Titovo vojno čudo postaje turistička atrakcija

Smješten duboko u utrobi planine Plješavica nadomak Bihaća, nekada najopremljeniji jugoslovenski vojni aerodrom Željava slovio je za jednu od tri vodeće zračne luke takvog tipa u Evropi. Prema nepotvrđenim podacima, u izgradnju Titovog vojnog čuda uloženo je četiri milijarde američkih dolara, a služio je kao osigurač od eventualnih napada tadašnjeg Sovjetskog saveza.

Uništen je sa 56 tona eksploziva 17. maja 1992. godine od tadašnje Jugoslovenske narodne armije, čime je u potpunosti onesposobljen, a zub vremena je učinio da njegova unutrašnjost u potpunosti propadne. Bivši premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača je 2011. godine najavljivao mogućnost da se na ovom lokalitetu napravi savremeni kargo aerodrom, ali s obzirom da visina i isplativost investicije diktiraju tok realizacije, na kraju nije došlo do toga, jer je projekat bio neisplativ.

Željava uskoro dobiva novi smisao

Da se Željava ipak budi nakon tri desetljeća sna najbolji pokazatelj su entuzijasti s obje strane granice. Željava uskoro dobiva novi smisao, u septembru će se ovdje, ali na hrvatskoj strani, voziti utrke 402 Street Racea s automobilima koji imaju više od 1.500 konjskih snaga. Na bosanskoj strani se obnavlja pista, koja treba u budućnosti služiti za slijetanje malih aviona i aero jedriličarstvo.

Hamdija Mešić, pilot i član Aero kluba Željava, kaže da je u ovoj klub stigla ponuda iz Sarajeva za organizaciju auto utrke, identične onoj koja će biti održani na susjednoj strani.

“Zvali su nas da to isto radimo na bosanskoj strani. Dakle, da organiziramo utrku Street Race, to jest ubrzanje i drift, ali mi to ne možemo raditi, jer na Željavi nije sve u potpunosti deminirano. Osim toga, ima puno interesanata koji žele doći gore i praviti koncerte, izložbe i različite sportsko-rekreativne i kulturne manifestacije, ali sve će morati sačekati projekat deminiranja terena oko piste.”

Klub je formiran prije tri godine s ciljem da se pokrenu određene aktivnosti u krugu bivšeg vojnog aerodroma podno Plješevice. Sama lokacija je vrlo atraktivna i pogodna za zrakoplovno jedriličarstvo, a većina sportskih zrakoplovaca je čula za ovaj lokalitet i dosta su zainteresirani za letenje sa Željave.

Faktor koji privlači ljubitelje letenja

“Mističnost koja je vezana za sami aerodorm Željava ključni je faktor koji privlači ljubitelje letenja da dođu na ovu lokaciju i okušaju se u letu iznad Bihaća. Projekat kojeg smo pokrenuli nazvali smo “Airraft”, jer nam je cilj privući ljubitelje letenja da dođu na Željavu vlastitim avionom, posjete kompleks bivšeg aerodroma Željava, odsjednu u nekom od hotela ili prenoćišta u gradu, a zatim naredne dane provedu u obilasku Nacionalnog parka Una, raftinga na rijeci Uni i posjeti ostalih turističkih atrakcija na području Unsko-sanskog kantona”, kaže Dževad Mešić, predsjednik Aero kluba Željeva.

Radi se o ideji da se ponudi uvezana turistička ponuda, u koju je neophodno uključiti sve privredne i turističke subjekte.

“Naša ideja je bila da pokrenemo stvari, a da nam se u narednim koracima priključe svi ostali koji su bitan dio u ovoj priči. Osim uvezane turističke ponude i programa, ideja je da se na Željavi napravi ponuda s kulturnim sadržajima tipa muzeja, u kojem bi posjetitelji mogli vidjeti nešto od opreme i uniformi koje su piloti i osoblje bivšeg aerodroma nosili, ali i videoprezentacije kako je aerodrom nekada izgledao”, pojašnjava Dževad Mešić.

