Manifestacija ‘Dani Balkana’ u Minhenu već 16 godina promovira kulturu i tradiciju

Proljeće u Minhenu je tradicionalno već 16 godina u znaku boja, zvukova i ukusa Balkana.

Kroz dva mjeseca razvnovrsnog programa ovaj kosmopolitski milionski grad bit će u znaku Balkana, njegove kulture i tradicije kroz koncerte, filmove, panel diskusije, tradicionalni bazar sa folklorima i specijalitetima, pozorišne predstave, komedije, književni susreti, simpozij sa mladim i to sve ove godine to pod zajedničkim nazivom „Kultura sjećanja“.

Ovogodišnjih Dana Balkana u Minhenu, su otvoreni u Muzeju grada Minhena svečanim programom i javnom tribinom pod nazivom „Kultura sjećanja“.

„Dani Balkana u Minhenu i Njemačkoj godinama pružaju uvid u veliku kulturnu raznolikost jugoistočne Evrope. Uz uzbudljivu mješavinu filmova, izložbi, književnosti, muzike, folklora i diskusija, nude program koji je jednako raznolik koliko i inspirativan. Ovaj festival je odavno postao sastavni dio kulturne scene grada Minhena“, kaže Sadija Klepo, direktorica Dana Balkana u Minhenu.

Balkanska dijaspora čini oko deset posto stanovništva Minhena ne računajući one koji imaju njemačko državljanstvo.

Dijalog kultura

„Važnost Dana Balkana za urbano društvo ovog kosmopolitskog bavarskog grada leži u dijalogu između kultura i načina života svih zemalja na Balkanskom poluotoku, te u prilici da se te kulture bolje upoznaju ovdje u Minhenu. Uostalom, balkanski državljani čine oko desetinu gradskog stanovništva grada, ne računajući građane koji imaju njemačko državljanstvo, a potiču iz ove regije. Kulture balkanskih zemalja stoga su neodvojive od Minhena kao grada koji svoju kulturnu raznolikost vidi kao priliku i veliko društveno obogaćenje“, ističe Klepo.

Pokrovitelj Dana Balkana je gradonačelnik Minhena Dieter Reiter, koji je istakao da se kulturna scena Minhena ne može više zamisliti bez manifestacija u okviru ovog Festivala.

„Svojom temom ‘Kultura sjećanja’ Dani Balkana 2022. daju važan doprinos okupljanju ljudi iz različitih dijelova Evrope i promicanju razmjene historije i sjećanja. Time stvaraju osnovu za diskusiju na kojoj se može doći do zajedničkog suočavanja sa često vrlo bolnom prošlošću, posebno u zemljama bivše Jugoslavije“, poručio je gradonačelnik Reiter.

Finansijsku podršku timu udruženja “Od čovjeka čovjeku“, koji organizuje ovaj festival dali su: Odjel za kulturu i migracije grada Minhena, te Bavarska vlada.

Književnost

Pored javne tribine na temu kultura sjećanja, na kojoj je učestvovao i dr. Nikolas Moll, Nijemac koji radi i živi u Sarajevu, a obrađuje temu kulture sjećanja, koncerta Sergeja Ćetkovića i pozorišnim nastupom „Dunjaluk“ maturanata baletske škole Lujo Davico iz Beograda, posebnu pažnju javnosti izazvalo je gostovanje dvije bosanskohercegovačke autorice Senke Marić i Tanje Stupar-Trifunović. Njihove knjige Kingsuki tijela i Satovi u majčinoj sobi upravo su prevedeni na njemački jezik.

„Veliko zadovoljstvo i čast bilo mi je učestvovati na Danima Balkana u Minhenu u sklopu književnog programa Literurtage, s kolegama piscima Tanjom Stupar-Trifunović i Stefanom Boškovićem. U organizaciji i moderiranju Maje Gebhardt razgovarali smo o kulturi sjećanja, ali ovaj put ne, kako bi tipično bilo, u kontekstu rata kojim je naša zemlja obilježena pred stranim publikama, nego kroz različite kulturološke teme, te generalno fenomenologiju sjećanja i pamćenja, kako u društvenom, tako i u individualnom smislu“, kaže Senka Marić.

U programu festivala je realizovana i prva promocija navedenih knjiga na njemačkom jeziku koje su namjenjene tradicionalnoj njemačkoj publici, ali i mlađim generacijama koje vuku korjene sa Balkana a njemački jezik razumije bolje do maternjeg.

„Tanjin Satovi u majčinoj sobi, Stefanov Ministar i moj roman Kintsugi tijela upravo su prevedeni na njemački jezik i objavljeni u izdavačkoj kući Eta Verlag, tako da smo o temi sjećanja govorili u kontekstu naših romana. Vjerujem da je ovaj razgovor bio značajan i za njemačku publiku, kao jedan od načina boljeg upoznavanja sa savremenom književnošću naše regije, te kulturom u kojoj naši tekstovi nastaju“, poručuje Marić.