Motiviranost nadjačava i najmodernije oružje

U prvim satima i danima ruske invazije na Ukrajinu gotovo cijeli svijet je očekivao da će moćna ruska vojska bez većih problema poraziti domaće odbrambene snage i lako se ušetati u Kijev kako bi postavila marionetsku vlast. Godinama uoči 24. februara ove godine, kada je Rusija pokrenula svoju “specijalnu operaciju”, Moskva i njen apsolutni lider Vladimir Putin koristili su svaku priliku da pokažu mišiće.

Poznato je da je gotovo preko noći intervencija ruske vojske promijenila vojno stanje u Siriji, gdje je Bashar al-Assad bio na rubu poraza. Uz svu vojnu pomoć i obuku koju su dobijale lokalne oružane formacije u Siriji, za kratko vrijeme protivnici režima u Damasku su poraženi, a rat u toj zemlji je praktički završen.

Slično se desilo u nekadašnjoj sovjetskoj republici, Kazahstanu, gdje su nemiri ugašeni nakon što su ruske snage došle da zavedu mir.

Na osnovu tih uspjeha, uz velika ulaganja u vojsku, očekivalo se da će Ukrajinci brzo biti poraženi jer su malobrojniji i sa vojnom opremom koja prema brojnim analitičarima nije zadovoljavala NATO standarde.

Međutim, izgleda da Ukrajince niko nije obavijestio da trebaju da odmah dignu ruke u zrak i predaju se ogromnoj vojnoj sili. Gotovo dva mjeseca od početka invazije, Ukrajinci su odbranili svoju prijestolnicu, ali i brojne druge gradove, a čak su velikim dijelom uspjeli i protjerati Ruse, iako se nisu mogli mjeriti s napadačima u broju tenkova i aviona, a pogotovo ne po pitanju modernizacije.

Jedno od glavnih sredstava odbrane Ukrajinca su bili mobilno protutenkovsko, protuzračno i protubrodsko oružje, poput Javelina, Stingera, Strykera, Neptuna. Ti napredni raketni bacači koji projektile ispaljuju s ramena, koji su uglavnom stigli kao ispomoć iz gotovo svih većih zapadnih zemalja, šokirali su rusku vojsku. Dodatni udarac invaziji je bilo korištenje bespilotnih letjelica, prije svega turskih Bayraktar dronova, koji su praktički u televizijskim prenosima uništavali ruske tenkove i drugu oklopnu mehanizaciju kao da se radi o igračkama.

Brojni svjetski analitičari i zemlje Zapada redovno izvještavaju o ogromnim gubicima u ljudstvu i opremi ruskih snaga, a čak je i Moskva priznala velike gubitke.

Nedostatak oružja Ukrajinci su zamijenili nečim drugim i to u velikim količinama.

Značaj motiviranosti

“Ništa se ne može mjeriti sa motiviranošću učesnika u sukobu”, govori Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, koji podsjeća da je historija puna primjera koji to dokazuju.

“Pogledajte ratove na području bivše Jugoslavije, pogledajte Afganistan. Tu je dokazano da dobro motivirani branitelji mogu učiniti puno više od nedovoljno motiviranog napadača sa naprednom vojnom opremom”.

Ova dva mjeseca su pokazali da su Ukrajinci, iako slabiji u ljudstvu i opremi, izuzetno motivirani da odbrane svoju teritoriju, dodaje. S druge strane, isto tako je jasno da veliki broj ruskih snaga nije doista motiviran da zauzme Ukrajinu, što su u konačnici pokazali i rezultati na terenu.

Oprema koju koriste Ukrajinci je oprema koja se tradicionalno primjenjuje u gerilskom ratovanju, gdje mobilne jedinice nanose najviše štete protivniku tamo gdje najviše boli, što je jedan od glavnih razloga zašto je veliki dio donirane opreme upravo ova vrsta.

“Motiv je ključ u svakom sukobu. Ukrajinci čak i da nisu dobili moderno naoružanje koje su dobili bi se i dalje žestoko borili i rezultati bi bili slični. Jedino što bi sve trajalo duže i učinkovitost bi bila slabija. Ali kao i u primjeru ratova u bivšoj Jugoslaviji i u Afganistanu, rezultati bi bili na strani branitelja”.

Od početka invazije, ukrajinskim braniteljima je stiglo naoružanje vrijedno milijarde dolara. Predvodnik u opremanju Ukrajinca su Sjedinjene Američke Države, čiji predsjednik Joe Biden je ovih dana najavio dopremanje opreme vrijedne 800 miliona dolara, povrh sve one opreme i municije koju su poslali ranije. Prema dostupnim podacima, SAD je od početka invazije Ukrajini poslao opremu vrijednu 2,6 milijardi dolara.

Isto tako, Švedska i Španija su najavile novu pomoć u oružju, a sličnih primjera je svakim danom sve više.

Međutim, to što je učinkovitost mobilnog protutenkovskog i protuzračnog oružja, pa čak i protubrodskog, poput sistema Neptun koji su navodno Ukrajinci koristili da potope ponos ruske mornarice, raketnu krstaricu Moskva, neupitna, to ne znači da će velike sile prestati sa dosadašnjom praksom ulaganja u veliku mehanizaciju ili borbene avione ili da će se vojne doktrine značajno mijenjati.

“Iako ima nekih stavova da tenkovi u modernom ratovanju više nisu potrebni i korisni, oni definitivno imaju svoje mjesto. Sve je pitanje taktike i primjene”, kaže Avdagić.

“U krajnjem, ako velika sila krene na nedovoljno motiviranog branitelja, sama ta vojna snaga je dovoljna da slomi i ono malo volje za otporom”.

‘Spaljena zemlja’

Naravno, navodi sigurnosni analitičar, uvijek postoji mogućnost da moćni napadač koristi taktiku “spaljene zemlje” gdje bi uništio sve na terenu, od protivničke vojske i civila do infrastrukture i svega onog što čini jednu zemlju. Ali u tom slučaju ne bi imao koristi od te teritorije, kaže, a ujedno bi napadač ostao upamćen za sva vremena u historiji kao neko ko je to učinio.

“A to nitko ne želi”.

Jedan od simbola, pogotovo prvih dana invazije, rata u Ukrajini jeste učinkovitost bespilotnih letjelica. Iako su i ranije bile na cijeni, Ukrajina je praktički postala demonstracija sposobnosti modernih vojnih dronova, navodi Avdagić.

Stoga je za očekivati da će ova vrsta oružja biti sve prisutnija među oružanim snagama širom svijeta, kako u većim tako i u manjim vojskama.

“Imate zračno sredstvo koje košta tri, četiri, pet puta manje od klasičnog, modernog borbenog lovca, a koje ima približnu ili čak identičnu učinkovitost”.

Osim toga, ističe Avdagić, smanje se broj gubitaka vojnog osoblja.

“Često se, kada se govori o gubicima vojnih snaga, misli samo na one u rovovima i na prvoj crti, ali su gubici prisutni i u zrakoplovstvu. Kada se uništi avion koji puno košta može se izgubiti i pilot, a nitko ne želi da ima gubitke ljudstva”.

Ovako, i čak kad bespilotna letjelica, koja značajno manje košta od borbenog aviona, bude uništena ili srušena do kvara, ne gubi se ljudski život.

“U Ukrajini je jasno demonstrirano šta bespilotne letjelice nude i stoga će one biti sve više korištene u oružanim snagama širom svijet”.