Bolničari na ‘mlazni pogon’ mijenjaju način spašavanja ljudi

Britanske službe spašavanja će biti opremljeni motorima na mlazni pogon koji će omogućiti brzo spašavanje ljudi u teško dostupnim područjima.

U Bosni i Hercegovini bi 'jet packovi' imali posebnu vrijednost zbog kompliciranih procedura slanja spasilačkih helikoptera (Screenshot / YouTube)

Kada se radi o spašavanju ljudskih života svaki trenutak je nemjerljivo bitan. Doslovno minuta može značiti razliku između života i smrti, zbog čega je ključno da hitne službe što prije stignu do unesrećenih.

Kako bi to vrijeme skratili na najkraći mogući period, britanski bolničari i spasioci bi od ove godine trebali početi koristiti motore na mlazni pogon koji se nalazi na njihovim leđima, odnosno takozvane jet packove, tehnologiju koja se do sada uglavnom viđala u naučnofantastičnim filmovima ili u snimcima razvoja tehnologija koje se razvijaju za potrebe vojske.

Medicinski radnici bi u britanskom Lake Districtu od ovog ljeta trebali u misije spašavanja “letjeti” korištenjem ove tehnologije, koja bi, smatraju sagovornici Al Jazeere mogla značiti veliki broj spašenih života i koja bi nesumnjivo dobrodošla i u zemljama regije.

Najveće prednosti ovakvog vida transporta medicinskog i spasilačkog osoblja, korištenjem jet packa, u brzini je pristupa unesrećenoj ili oboljeloj osobi, gdje se značajno štedi vrijeme, koje je jedan od najbitnijh faktora u hitnim stanjima, ističe dr. Vedad Herenda, instruktor prve pomoći Crvenog križa.

“Sam izraz ‘zlatni sat’ govori dovoljno o tome koliko je vrijeme bitno u prvim trenucima nastanka životno opasne povrede ili oboljenja. Upravo su te najurgentnije situacije ono u čemu bi ovo sredstvo moglo biti najkorisnije i pokazati opravdanost svoje primjene”.

Također, situacije izviđanja i pretraživanja terena kod traženja izgubljenih osoba ili procjene opsega nesreća su jedne od vjerovatnih scenarija koji mogu iziskivati korištenje jet packa, uz već ustaljeno korištenje dronova, dodaje.

Svaka nova tehnologija koja skraćuje vrijeme reagiranja na poziv u pomoć unesrećenima i zalutalima po našim planinama je prijeko potrebna, navodi član GSS-a (Screenshot)

Ovakva sredstva bi posebno dobrodošla u Bosni i Hercegovini, koja zbog svog uređenja ima komplicirane procedure slanja helikoptera u potragu za unesrećenim u planinama i drugim teško dostupnim mjestima.

Svaka nova tehnologija koja skraćuje vrijeme reagiranja na poziv u pomoć unesrećenima i zalutalima po našim planinama je prijeko potrebna, ističe pripadnik Gorske službe spašavanja, koji je govorio uz uvjet anonimnosti jer nije ovlašten da javno govori.

“Sam jet pack kod nas bi se mogao koristiti uvjetno rečeno kao zamjena za helikoptersko spašavanje, u smislu bržeg reagovanja, jer za podizanje samog helikoptera, naročito vojnog, kod nas je potrebno dosta odobrenja, to jeste dosta koraka do samog polijetanja istog (Kantonalna civilna zaštita – Federalna civilna zaštita – Ministarstvo sigurnosti BiH – Ministarstvo odbrane BiH, pa tek naredba za samo polijetanje helikoptera)”, kaže stručnjak za helikoptersko spašavanje.

“U tom smislu bi bio prijeko potreban jer za isti ne bi trebalo tako dug put do korištenja istog, a sama upotreba jet packa bi se po mom iskustvu mogla ogledati u pretraživanju uže lokacije uslijed nepovoljnih vremenskih neprilika. Također, to je i njegova prednost jer helikopterima kojima mi trenutno raspolažemo nisu u mogućnosti letjeti po lošim meteo prilikama, gdje su prisutni jak vjetar, magla i tako dalje”, govori stručnjak za spašavanje s višegodišnjim iskustvom.

Kao i Herenda, stručnjak GSS-a smatra da bi ova tehnologija imala nemjerljivu vrijednost tokom ‘zlatnog sata’ i pretraživanju bliže lokacije unesrećenih.

Ipak, uz niz prednosti, ova tehnologija donosi i određena ograničenja, koja potencijalno mogu biti fatalna, smatraju sagovornici Al Jazeere.

