodaja naših dobara i prirodnih vrijednosti će se nesmetano nastaviti“, poručuje Podić.

„No, hitno usvajanje prijedloga bi značajno ograničilo daljnju gradnju malih hidroelektrana u FBiH“, tvrdi, ali i dodaje da je problematično to što je izuzetno značajan drugi dio zaključka Zastupničkog doma o reviziji svih do sada izdatih dozvola ostao tek – “mrtvo slovo na papiru”.

Izvor: Al Jazeera