Hrvatska: Cijena bijelog hljeba narast će i do dva eura?

Cijene pekarskih proizvoda u Hrvatskoj općenito bez prestanka rastu od 2020. godine.

Zbog cijene energenata i pšenice rastu u cijene bijelog hljeba (Marko Prpic/PIXSELL )

Mjesecima unazad u Hrvatskoj se bilježi rast cijena svega i svačega pri čemu građane najviše opterećuje rast cijena prehrambenih namirnica. Rastu cijena kumovale su razne najave, posljedice pandemije korona virusa, a onda i rast cijena energenata. Sada je sve to pojačano i s ratom u Ukrajini, a onda i sankcijama Rusiji, tako da je upitno kakva će biti žetva u te dvije države koje su žitnice Europe. Radi svega toga posljednjih tjedana bilježi se i rast kruha i raznih peciva. Na žalost po obične građane dosadašnji rast cijena nije završio jer svi najavljuju kako se mogu očekivati nove i više cijene što će dodatno opteretiti kućne budžete građana.

Velika zabrinutost

Prema najavama direktorice Žitozajednice Nade Barišić ukoliko se ubrzo ne stabilizira tržište energenata, zbog kojeg ovih dana bilježimo nikad više cijene pšenice, običan, bijeli kruh u Hrvatskoj mogao bi dosegnuti nezapamćenu cijenu od čak 15 kuna za komad [1,98 eura]. Ta cijena do prije samo nekoliko tjedana, u zavisnosti od grada i pekarnice, kretala se od nekih 7 do 10 kuna po komadu [0.93 do 1.32 eura].

„Pekarska industrija poprilično je zabrinuta jer je cijena pšenice na rekordnoj razini. Ono što dodatno zabrinjava je činjenica da se te cijene mijenjaju toliko brzo da se ugovori s dobavljačima potpisuju na rok od maksimalno mjesec dana jer nitko ne može i ne želi garantirati da se cijene neće mijenjati“, rekla je Barišić.

Dodaje i kako se na svim svjetskim tržištima bilježi rast cijena pšenice kao i da te cijene i dalje rastu.

„Kilogram brašna u trgovinama sad je već na deset kuna, što najbolje svjedoči o stanju na tržištu. Cijene pekarskih proizvoda u Hrvatskoj općenito bez prestanka rastu od 2020. godine, a iako je većina analitičara ranije predviđala da će se situacija dosad stabilizirati, to se nije dogodilo i mi vidimo da tržište divlja, kao posljedica rasta cijena energenata i goriva, o kojima poljoprivreda ovisi”, rekla je Barišić.

Iako to nije nikakva utjeha prognoze rasta kruha u nekim drugim europskim država su još i gore od ovih hrvatskih. Naime, u nizu država Europske unije procjene govore kako će cijena kruha ići na 20 pa i više kuna po kilogramu.

Pokušaji Vlade

Tijekom proteklih tjedana bilježi se rast ne samo pšenice nego i svih drugih poljoprivrednih proizvoda pa je tako cijena proizvoda koji su, primjerice, koštali deset kuna danas narasla na 13-14 kuna, a raste i više. Tako su narasle i cijene ulja, masti, šećera, mesa… Da stvar bude teža i gora s 1. travnjem dodatno su porasle i cijene električne energije i plina. U isto vrijeme cijene goriva već tjednima unazad divljaju. S ciljem da se pomogne građanima Vlada RH je od 1. travnja, u sklopu mjera za obuzdavanje inflacije i skoka cijena, donijela odluku o snižavanju PDV na mnoge prehrambene namirnice i robu široke potrošnje. Radi se o više od tisuću proizvoda ali se u prodavaonicama ne vidi da cijene padaju. Upravo radi toga mnogi već sada misle kako je ta mjera promašena i zakašnjela.

„Možda je to i dobro zamišljeno i postoji dobra volja ali nisam primijetila da je ijedna cijena niža radi toga. Jednostavno trgovce nitko ne može natjerati da snize cijene proizvoda. Mislim i kako se oni međusobno dogovaraju jer, ako PDV na nešto više nije 25 posto nego je osjetno niži, onda bi normalno bilo i da cijene budu niže, odnosno da padnu. Međutim, oni su ranijih tjedana podigli cijene, sada ih drže na istome i ostvaruju samim tim dodatne zarade koje im se tako omogućuju. Sve to plaćamo mi građani koji moramo kupovati kruh, mlijeko, ulje i druge namirnice. Na žalost, nitko ne govori ništa o rastu mirovina ili plaća. Iskreno strahujem što će i kako biti, odnosno kako ćemo preživjeti i sve to platiti“, kaže Marica Vidić iz Vukovara.

