Bez kontrolnih punktova autoceste postaju još opasnija mjesta
Na više od 100 kilometara izgrađenog autoputa od Tarčina do Zenice nema planiranog dijela za kontrolu saobraćaja i potjeru sumnjivog vozila.

U Bosni i Hercegovini je trenutno u upotrebi 208 kilometara autoputeva. U izgradnji je novih 55 kilometara Koridora 5C, a entitet Republika Srpska planira radove na dionici Rača – Bijeljina, koji bi kasnije bio produžen do Brčkog. No, interesantno je da niti na jednom mjestu nema planski napravljenog kontrolnog punkta ili prostora predviđenog za kontrolisanje putnika i roba na adekvatan način, a koji bi osigurao nesmetan promet uz poštivanje svih normi, kako sa službenike koje vrše kontrolu, tako i za kontrolisane osobe.
„Policija ima problem kada treba djelovati po dojavi. Kako i gdje zaustaviti vozilo da se ne ugrožavaju naši službenici, učesnici u saobraćaju, a da se zaštiti integritet i identitet svih aktera u nekoj akciji? Sada to moramo raditi ili na naplatnim rampama ili na odmorištima. Dolazimo u situaciju da dijete iz nekog automobila jede sendvič i gleda pretres osumnjičenje osobe ili vozila“, žali se policijski šef srednjeg ranga, koji zbog toga što je u aktivnom sastavu ne želi otkriti svoje ime.
Napominje da bi se trebale izgraditi dodatne dvije trake u dužini od maksimalno jedan kilometar, kako bi se sistemom lijevka usporio saobraćaj sa 120 na 60 kilometara na sat i onda izdvojilo sumnjivo vozilo koje bi se usmjerilo iza vizuelne barijere. Tamo bi bila i vaga za kamione i kamera koja bi štitila legalnost radnji. Ostali učesnici u saobraćaju to ne bi vidjeli i samo bi prošli svojom trakom do povratka na redovan autoput.
Na dionici izgrađenog autoputa od Tarčina do Zenice nema ovakve tačke. Interesovalo nas je da li su u brojnim studijama pred izgradnju Koridora 5C ovakvi kontrolni punktovi bili planirani i hoće li se izgraditi u narednim fazama izgradnje?
„Na autocesti A1 na Koridoru 5C nisu planirana ovakva mjesta. Za ove namjene navedeni organi mogu koristiti postojeća i planirana odmorišta na autocesti. Isto tako, pripadnici policije koriste zone naplatnih mjesta za vršenje određenih radnji iz svojih nadležnosti“, poručuju iz Javnog preduzeća „Autoceste Federacije BiH“ uz napomenu da od bilo koga prema njihovom Sektoru upravljanja i održavanja do sada nisu dolazili slični prijedlozi.
Protivzakonita praksa
Ovim „rješenjima“ će se teško složiti oni koji moraju vršiti kontrole. U odbranu svojih teza pozivaju i logiku.
„Na naplatnim rampama imamo sistem obrnutog lijevka, gdje se broj traka još i povećava, pa policajac mora skakutati od trake do trake. I nije ovo samo za policiju, nego i za dubinske carinske kontrole, Upravu za indirektno oporezivanje, inspekcije…“, naglašava naš sagovornik iz policije uz poruku da je autoput potencijalno najslabija sigurnosna tačka Bosne i Hercegovine.
Stručnjake za saobraćaj, tačnije profesore sa Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu smo zamolili da nam kažu jesu li oni bilo konsultirani prilikom planiranja i izgradnje Koridora?
„Ne znam ko je radio Idejno rješenje, nije konsultovana struka. Za ovaj dio, niti bilo koji drugi za sigurnosne elemente autoceste. Ovako ne treba raditi. Postoje drugi sistemi za nadzor i kontrolu brzine na autoputu i neka angažuju stručne ljude pa ćemo im objasniti kako treba postaviti stvari. Naknadni radovi na autocesti se ne smiju izvoditi“, kategoričan je profesor Osman Lindov.
