Pobjeda u Donbasu, neutralni sivi polumjesec ili oživljavanje ideje ‘Nova Rusija’
Fokusiranje samo na ‘oslobađanje Donbasa’, što je podrška teritorijama samozvanih narodnih republika Donjeck i Lugansk, nameće pitanje šta će zadovoljiti Moskvu i šta će prihvati kao rezultat ovog rata.

Veliku prekretnicu u daljem toku rata predstavljalo je saopćenje ruskog Ministarstva odbrane o smanjenju svojih vojnih operacija u Kijevu i Černjigovskoj oblasti na sjeveru Ukrajine te fokusiranje na separatističku regiju Donbas, na jugoistoku zemlje.
Ubrzo je postalo jasno da je ”smanjenje operacija” zapravo ”potpuno i djelimično povlačenje”, što je navelo Ukrajince da to smatraju ”oslobođenjem” tih teritorija, nakon njihovih napada na ruske snage na tim područjima.
Donbas i više od toga
Ali najava Rusije da će se usredotočiti na ”oslobađanje Donbasa”, predstavlja, kako se čini, podršku teritorijama samozvanih narodnih republika Donjeck i Lugansk, čiju je nezavisnost Moskva priznala prije pokretanja ovog rata. Ovakvo saopćenje Rusije izaziva mnogo sumnji, pogotovo ako se uzme u obzir snažno prisustvo ruskih snaga u drugim ukrajinskim regijama, na sjeveru i jugu.
Pored toga, nastavlja se bombardiranje ovih područja, kao i operacije opsade te pokušaji prodora, dok ukrajinska strana optužuje Moskvu da nastoji uspostaviti “nove narodne republike” na nekim od ovih područja.
Ovdje je riječ o čitavim ukrajinskim pograničnim oblastima sa Rusijom, a to su: Sumi, Harkiv, separatističke regije Donjeck i Lugansk, pored čitavih južnih oblasti (Zaporožje, Herson sjeverno od okupiranog Krima, Nikolajev i Odesa).
Ovakva stvarnost ponovo nameće pitanje o stvarnim ciljevima onoga što Rusija naziva ”specijalnom operacijom” u Ukrajini, koju većina svijeta vidi kao “totalni rat” protiv te države.
Neutralni polumjesec
Ovakva stvarnost također nameće pitanje šta bi Rusiju moglo zadovoljiti i šta će prihvatiti kao rezultat ovog rata. U tom kontekstu, mnogi iznose ideju o “neutralnom sivom polumjesecu” kao prvo objašnjenje onoga što se dešava, te predviđanje onoga što bi moglo biti.
Vojni analitičar Vladislav Vitko smatra da: “Rusija nije uspjela brzo preuzeti kontrolu nad cijelom Ukrajinom, pa čak ni njenom istočnom polovinom. Stoga su njene snage odustale od dubljeg prodora, fokusirajući se na pogranične i južne oblasti, koje podsjećaju na polumjesec.”
”Cilj Rusije je da od ovih oblasti ne ostane ništa, da postanu sporna područja, poput narodnih republika koje je ostavila za sobom u Donbasu. Te oblasti nisu međunarodno priznate, ali odvajaju Rusiju od Ukrajine i Zapada. To bi bile oblasti na kojima su stalno raspoređene ruske snage i njihovi lojalisti.”
Vitko smatra da “samo prisustvo Rusije u tim regijama i njihova opsada dokazuju da su ruske tvrdnje o demilitarizaciji Ukrajine zbog prijetnje koja dolazi Rusiji, te borba protiv neonacista i antiruskih ekstremista, zapravo laž“.
‘Nova Rusija’
Ovaj scenario se odnosi na termin “Nova Rusija” koji se pojavio u Ukrajini i Rusiji s početkom separatističkog pokreta 2014. godine, a tiče se uspostavljanja države koja uključuje sve ili neke od tih regija.
Pisac i historičar Alexander Paliy u vezi s tim kaže: “Izraz Nova Rusija je star, u nekim izvorima datira još iz srednjeg vijeka. Predsjednik Putin ga je spomenuo u jednom od svojih govora prije događaja 2014. godine, što je pokazatelj onoga što možda ima na umu i služi kao inspiracija separatistima.”
Objasnio je da ne postoji posebna mapa za ovu državu, jer ona uključuje pet do osam sadašnjih istočnih i južnih ukrajinskih regija, prema različitim izvorima, a neke od njih obuhvataju čak i Dnjepropetrovsku oblast u unutrašnjosti Ukrajine.
Prema historičaru, ”Putinov cilj je bio pokoriti Ukrajinu i oživjeti slavu Sovjetskog Saveza, ali ne isključujem mogućnost da priprema put za stvaranje Nove Rusije u cijelosti ili djelimično, kako bi sačuvao ugled u očima svog naroda, bez obzira na stav međunarodne zajednice.”
Rusija neće da se iscrpljuje
Međutim, pojedini u potpunosti odbacuju mogućnost da će se stvari razvijati do ove mjere, štaviše, očekuju i niz novih povlačenja ruskih snaga, što uglavnom tumače time da Rusija nije u stanju da se “dalje širi”.
Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika, pozitivno gleda na razvoj stvari i povremeno ističe da će se rat završiti krajem aprila ili početkom maja.
Arestovič smatra da se “Rusija ne želi više iscrpljivati u Ukrajini, a da njeno povlačenje iz nekih regija, a iz drugih kasnije, dolazi u tim okvirima”.
U tom kontekstu, vojni analitičar Vitko ne isključuje mogućnost da će se Rusija na kraju zapravo fokusirati na Donbas, i kaže: “Rusija neće moći nastaviti dalje iz vojnih, ekonomskih, pa čak i političkih razloga. Nalazi se neugodnom položaju zbog ukrajinskog otpora, narodnog protivljenja i sankcija, zbog čega joj je potreban bilo kakav uspjeh koji se može uzeti u obzir i olakšati joj situaciju.”
”Čak ni zauzimanje Donbasa neće ići tako lako, zbog čega ne isključujem mogućnost da će zadržati stanje napetosti u svim oblastima Ukrajine, kroz periodične zračne udare, gađanje stambenih objekata i infrastrukture, s ciljem da ih oslabi i izvrši pritisak na vlasti”, dodao je vojni analitičar.