Kako ističe dr. Herenda, najveća mana kod ovakvog sredstva je u mogućnosti povrede operatora koji sredstvo koristi budući da se medicinar/spasilac podiže iznad tla i kreće određenom brzinom.

“U slučaju kvara i prestanka rada motora pad je neizbježan i mogu se očekivati teške povrede i onog koji ovo koristi. Sigurnost mora biti na prvom mjestu tako da je ovo pitanje o kojem se mora voditi računa. Visokotehnološka sofisticiranost radi ograničenosti servisa, rezervnih dijelova i održavanja može, ali i ne mora biti mana”, kaže Herenda.

Osim toga, ograničenja su nosivost, koja je limitirana do 144 kilograma, te vremenski uvjeti.

“Iako se navodi da je jet pack siguran za korištenje do 35m/h, što je 55 km/h, u našim planinama naprimjer znamo imati nagle udare vjetra većih brzina. Ovo je posebno značajno za bh. planine gdje se najčešće nesreće dešavaju, kao što su Bjelašnica, Prenj i Čvrsnica”.

Ova tehnologija bi imala nemjerljivu vrijednost tokom ‘zlatnog sata’ i pretraživanju bliže lokacije unesrećenih (Screenshot / YouTube)

U takvim uvjetima se onda ograničenja jet pack najbolje vide, smatra instruktor prve pomoći Crvenog križa i aktivni planinar.

Kako se jet pack ponaša zimi, na niskim temperaturama je nešto što može biti značajno ograničenje, smatra on, budući ga u Britaniji planiraju koristiti najviše ljeti.

Pored toga obuka, tehnička podrška, nabavka dijelova, servis, gorivo… sve može značajno limitirati upotrebu ovog sredstva i to su pitanja koja će tek dobiti prave odgovore sa masovnijom upotrebom. Kad se odmaknemo od onog što proizvođač tvrdi, nedoumice može razriješiti tek sa stalnom upotrebom jet pack na terenu u različitim uvjetima i realnim situacijama, smatra Herenda.

Član GSS-a s kojim je Al Jazeera razgovarala ipak nema sumnji da li bi obuka i korištenje bili sporni u Bosni i Hercegovini, s obzirom na brojne prednosti koje tehnologija nudi te na spremnost spasilačkih službi da odu korak dalje u ispunjavanju svojih zadataka.

“Po meni najbitnije pitanje svega ovog jeste ko, kad, gdje i pod čijom ingerencijom bi bila obuka, i ko bi odlučivao upotrebu istog, to jeste kad i pod kojim uvjetima bi ova oprema bila korištena. A što se tiče samog profila pripadnika GSS-a svi su oni spremni i odlučni se suočiti sa raznoraznim izazovima u sklopu samog spašavanja, a ova oprema bi im bila dodatni vjetar u leđa da brže, efikasnije i sigurnije obavljaju svoje zadatke spašavanja ljudi”, kaže.

Međutim, planina nije jedino područje gdje će ova tehnologija naći veliku upotrebu.

Iako se razvija za sredine van gradova ovo je sredstvo idealno u budućnosti za laki pristup u urbanim sredinama, vodeći računa o specifičnostima takvog okruženja, ističe dr. Herenda.

“Upravo bi u gradskom okruženju jet pack mogao pokazati svoju vrijednosti jer se tokom saobraćajnih gužvi značajno ubrzava pristup osobama sa akutnim stanjima na udaljenostima od nekoliko kilometara gradskog područja. U takvoj situaciji hitni medicinski tehničar može poduzeti životno spašavajuće mjere do dolaska ostatke ekipe hitne medicinske pomoći. Opšteprihvaćena saobraćajna kultura i zakonske norme koja obavezuju da se omogući nesmetan prolaz vozilu hitne pomoći sa uključenom sirenom i rotacijom nažalost u velikim saobraćajnim gužvama u gradu imaju značajne limitacije, jer nekad dobra volja ne može prevladati loše uslove na terenu”.

Saobraćajne gužve su neki od najvećih problem osiguravanja hitne medicinske pomoći u urbanim zonama i zato se pokušava pribjegavati novim metodama kao što su korištenje motocikla uz ranije mjere kao što su izdvajanje posebnih saobraćajnih traka za hitne službe, pojašnjava.

“Imati medicinskog profesionalca sa jet packom koji što prije stiže do unesrećene ili oboljele osobe mogla bi postati pokazatelj stepena razvoja hitne medicinske službe gradovima u razvijenim zemljama u skoroj budućnosti”.

Izvor: Al Jazeera