Srbija usklađena sa mjerama EU, osim po pitanju Rusije i Kine

Vijest da se Srbija uskladila sa pojedinim vanjskopolitičkim i sigurnosnim mjerama i deklaracijama Evropske unije ranije u medijima u toj zemlji i nije bila neka vijest, ali sada su takvi potezi Beograda pod budnim okom javnosti, zbog pitanja da li će pratiti Evropu u nametanju sankcija Rusiji.

To će zapravo ukazati na to da li (novoizabrane) vlasti mijenjaju svoj vanjskopolitički pravac, te biraju između tradicionalnog prijatelja Rusije i EU, čije je članstvo strateški cilj.

“Da, ovakve vesti do sada nisu pratili mediji u Srbiji, ali sada zbog rata u Ukrajini to je jedna od glavnih tema o kojoj se raspravlja, a podrazumeva uvođenja sankcija Rusiji. Zbog toga je svaki korak u tom procesu veoma bitan i dobija pažnju javnosti, s tim da se na to mnogo više gleda na pozitivan način u takozvanim nezavisnim medijima, dok je u provladinim medijima naglasak uglavnom o pritiscima koje Srbija trpi zbog toga”, objašnjava Igor Novaković, direktor istraživanja u Centru za međunarodne i bezbednosne poslove – ISAC fond.

Novaković je jedan od autora ISAC-ovog izvještaja o usaglašavanju Srbije sa vanjskopolitičkim deklaracijama i mjerama EU u prvoj polovini 2021. godine, prema kojem je stopa usaglašavanja Srbije sa zajedničkom sigurnosnom i vanjskom politikom EU iznosila 53 posto.

Zanimljivo je da je jedino Bosna i Hercegovina na Zapadnom Balkanu manje usklađena od Srbije sa politikama EU, dok zemlje kao što su Crna Gora i Albanija bilježe stopostotnu usklađenost sa deklaracijama i mjerama iz Brisela.

“Tu je problem što je dobar deo tih spoljnopolitičkih deklaracija prilično benigan, svake godine između tri i pet njih su deklaracije koje se tiču obeležavanja značajnih međunarodnih datuma, poput dana protiv izvršenja smrtne kazne, prava žena i ostalih stvari s kojima se Srbija recimo usklađuje”, kaže Novaković.

Ono s čime se Srbije ne usklađuje, dodaje, su teme koje su vezane za Kinu i Rusiju, a jedan od razlog za to je i pitanje Kosova.

Otkako je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. godine, Srbija je poboljšala odnose sa mnogim zemljama koje ga ne priznaju, a posebno sa Rusijom i Kinom, koje su članice Vijeća sigurnosti UN-a i i imaju pravo veta na odluke ovog svjetskog tijela.

Zbog toga, ako postoji veći broj deklaracija EU koje se tiču ove dvije zemlje, procenat usklađivanja Beograda opada.

“Ili ako imate manji broj deklaracija kao što je bilo 2013, dakle pre aneksije Krima, Majdana i svega što se desilo u Ukrajini, tada je usklađenost Srbije bila preko 90 posto.”

Pitanja koja za Rusiju nisu bitna

Međutim, kako se navodi u izvještaju, očigledno je da EU pažljivije prati usaglašavanje sa onim temama koje su od ključne važnosti za poziciju same Unije u svijetu, kao i za njene vanjskopolitičke ciljeve, od tema vezanih za međunarodne datume. Zbog toga procentualno iskazivanje usklađenosti ponekad ne daje stvarnu sliku.

Novaković naglašava da novi izvještaj izlazi u julu, ali da je već sada primjetno da se Srbija postepeno sve više usklađuje sa EU oko onih pitanja koja za Rusiju u ovom momentu nisu bitna, odnosno postoji percepcija da joj nisu bitna.

