Bivši finski premijer: Rusija će prijetiti Finskoj nakon apliciranja za članstvo u NATO-u

Razgovarala: Priyanka Shankar

Ovo proljeće moglo bi donijeti novi sigurnosni poredak za Finsku i Švedsku, dok se dvije zemlje pripremaju da apliciraju za članstvo u NATO-u.

U januaru ove godine, finska premijerka Sanna Marin ponovila je tradicionalni stav njene zemlje – da nema planove da se pridruži sigurnosnom savezu. Međutim, početkom aprila, rekla je da se “sve promijenilo” otkako je Rusija napala Ukrajinu.

“Finska bi trebala biti spremna na sve vrste djelovanja Rusije”, rekla je novinarima tokom posjete Švedskoj, dodajući da bi Helsinki trebao da odluči o članstvu u NATO-u tokom sljedećih nekoliko sedmica.

Dok se javna podrška finskom članstvu u NATO-u inače kretala između 20 i 30 procenata, nedavna istraživanja pokazuju da otkako je rat u Ukrajini počeo, oko 70 posto finskih građana želi da se njihova zemlja pridruži savezu.

Al Jazeera je razgovarala sa bivšim finskim premijerom Alexanderom Stubbom o tome šta je dovelo do ove velike promjene.

Stubb, koji je također bio i ministar vanjskih poslova te ministar finansija, trenutno je profesor i direktor Škole za transnacionalno upravljanje, koja je dio Evropskog univerziteta u Firenci.

• Kako biste opisali nacionalno buđenje u Finskoj kada je u pitanju pridruživanje NATO-u? Šta se promijenilo?

Mislim da je odluka o članstvu u NATO-u donijeta 24. februara, u pet sati ujutro, kada je Putin napao Ukrajinu. Tada je javno mnijenje doživjelo promjenu za 180 stepeni.

Od 50 posto protiv i 20 posto za, do 50 posto za i 20 posto protiv. Trenutno smo na 68 posto za i 12 posto protiv, a kada naše političko vodstvo izađe sa aplikacijom zajedno sa Švedskom sredinom maja, predviđam da će ta podrška narasti na više od 80 posto.

Osnovna premisa ovdje je da, ako Putin može ubijati svoju braću, sestre i rođake u Ukrajini, to može uraditi i u Finskoj i Švedskoj.

Za Fince ovo vraća sjećanje na Drugi svjetski rat. Tako da bi članstvo u NATO-u bio način da značajno povećamo sigurnost i sigurnost saveza.

• Ali ovo nije prvi put da je Rusija napala Ukrajinu. Kada ste vi bili premijer Finske, Rusija je anektirala Krim. Da li ste tada razmatrali članstvo u NATO-u?

Ja sam bio jedan od rijetkih u Finskoj koji je uvijek zagovarao finsko članstvo u NATO-u. Zapravo, mislim da smo se trebali pridružiti NATO-u 1995, kada smo postali dio Evropske unije.

Pokušao sam pogurati NATO članstvo 2008. Tada sam bio finski ministar vanjskih poslova i šef Organizacije za sigurnost i kooperaciju u Evropi (OSCE) i posredovao u postizanju mira u ratu u Gruziji.

Nakon ovih pregovora, održao sam govor, 8. augusta 2008, nazvan 080808. U govoru sam objasnio kako se ruska agresija vratila te da bi Finska trebala razmotriti članstvo u NATO-u. Međutim, naišao sam na mnogo otpora, čak kada je Rusija napala Ukrajinu 2014. Nisam pokušao da zagovaram članstvo jer sam bio u manjini. Međutim, stvari su sada drugačije.

Gledajući na to kako je Rusija napala Ukrajinu 2022, čini se da je ova invazija izazvala promjenu mišljenja kod Finaca. Kada se promijeni javno mnijenje, tada i političari mijenjaju svoja mišljenja.

• Premijerka Sanna Marin govorila je o ulasku Finske u NATO kada je u sigurnosnom izvještaju upozoreno da bi potencijalno članstvo Finske moglo dodatno razljutiti Rusiju i uzrokovati tenzije duž finsko-ruske granice. Mislite li da je premijerka trebala čekati da se sadašnji rat u Ukrajini smiri?

Mislim da smo trenutno prošli tu debatu. Ne očekujemo nikakve konvencionalne vojne prijetnje, niti napade, jer imamo jednu od najvećih stalnih vojski u Evropi – sa 900.000 vojnika i 280.000 rezervista za mobilizaciju, upravo smo kupili 64 aviona F-35 i imamo odlične odbrambene raketne sisteme.

Mislim da smo spremniji za NATO nego većina samih država članica alijanse. Ali od trenutka kada apliciramo za članstvo sredinom maja, do trenutka kada postanemo članica NATO-a, postojat će hibridne prijetnje. Postojat će cyber prijetnje, i doći će do informacionog rata, a mi smo spremni za to.

Naprimjer, kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio u finskom parlamentu prije otprilike dvije i po sedmice, web stranice finskog ministarstva odbrane i ministarstva vanjskih poslova su pale. I, znate, očigledno, to je bio ruski napad.

Istovremeno je došlo do narušavanja našeg zračnog prostora, očigledno opet od Rusa. Dakle, to su vrste prijetnji koje ćemo i dalje dobijati i spremni smo na to. Generalno, članstvo Finske i Švedske u NATO-u također će povećati sigurnost regije.

• Postoji li protivljenje s kojim bi se Finska mogla suočiti od članica NATO-a u pogledu svoje kandidature?

Ja sam subjektivan, ali vrlo je teško dati bilo kakav racionalan argument protiv dopuštanja Finskoj i Švedskoj da se pridruže NATO-u. Osim jakih vojnih snaga, obje zemlje imaju najveće zapadne telekomunikacijske kompanije na svijetu — Nokiju i Ericsson, i to je značajno za opštu sigurnosnu infrastrukturu.

Povrh toga, mi zapravo imamo iskustvo vođenja ratova sa Rusijom, s obzirom na vlastitu historiju sa Kremljom. Članice NATO-a su svjesne naših mogućnosti i neće biti usijanih glava kada je u pitanju naše članstvo.