Zapadne sankcije Rusiji stežu obruč oko iranskog izvoza nafte

Kontinuirano uvođenje zapadnih sankcija Rusiji potaknule su Moskvu da se usmjeri prema istočnoazijskim tržištima, glavnom odredištu za iransku naftu.

Ruski rat protiv Ukrajine izazvao je haos na tržištu nafte, benzina i tečnog plina (Shutterstock)

Iran nije ostao imun na posljedice ruskog rata na Ukrajinu, koji je gurnuo globalno energetsko tržište u haos. Kontinuirano uvođenje zapadnih sankcija Rusiji, te zabrinutost ove države da će sankcije utjecati na njen naftni sektor, potaknule su Moskvu da se usmjeri prema istočnoazijskim tržištima, glavnom odredištu za iransku naftu.

Nakon što je iranski izvoz nafte u Kinu dostigao rekordne nivoe do početka 2022. godine, u aprilu je zabilježen pad, prema međunarodnim izvještajima, što je izazvalo strah u nekim iranskim krugovima da će rusko okretanje prema Istoku ograničiti izvoz u te zemlje.

Međunarodni izvještaji

Početne procjene analitičke kompanije Vortex pokazale su da je Kina u aprilu uvozila oko 650.000 barela dnevno iranske sirove nafte, odnosno nešto manje od količina zabilježenih u martu, kako navodi Reuters.

Kompanija za analizu podataka Kpler preliminarno je procijenila iranski izvoz u aprilu na 575.000 barela dnevno, što je pad u odnosu na prosječnih 840.000 barela dnevno u prvom kvartalu 2022. godine, iako se očekuje da će revidirati aprilske količine u narednim sedmicama.

Prema Reutersu, kineski uvoz iz Rusije preko mora skočio je prošlog aprila za 16 posto, u odnosu na mart, na oko 860.000 barela dnevno, što je najviši nivo od prošlog decembra, pokazuju podaci Refinitiva.

Gubljenje kupaca

Hamid Hosseini, predsjednik Sindikata izvoznika nafte, plina i petrohemije, naglašava da međunarodni izvještaji potvrđuju ono što je objavljeno o padu iranskog izvoza nafte u Kinu. Nije isključio mogućnost da bi Rusija u kratkom periodu mogla preuzeti iranski udio u izvozu nafte u Kinu.

Hosseini je naglasio, u razgovoru za Al Jazeeru, da je ruski rat protiv Ukrajine doveo tržište nafte, benzina i tečnog plina u haos. Pojašnjava da je njegova zemlja izgubila neke od svojih kupaca u emiratskoj luci Jebel Ali, jer su Rusi ponudili da baznu naftu prodaju za 800 dolara, dok se Iran dogovorio s kupcem da ga prodaje po cijeni od 1.130 dolara.

Hosseini smatra da su zemlje jugoistočne Azije potencijalno tržište za rusku energiju, koje bi Teheran mogao izgubiti u budućnosti, otkrivajući da su neki od iranskih kupaca počeli tražiti niže cijene za kupovinu iranskog tečnog plina nakon ukrajinske krize.

Objasnio je da na cijene energenata u nekim susjednim zemljama utječu ruske cijene. Tvrdi da je Afganistan nedavno saopćio da neće nastaviti kupovati tečni plin od Irana ako se njegova cijena ne bude kretala oko 450 dolara, a Teheran ga prodaje po 600 do 700 dolara Pakistanu i Afganistanu.

Evropsko tržište

Iako se čini da se iranska nafta suočava sa teškoćama u pronalaženju kupaca, zamjenik iranskog ministra za naftu Majid Chegeni kaže da njegova zemlja namjerava razmotriti mogućnost da svoju proizvodnju prirodnog plina izvozi u Evropu, dodajući da “napori još nisu postigli rezultat”.

Novinska agencija iranskog ministarstva nafte (SHANA) citirala je Chegnija, koji je rekao da su Teheran i Bagdad prije nekoliko sedmica potpisali memorandum o razumijevanju za povećanje izvoza plina iz Islamske Republike Iran u Irak.

U tom kontekstu, istraživač u oblasti političke ekonomije Peyman Yazdani pozvao je svoju zemlju da ojača trgovinske odnose sa susjedima, poput Iraka i Turske, i osigura im energiju, te da uporedo s tim radi na oživljavanju nuklearnog sporazuma i ukidanju američkih sankcija.

Yazdani očekuje, kako je naveo za Al Jazeeru, da će mnoga globalna tržišta, posebno evropska, otvoriti svoja vrata za iransku energiju ako se riješe sporna pitanja u iranskom nuklearnom dosijeu. Što se tiče budućnosti iranskog izvoza energije, opisao ju je kao obećavajuću.

Smanjenje cijene i rješenja

Međutim, iranski istraživač dodaje da njegovoj zemlji nedostaje neophodna infrastruktura za prodaju energije evropskim zemljama. Naglasio je da će Teheran ubrzati pronalazak rješenja za povećanje izvoza nafte, plina, benzina i drugih naftnih derivata, čim dođe do oživljavanja iranskog nuklearnog sporazuma.

Yazdani je opisao energetsko tržište kao konkurentno, te da Rusija ili bilo koja druga zemlja ima pravo da daje popuste svojim kupcima. Naglasio je kako se ne boji da će ruska energija biti konkurencija iranskoj na istočnoazijskim tržištima jer je Teheran već osmislio rješenja za prodaju svoje energije, osiguravajući da ona stigne do svojih kupaca. To je uspješno isprobano u slučaju Libana i Venecuele.

Osvrnuo se na posjetu kubanskog zamjenika premijera Ricarda Cabrisasa Teheranu, dodajući da su Teheran i Havana potpisali ‘Mapu puta’ za razmjenu robe između dvije zemlje. Istaknuo je da je razmjena nafte za robu koja je potrebna Iranu rješenje za povećanje izvoza energije u druge zemlje.

Mahdi Safari, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova za ekonomsku diplomatiju, potvrdio je da su se Iran i Kuba dogovorili o uvozu žitarica u zamjenu za izvoz nafte na sistematski način, naglašavajući značaj kubanskog tržišta za izvoz iranskih proizvoda.

Izvor: Al Jazeera