Tako je, dodaje, početkom maja EU objavila deklaraciju koja se tiče aktivnosti Rusije u cyber prostoru, dakle bez sankcija se samo osuđuju njihove aktivnosti – i sa tom deklaracijom se Srbija uskladila.

Također, Srbija se prošle sedmice pridružila sankcijama Bjelorusiji zbog umiješanosti u rusku invaziju na Ukrajinu.

U istom kontekstu je bilo i usklađivanje Beograda sa prvim paketom sankcija koje je EU uvela u vezi sa krizom u Ukrajini početkom marta. Radi se prvom paketu sankcija iz 2014. godine, a ne o pet paketa sankcija od februara. To su sankcije nametnute bivšem ukrajinskom predsjedniku Viktoru Janukoviču i predstavnicima njegove elite.

“Iako su oni isto ruski državljani, pošto imaju dvojno državljanstvo, Srbija se usaglasila sa ovim paketom mera. Očigledno je da se nešto dešava i da Srbija pokušava na određeni način da kroz usaglašavanje sa političkim i spoljnopolitičkim deklaracijama stavi do znanja da podržava EU”, kaže Novaković.

Deklaracije o Rusiji, Kini, Siriji…

Kada se govori o Rusiji, prošle godine četiri deklaracije su bile o opozicionom lideru Alekseju Navaljnom, njegovom hapšenju po povratku u Rusiju, izricanju kazne tokom njegovog boravka u zatvoru, te pogoršanja njegovog zdravlja tokom izdržavanja kazne, i konačno protiv presude moskovskog suda koji je organizaciju Navaljnog označio kao „ekstremističku grupu“. Međutim, Srbija se nije uskladila ni sa jednom ovom deklaracijom.

Također, Beograd se u prošlosti nije usklađivao sa deklaracijama i restriktivnim mjerama prema Siriji, jer su one bile povezane sa aktivnostima Rusije i ruskih građana u toj zemlji zahvaćenoj ratom.

Što se tiče Kine, kako se navodi u izvještaju ISAC-a, EU je 2021. godine izdala dvije političke deklaracije povezane sa situacijom u Hong Kongu u kojima se ističe da Peking nastavlja da krši princip “jedna zemlja dva sistema”, a Srbija se također ni sa jednom nije uskladila.

“Neusaglašavanje Srbije sa ove dve deklaracije u skladu je sa prethodnim potezima rukovodstva Srbije, poput 2020. godine, kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom pismu kineskom predsedniku XI Jinpingu otvoreno izrazio podršku politici Pekinga prema Hong Kongu”, stoji u izvještaju.

Međutim, Novaković ističe da se Srbija ipak postepeno sve više usklađuje sa politikom EU te navodi primjer deklaracija o Mijanmaru s kojim se nije usaglašavala godinama, sve do 2021, jer Srbija tamo ima značajan izvoz oružja.

Bosna i Hercegovina ‘ispod’ Srbije

Od zemalja Zapadnog Balkana, jedino Bosna i Hercegovina ima lošiju usklađenost sa EU od Srbije, sa procentom usaglašenosti od 42 posto. S druge strane, Crna Gora i Albanija bilježe stopostotnu usklađenost, a Sjeverna Makedonija 93 posto.

“Što se tiče Zapadnog Balkana, tu se poslednjih godina povećala usklađenost Severne Makedonije i Albanije i Crne Gore i one su već nekoliko godina između 90 i 100 odsto. U slučaju Severne Makedonije taj napredak se vidi od promene političke elite”, kaže Novaković.

“S druge strane, imamo indikativan primer Bosne i Hercegovine, koja je prvi put značajno pala ispod Srbije. Pretpostavljam da je to pitanje refleksije unutrašnje krize i da je to itekako ostavilo pečat na usklađivanje.”

Međutim, kako objašnjava Novaković, neke druge države koje su članice Evropskog ekonomskog prostora kao što su Norveška ili Island, također kalkulišu, a njihova usklađenost nije 100 posto nego uglavnom između 70 i 80 posto.