Skupa sjetva

O neizvjesnoj budućnosti govore i riječi Mate Brlošića iz Hrvatske poljoprivredne komore koji je rekao kako ulazimo u novu sjetvu i da nam se događa nešto što se nikada ranije događalo. Naime, svi pokazatelji i cijene govore kako je ovogodišnja sjetva duplo skuplja nego lani. Porasle su i cijene mineralnih gnojiva i to četiri puta. Metar dušičnog gnojiva uree bio je 200 do 220 kuna [26.43 do 29.07 eura], a sada je 800 kuna [105.72 eura] s tendencijom rasta prema 1.000 kuna [132.15 eura]. Sve to govori kako Hrvatsku čeka godina kakvu poljoprivrednici ne pamte, a što će se sve dodatno odraziti na rast cijena.

U svemu tome nije niti malo jednostavno niti samim vlasnicima pekarnica koji se nalaze između dvije vatre. S jedne strane je svakodnevni rast cijena energenata i namirnica, što se odražava na rast cijena proizvoda, a s druge strane su obični građani koji sve to teže plaćaju i prigovaraju višim cijenama. Kaže nam to i Dejana Karan, vlasnica vukovarske pekare „Karan“ koja kaže kako se ovakvim rastom cijena nikada nije suočavala do sada i da ne zna kako će sve to završiti.

„Iskreno se nadam da će se cijene što prije stabilizirati i početi se vraćati na ranije cijene ali ne znam kada to možemo očekivati kao i hoće li se ikada vratiti na stare cijene. S druge strane rast cijena svega ne prati i rast plaća i mirovina. Plaće ne mogu podići ne znam koliko jer ne znam kolikoće prodaja pasti, jer ljudi nemaju novaca, i hoću li ih sutra moći isplatiti. Uglavnom, jako nezgodna situacija za sve“, kaže Karan.

Kako dalje?

Prema njenim riječima do daljeg rasta cijena kruha i peciva sigurno će doći samo je pitanje koliko će ono biti. Pojašnjava kako ona prodaje komade kruga od 700 grama i da im je prije nekoliko mjeseci cijena iznosila sedam kuna [0.93 eura] po komadu. Cijena je u međuvremenu rasla, a rasti će i dalje.

„Jednostavno sam primorana na to. Ne znam još kolika će cijena biti i hoće li doći do 15 kuna [1.98 eura] kako se najavljuje. Mislim da to nitko ne zna. Nagla poskupljenja počela su od Nove godine i ona traju i dalje. Kao vlasnica moram platiti sve namirnice, dati državi njeno, isplatiti i plaće ali i najam. Imam 18 zaposlenih i moram voditi računa da i njima mogu isplatiti plaće“, kaže Karan.

Govoreći o tome na koji način posluje pojašnjava i kako je do Nove godine cijena brašna iznosila 2,20 kuna [0.29 eura]po kilogramu, bez PDV-a, ali i da je zadnju turu platila 3,85 kuna [0.51 eura]po kilogramu. Uz to već joj je najavljeno kako će cijena slijedeće ture biti preko četiri kune [0.53 eura]. Ide se toliko daleko da cijene nekih namirnica u pet radnih dana se tri puta mijenjaju, a nije novost i da se pri narudžbi odmah kaže kako ponuđena cijena vrijedi samo za taj dan. Tu je rast i ostalih namirnica (ulje, margarini, mast, meso, mlijeko…). O rastu cijene goriva da se i ne govori jer tu više nitko ne zna kolika je cijena i do koje cijene će cijena benzina rasti.

„Svi se nadamo, a tu mislim i na nas vlasnike pekara kao i građane, da će ovo ludilo s cijenama ubrzo završiti jer bojim se i pomisliti što će biti dalje. Niti građani mogu plaćati sve to, a niti mi možemo u nebo dizati cijene jer nam proizvode neće imati tko kupovati. Biti će preskupi, a ona će pasti potražnja, odnosno prodaja, a samim tim to vuče i sve drugo“, zaključila je Karan.

Izvor: Al Jazeera