Zašto Mađarska ne podržava evropske sankcije na rusku naftu

Dok Evropska unija pokušava uvesti sankcije ruskoj nafti zbog rata u Ukrajini, Mađarska je postala jedna od najvećih prepreka jednoglasnoj podršci koju 27 zemalja članica Unije treba imati.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je prošle sedmice predložila postepeno ukidanje uvoza ruske sirove nafte u roku od šest mjeseci te rafiniranih proizvoda do kraja godine kako bi Evropa prestala biti ovisna o ruskim fosilnim gorivima te na taj način prestala biti unosan izvor prihoda kojim se finansira ruski rat.

Međutim, mađarska nacionalistička vlada – jedna od prijateljski nastrojenih prema Moskvi u Evropskoj uniji – insistira na tome da neće podržati nikakve sankcije koje se odnose na ruski izvoz energije, piše AP.

Mađarska se uveliko oslanja na rusku naftu i plin te upozorava da bi evropski bojkot ruske nafte bio “atomska bomba” za njenu ekonomiju i da bi uništio “stabilno snabdjevanje energijom”.

Von der Leyen je u ponedjeljak boravila u iznenadnoj posjeti glavnom gradu Mađarske gdje je, kako bi pokušala spasiti prijedlog, razgovarala s premijerom Viktorom Orbanom, no dogovor još uvijek nije postignut.

Evo šta treba znati o pregovorima i šta slijedi.

Šta kaže Mađarska?

Mađarska vlada je insistirala da će blokirati sve prijedloge sankcija Evropske unije koji se odnose na ruske energente, nazivajući to “crvenom linijom” koja je u suprotnosti s interesima Mađarske jer 85 posto prirodnog plina i više od 60 posto nafte dobija iz Rusije.

Orban, koji se smatra jednim od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Uniji, nevoljno je podržao prethodne sankcije Evropske unije Moskvi, uključujući embargo na ruski ugalj. No, i tada je tvrdio da takvi potezi više štete bloku, nego Rusiji.

Otkako je došao na vlast 2010. godine, Orban je produbio ovisnost Mađarske o ruskim energentima, pojašnjavajući da je zbog njene geografije i infrastrukture nemoguće ukidanje ruske nafte.

“Rekli smo da su sankcije na ugalj u redu, jer ne utječu na Mađarsku, ali sada smo stvarno došli do crvene linije, dvostruke linije, jer bi nas embargo na naftu i plin uništili”, rekao je Orban u radijskom intervjuu prije susreta s Von der Leyen.

Ova zemlja bez izlaza na more nema luku za primanje globalnih pošiljki nafte i mora se oslanjati na naftovode. Osim toga, vodeći vladin program za smanjenje računa za komunalne usluge ovisi o relativno niskoj cijeni ruskih fosilnih goriva i glavni je faktor na kojem se temelji Orbanova domaća politička podrška.

“Trebalo bi nam pet godina i velika ulaganja u rafinerije i plinovode kako bi mogli transformirati sadašnji sistem koji se značajno oslanja na rusku naftu”, rekao je Orban. “To bi dodatno povisilo visoke cijene energije, što bi dovelo do zatvaranja i nezaposlenosti”.

Postoji li šansa za kompromis?

Osim Mađarske, Slovačka i Češka godinama traže potpuno ukidanje ruske nafte. Evropska komisija je poručila da je spremna pomoći zemljama koje su naročito ovisne o ruskoj nafti.

“Priznajemo da su Mađarska i druge zemlje koje nemaju izlaz na more i koje energetski značajno ovise o ruskoj opskrbi naftom u veoma specifičnoj situaciji koja zahtijeva da pronađemo konkretna rješenja”, rekao je glasnogovornik Komisije Eric Mamer.

Dodao je da je Mađarska “legitimno zabrinuta” zbog opskrbe naftom te da bi postepeno ukidanje ruske nafte moglo uključivati “različite vremenske rokove koji odgovaraju različitim situacijama u određenim zemljama”.

“To je definitivno jedna od varijabli, jer ako govorite o ulaganju u nadogradnju infrastrukture, potrebno vam je vrijeme”, rekao je Mamer.

Nije precizirao kojim zemljama bi mogli ponuditi odgađanje provedbe naftnog embargo, niti na koji period.

Von der Leyen je nakon sastanka s Orbanom napisala na Twitteru da je “rasprava bila korisna za pojašnjenje pitanja u vezi sa sankcijama i energetskom sigurnošću” te da je napredak postignut, ali je “potrebno još rada”.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron potom je, dan kasnije, razgovarao s Orbanom o “garancijama” koje su potrebne nekim zemljama članicama koje se, poput Mađarske, nalaze “u veoma specifičnoj situaciji u pogledu opskrbe plinom iz Rusije”, saopćeno je iz Macronovog ureda.

Šta Mađarska može dobiti?

Blokiranje paketa sankcija moglo bi biti iskorišteno kao poluga u odvojenom sukobu između Budimpešte i Evropske unije.

Evropski blok je uskratio Mađarskoj oko osam milijardi dolara sredstava za oporavak od pandemije zbog nedovoljnih antikorupcijskih mjera, te je pokrenuo proces uskraćivanja daljnje podrške zbog kršenja načela vladavine prava EU-a.

Mađarska je optužena za nazadovanje demokratskih vrijednosti zbog vršenja pretjerane kontrole nad pravosuđem, gušenja slobode medija te uskraćivanja prava LGBT osoba.

Orbanova vlada negirala je optužbe, tvrdeći da su kazne EU-a politički motivirane.

S obzirom da je mađarska ekonomija potresena visokom inflacijom i velikim budžetskim deficitom, novac EU-a trebat će joj za ekonomski oporavak.

Dok dužnosnici EU-a pregovaraju s Mađarskom kako bi dobili njenu podršku, koja im je neophodna za uvođenje sankcija ruskim energentima, oslobađanje zadržanih sredstava moglo bi poslužiti kao pregovarački instrument.