Mirsad Fazlić je pilot nekadašnjeg aviona MIG-21, pukovnik avijacije i član Aero kluba Željava. Ističe da su piloti koji su gore radili bili uvjetovani čuvanjem vojne tajne, zbog čega javnost ranije nije znala ništa o ovom vojnom zdanju.

Da se uključe lokalna zajednica i kanton

Sa završetkom rata u Bosni i Hercegovini ljudi vođeni znatiželjom su posjećivali Željavu u pokušaju da vide ono što je od bivšeg jugoslovenskog vojnog čuda ostalo. Prilikom ulaska u podzemne galerije i prostorije može se koliko toliko doživjeti nekadašnji ambijent ovog vojnog zdanja, što je do danas ostalo privlačno ljubiteljima avijacije.

“S obzirom da sam bio pilot na Željavi, upoznajem ljude s funkcioniranjem sistema i radom 117. avijacijskoj lovačkog puka i 352. izviđačke avijacijske eksadrile. Svi su imali avione MIG-21. Bihać je, što se tiče vojnog aspekta, bio izuzetna lokacija, jer ima planinu Plješevicu kao prirodnu zaštitu od radarskog osmatranja sa zapada”, pojašnjava Fazlić.

Dodaje kako u planu imaju da u muzej sobi deponiraju video i audiomaterijale, gdje bi kroz “živu riječ” posjetiteljima predstavili nekadašnje vojno čudo, o kojem bi slušali direktno od nekadašnjih aktera.

Aeodrom Željava je samo jedna tačka u cijeloj priči, a sagovornici ističu da u sve mora biti uključena lokalna zajednica, kanton i ostali relevantni faktori kako bi ona ugledalo svijetlo dana.

Pista obnovljena, na redu deminiranje

“Do sada je Ministarstvo privrede USK-a pokazalo interes za ovom idejom, pomogli su nam finansijski i oni to malo šire gledaju u odnosu na ostale. Obnovili smo pistu i sada čekamo da BH MAC završi projekat deminiranja područja oko piste u širini od 50 metara, što je uvjet da bi Direkcija za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine (BHDCA) došla na Željevu i uopće razmatrala registraciju piste”, ističe Dževad Mešić.

Iz Ministarstva privrede USK-a ističu kako lokalitet bivšeg vojnog aerodroma Željava ima veliki potencijal da postane turistička atrakcija te da su u tom pravcu spremni učiniti ono što je u njihovoj moći da ova ideja ugleda svjetlo dana.

“Prošle godine smo kroz budžetska sredstva pomogli ovaj projekat, tako što smo izdvojili 7.000 konvertabilnih maraka [3,500 eura] za Aero klub Željava. Oni su nas upoznali sa svim onim što trenutno rade na tom lokalietu, a mi smo kroz ovogodišnjii budžet uplanirali sredstva u iznosu od 20.000 konvertabilnih maraka [10.000 eura]”, kaže Samra Mehić, ministrica privrede USK-a.

Radi se o grant sredstvima, koja će biti uplaćena na račun Grada Bihaća, koji će dalje, u saradnji s Aero klubom Željava, raditi na realizaciji ove ideje. Zakonodavna vlast, koju predstavlja Skupština USK-a, također je spremna pratiti ovaj projekat, na način da stane iza njega u svakom smislu i bude podrška ljudima iz Aero kluba Željava.

Da sve ne bude izborna reklama

“Ono što je naša ingerencija i što mi možemo učiniti kada je ovaj projekat u pitanju i mnogi drugi slični projekti mi ćemo to uraditi. To smo i pokazali onda kada smo u ovogodišnjem budžetu kantona predvidjeli sredstva za ovu namjenu i onda kada su neki sumnjičavlo propitivali otkud ovakve stvari u nacrtu budžeta radili na tome da se to usvoji”, ističe Nisvet Jusić, zamjenik predsjedavajućeg Skupštine USK-a.

Dodaje kako su ovaj projekat prepoznali kao vrijedan, ali ne i jedini, već mnoge slične ideje i projekte s kvalitetim organizacijama, te im dali mjesto u kantonalnom budžetu. Usprkos tome, Jusić smatra da od svega ne treba praviti izbornu reklamu, već da treba u tišini raditi za dobrobit svih građana, što je ljudima u politici i obaveza.