Koliko će trebati Finskoj i Švedskoj da se pridruže NATO-u?

Šta uključuje proces pridružvanja dvije nove članice sigurnosnom savezu?

Da bi se započeli zvanični pregovori o pristupanju, NATO mora pozvati Švedsku i Finsku a sve članice moraju jednoglasno biti za kandidaturu (EPA)

Dok rat u Ukrajini bjesni, Finska i Švedska su u srijedu formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u, najavljujući kraj neutralnosti koja je trajala decenijama.

Finski parlament je već glasao velikom većinom za pridruživanje Savezu. U Švedskoj, većina zakonodavaca podržala je aplikaciju, uključujući one iz vladajuće Socijaldemokratske partije koja se decenijama protivila takvom potezu.

Na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu u nedjelju obećan je brz proces.

Ali kako tačno država postaje članica NATO-a i koliko dugo taj proces može trajati za Finsku i Švedsku?

Iako proces članstva u NATO-u nije formaliziran, a faze se mogu razlikovati, prvi korak je obično uvijek isti: zemlja mora službeno izraziti svoj interes i želju za pridruživanjem.

NATO tada ulazi u razgovore sa tom zemljom. U ovom slučaju, Švedska i Finska će morati da ispune kriterije postavljene u „Studiji o proširenju“ alijanse iz 1995. godine.

NATO kaže da ovi kriteriji uključuju „funkcionalni demokratski politički sistem zasnovan na tržišnoj ekonomiji; pravično postupanje prema manjinskom stanovništvu; opredijeljenost za mirno rješavanje sukoba; sposobnost i spremnost na vojni doprinos operacijama NATO-a; i posvećenost demokratskim civilno-vojnim odnosima i institucijama.”

Prema Aleksandru Lanošku, docentu za međunarodne odnose na Univerzitetu Waterloo, „Finska i Švedska odavno ispunjavaju osnovne uslove za članstvo u NATO-u, ne samo zbog snage njihovih demokratskih institucija i jake civilne kontrole nad njihovim vojskama”.

„Kao takav, proces pridruživanja bi trebao biti brži i teći glatko u odnosu na ono što bi mogao biti slučaj sa onim zemljama koje su bile pod komunističkom vlašću tokom Hladnog rata.”

‘Relativno jednostavno’

Da li zemlja ispunjava uslove procjenjuje se na početku pristupnih pregovora sa NATO-om. U nekim slučajevima, zemlje su inicijalno pozvane da učestvuju u takozvanom “Akcionom planu za članstvo” (MAP), svojevrsnom pripremnom programu u kojem NATO državu intenzivno savjetuje i podržava kako bi ispunila uslove za pristupanje u budućnost. Bosna i Hercegovina je trenutno u ovoj fazi.

Međutim, za Švedsku i Finsku pristupanje je relativno jednostavno, kaže za Al Jazeeru Alistair Shepherd, viši predavač evropske sigurnosti na Univerzitetu Aberystwyth.

“Obje zemlje ispunjavaju političke, vojne i ekonomske zahtjeve. Obje države su demokratije sa odličnim demokratskim vrijednostima i obje imaju napredne vojne sposobnosti koje su već interoperabilne sa standardima i državama NATO-a”, dodaje.

“Oboje zemlje imaju resurse da doprinesu budžetu NATO-a. Ukratko, smatra se da i jedna i druga zemlja daju vrijednost NATO-u i njegovoj sigurnosti, znači ne slabe ga.”

Da bi se započeli zvanični pregovori o pristupanju, NATO mora pozvati Švedsku i Finsku a sve članice moraju jednoglasno biti za kandidaturu.

Analitičari kažu da je to vrlo vjerovatno uprkos posljednjim informacijama da se Turska protivi novim potencijalnim članicama.

“U Mađarskoj i Turskoj je bilo nekih nezadovoljstva ili čak prigovora, ali na kraju će prihvatiti njihovo članstvo u NATO-u”, kaže Shepherd.

Nakon što prime poziv, u sjedištu NATO-a u Briselu održavaju se zvanični pregovori o pristupanju, nakon čega slijede sastanci sa švedskim i finskim predstavnicima.

Zatim se šalju deklaracije o posvećenosti u kojima se slažu da će ispuniti obaveze NATO-a.

U nekim slučajevima, potencijalni kandidati moraju navesti vremenski okvir ako su reforme potrebne.

NATO se zatim priprema za prilagođavanje svog ugovora putem pristupnih protokola, koji moraju biti ratifikovani.

“Sve članice, uključujući zemlje kandidatkinje, trebale bi ratificirati svoje pristupanje Washingtonskom ugovoru u skladu sa svojim nacionalnim procedurama. U slučaju SAD-a, gdje se čuva Washingtonski sporazum, za to je potrebna dvotrećinska većina u Senatu”, objasnio je Lanoška.

‘Ubrzani postupak’

Koliko dugo proces traje može značajno varirati, u zavisnosti od potrebnih reformi i ratifikacije pristupnih protokola od strane svih trideset članica.

Naprimjer, najnovija članica NATO-a, Sjeverna Makedonija, dobila je poziv u julu 2018, a službeno se pridružila 27. marta 2020. – skoro dvije godine kasnije.

Međutim, zvaničnici NATO-a rekli su da bi procedura za članstvo nordijskih zemalja mogla biti završena “za nekoliko sedmica”, dok je Stoltenberg rekao da će obje aplikacije biti “obrađene po ubrzanom postupku”.

Iz sigurnosnih razloga postoji određeni nivo hitnosti s obzirom na ruska upozorenja.

Jedan od navedenih razloga za invaziju Rusije na Ukrajinu bilo je njeno protivljenje mogućem širenju NATO-a. Nakon što su Finska i Švedska jasno stavile do znanja svoje namjere o pridruživanju NATO-u, Moskva je zaprijetila “osvetom”.

“Postoji hitnost da vremenski razmak između podnošenja zahtjeva za pridruživanje i stvarnog učlanjenja bude što kraći iz straha da će Rusija nešto uraditi prije nego što sigurnosna garancija iz članka 5 stupi na snagu kada one postanu članice”, kaže Shepherd.

Kako prenosi Associated Press, zvaničnici NATO-a su rekli da bi proces mogao potrajati samo nekoliko sedmica.

Ali ostaju sumnje da li je ovaj ambiciozni vremenski okvir izvodljiv, s obzirom na formalnosti koje su uključene u ovaj proces.

“Proces će trajati još nekoliko mjeseci, a NATO kao institucija će prihvatiti njihove aplikacije na samitu krajem juna u Madridu. Ali tada, svaka država članica NATO-a mora ratifikovati zahtjev za članstvo Švedske i Finske”, objašnjava Shepherd.

“To će potrajati i varirat će ovisno o pravilima u svakoj državi članici. Vjerovatno će se to zavšriti najranije krajem 2022. godine”, dodao je.

Izvor: Al Jazeera