Imširović: Rješenje za rusku naftu je potražnja Indije i Kine

Nakon embarga EU, nafta iz Sjevernog mora ostat će u Evropi, a ruska će ići ‘istočno od Sueza’, kaže glavni istraživač Oxfordskog instituta za energetske studije.

Rusija je najveći snabdjevač Evrope naftom Foto: Reuters

Cijene nafte ostat će visoke, a Rusija će pronaći nova tržišta za izvoz, kao što su Indija i Kina, kaže za Al Jazeeru Adi Imširović, glavni istraživač Oxfordskog instituta za energetske studije, komentarišući embargo koji Evropska unija planira da uvede na rusku naftu.

“Cijene nafte će ostati visoke, razlog nije samo embargo ali on dodaje ulje na vatru. Svi ćemo da platimo te veće cijene, ali, naravno, siromašnijim zemljama će biti teže”, dodaje Imširović, koji ima 30 godina iskustva rada u energetskom sektoru, između ostalog i na poziciji šefa marketinga i trgovine Gazproma, direktora Petraca i njihovog ureda u Singapuru te regionalnog menadžera za Aziju američke komanije Texaco.

Šesta evropska runda sankcionisanja Rusije zbog invazije na Ukrajinu uključuje potpunu zabranu uvoza ruske nafte, morskim i putem naftovoda, sirove i obrađene, a ona bi se uvodila u nekoliko faza kako bi se državama EU dalo dovoljno vremena da pronađu alternativne izvore energenata.

Evropska komisija će tako pokušati obustaviti isporuke ruske sirove nafte u roku od šest mjeseci i rafiniranih proizvoda do kraja 2022. godine, dok bi Mađarskoj i Slovačkoj bio odobren duži period da prihvate embargo, do kraja 2023.

Prema pisanju agencija, mjera bi obuhvatila sve usluge otpremanja, posredovanja, osiguranja i finansiranja koje nude kompanije iz EU-a za transport ruske nafte širom svijeta.

Posljedice embarga

Rusija je najveći snabdjevač Evrope naftom. U njenom uvozu nafte je 2020. učestvovala sa 26 posto. Najveći kupci ruske nafte su Njemačka, Poljska i Holandija. Od početka rata u Ukrajini 24. februara, Evropa je Rusiji platila 14 milijardi eura za uvoz nafte.

SAD i Velika Britanija već su uvele embargo na rusku naftu.

Međutim, embargo EU na rusku naftu može dovesti do nekoliko posljedica, između ostalog do većih cijena energenata i usporavanja ekonomija, dok se zbog postepene uvođenje zabrane Moskva može pripremiti za druge izvozne mogućnosti.

Imširović objašnjava da to Rusija već duže vrijeme radi te osmišlja nove strategije, a rješenje za izvoz ruske nafte nakon zabrane EU Moskva vidi u potražnji Indije i Kine.

Što se tiče alternative za EU kada se uvede embargo na naftu iz Rusije, dodaje da će “nafta iz Sjevernog mora ostati u Evropi, a ruska će ići ‘istočno od Sueza'”.

Ruski gas

Najekstremnija posljedica ove krize bila bi zabrana ruskog gasa, koji do Evrope uglavnom dolazi putem gasovoda i teže ga je zamijeniti nego naftu, jer isporuke drugih dobavljača morskim putem ne bi mogle nadoknaditi nedostatke.

Imširović kaže da se Evropa boji mogućnosti da će se Rusija osvetiti tako što će ostaviti EU bez gasa.

“Moskva zarađuje većinu novca od prodaje nafte ali Evropa ovisi puno više o ruskom gasu.”

Oxfordski institut za energetske studije objavio je da ugovori Njemačke sa Gazpromom o isporukama gasa sadrže klauzulu „Uzmi ili plati”, što znači da će Njemačka do 2030. godine morati da plaća Gazpromu i za gas koji ne uvozi, što bi je koštalo nešto više od 140 milijardi eura.

“Evropa ne planira embargo na ruski gas. Prema tome, ta klauzula se neće primjeniti. Upravo suprotno, rusko insistiranje da se gas plati u rubljama bi mogao biti razlog da se ugovori ponište”, kaže Imširović.

Politički stav OPEC-a

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odbila je pozive SAD-a, Evropske unije i Međunarodne agencije za energiju da poveća svoju proizvodnju kako bi se ublažio rast cijena.

Zvaničnici EU prošlog mjeseca su u Beču održali sastanak s predstavnicima OPEC-a, ali je ta grupa od 13 država poručila Briselu da ne može zamijeniti ruske količine i neće povećati svoju proizvodnju te da će sankcije Rusiji izazvati jedan od najvećih šokova na tržištu nafte.

Imširović objašnjava da se radi o političkoj krizi: “Kartel OPEC-a je ‘u krevetu’ sa Putinom i kao svaki kartel drži proizvodnju na minimum da bi održao visoke cijene.”

Međutim, dodaje da će cijela kriza dovesti do ubrzanja tranzicije ka čistim izvorima energije, pogotovo ako su oni domaćeg porijekla, a, ističe, većina zemalja imaju vjetar i sunce.

“Ovo su zadnji trzaji fosilnih goriva i organizacije kao što su OPEC će uskoro zažaliti njihov trenutni politički stav.”

Izvor: Al Jazeera