Zvanični stav policije je da ni oni nisu konsultirani, ali da su od nadležnog preduzeća tražili mogućnosti proširenja i adekvatnog postavljanja kontrolnog punkta.
„Smatramo da je projektovanje navedenog autoputa trebalo uključivati i procjenu potrebe izgradnje ovakvog prostora radi vršenja bezbjednih kontrola učesnika u saobraćaju i da se u skladu s tim trebalo tražiti mišljenje policijske agencije kroz čije područje nadležnosti prolazi dionica autoputa. U tom smislu, a kao potvrda navedenog, na zajedničkim sastancima sa predstavnicima JP Autoceste Federacije BIH predlagali smo potrebu izgradnje dodatnog prostora uz autocestu, na kojem bi se bezbjedno mogla zaustaviti i kontrolisati vozila i lica koja su predmet interesovanja sigurnosnih agencija, te da se u fazi projektovanja narednih dionica autoputa, obavezno izvrše konsultacije sa policijskim agencijama, kako bi se otklonili uočeni propusti“, navode iz Uprave policije MUP-a Zeničko-dobojskog kantona.
Upravo je tu policijsku strukturu spomenuo profesor Osman Lindov zbog postavljanje radara na nekim dionicama autoceste, uz ugrožavanje života samih policajaca i svih učesnika u saobraćaju. Sve je dospjelo u javnost i na društvene mreže.
„To što su radili je protivzakonito. Oni to znaju, ali rade. Nema ko da ih sakcioniše. Nažalost je da šalju policiju da zaustavlja na dijelu autoputa i koliko mi je poznato ovo je jedino radila ‘zenička policija’ na dijelu autoputa koji je na njihovom teritoriju“, konstatuje Lindov.
Začarani krug
Ne želeći komentarisati javne istupe akademske i stručne zajednice i referirajući se na svoje nadležnosti, iz Uprave policije MUP-a Zeničko-dobojskog kantona potvrđuju izlaske na pojedine dionice autoputa.
„U slučaju potrebe za kontrolom vozila i lica koja su bezbjednosno interesantna, mi, prvenstveno vodeći računa o bezbjednosti policijskih službenika kao i učesnika u saobraćaju u svakom pojedinačnom slučaju, vršimo procjenu na kojem mjestu će se izvršiti kontrola, te se ona vrši na mjestima koja omogućavaju bezbjednost učesnika u saobraćaju. To su proširenja na prilazima ili izlazima sa naplatnih mjesta i druga pogodna mjesta. Napominjemo da se ovakve procjene rade krajnje ozbiljno i profesionalno, te da u periodu puštanja u rad i funkcionisanje dionice autoputa na području Zeničko-dobojskog kantona, do danas, nemamo evidentirane slučajeve ugrožavanja sigurnosti policijskih službenika i učesnika u saobraćaju prilikom vršenja kontrola u saobraćaju“, zaključuju iz Odsjeka za odnose s javnošću, analitiku i planiranje MUP-a Zeničko-dobojskog kantona.
Putari ne mogu zaustaviti policiju i tu se zatvara začarani krug u kojem svi rade svoj posao.
„Pripadnici policije i policijska vozila, zbog naše nadležnosti, se ne mogu posmatrati kao ostali pješaci i vozila. Policija većinu svojih intervencija na autocesti vrši po pozivu JP Autoceste Federacije BiH, dok ostale intervencije vrše uglavnom uz najavu prema nama“, objašnjavaju iz JP Autoceste Federacije BiH.
U drugom entitetu je situacija slična. U telefonskom razgovoru su nas zaposlenici Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ pitali na koje objekte tačno mislimo, uz daljnju konstataciju da ih na izgrađenom dijelu dionica nema, ali da će razmisliti o tome prilikom narednih faza izgradnje.
Brčko Distrikt još nema izgrađenog autoputa, ali je u planu izgradnja kroz njegovu teritoriju u dužini od 30 kilometara. Česte promjene nadležnosti kroz teritorijalne zavrzlame u Bosni i Hercegovini bi stoga prekršioci zakona najlakše mogli koristiti upravo na autoputevima.