Šutnja o sankcijama za tužiteljicu Tadić kao presedan u pravosuđu

Američki ured za kontrolu strane imovine stavio je na ‘crnu listu’ bivšu glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja; o tome bh. pravosuđe nije zauzelo stav.

Tužiteljica Gordana Tadić negira optužbe koje joj na teret stavlja Američki ured za kontrolu strane imovine (Pixsell)

Pravosuđe u Bosni i Hercegovini još uvijek je bez jasnog stava o jednoj od najvećih afera koja potresa zemlju, nakon što je Američki ured za kontrolu strane imovine (OFAC) bivšu glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić stavio na “crnu listu” zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja. Cijeli slučaj analitičari su ocijenili kao presedan.

Uz Asima Sarajlića, delegata u gornjem domu državnog parlamenta i bivšeg visokog funkcionera vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA), pod sankcijama OFAC-a, objavljenim 11. aprila, našla se i Tadić i to zbog zloupotrebe službenog položaja. Prema OFAC-u, “Tadić je navodno iskoristila svoju poziciju glavne tužiteljice za promovisanje vlastitih ličnih i porodičnih interesa, te je navodno naplatila stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora”.

Sankcije su određene temeljem “izvršne odredbe predsjednika Sjedinjenih Američkih Država za odgovornost ili saučesništvo, ili za direktno ili indirektno učešće u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu”.

Američke sankcije za Tadić znače da je njoj i članovima njene porodice zabranjen ulazak u SAD.

Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor Al Jazeeri o ovom slučaju. Deset dana nakon američkih sankcija pravosuđe u Bosni i Hercegovini se još nije jasno odredilo prema slučaju tužiteljice Tadić.

Navode o zloupotrebi službenog položaja Tadić je odbacila kao neosnovane, a potom je na društvenoj mreži Facebook podijelila mišljenje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH koje je njen rad u svojstvu glavne državne tužiteljice za 2021. godinu ocijenilo dobrim.

Narušavanje ugleda državnim institucijama

“Ovo je presedan, posebno zbog činjenice da je ona [Gordana Tadić] još uvijek jedan od tužilaca u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, a još je indikativnije da Visoko sudsko i tužilačko vijeće na prošloj sjednici nije dalo jasan stav o ovom pitanju”, rekla je Al Jazeeri Ivana Korajlić iz Transparency International BiH. Podsjeća i da je tužiteljica Tadić i ranije spominjanja u negativnom kontekstu u izvještajima State Departmenta.

“Ukoliko neko narušava ugled institucije, postoje mjere za razrješenje, kroz disciplinske postupke. Ovo svakako jeste taj slučaj”, smatra Korajlić.

Sa pozicije glavne državne tužiteljice Tadić je smijenjena u oktobru 2021, ali je ostala na funkciji tužiteljice u državnom tužilaštvu.

U toku disciplinskog postupka u Bosni i Hercegovini oslobođena je optužbi koje joj američki Ured za kontrolu strane imovine stavlja na teret. Međutim, disciplinska komisija utvrdila je da je Tadić kao glavna državna tužiteljica propustila predmete tužilaštva raspoređivati tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS), čija je uloga spriječiti favoriziranje tužilaca. Ustavni sud BiH je u januaru ove godine odbio njenu apelaciju kojom je tražila privremenu mjeru obustavljanja provedbe odluke o njenoj smjeni.

“Evropska unija, kao i druge međunarodne institucije koje prate rad pravosuđa [u Bosni i Hercegovini] u svojim izvještajima su otvoreno ukazali da je pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini pod utjecajem politike i da ne ostvaruje očekivane rezultate”, rekla je Al Jazeeri Anesa Agović, koordinatorica za Bosnu i Hercegovini Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Visoka korupcija zbog propusta tužilaštva

Slučaj tužiteljice Tadić Agović koristi da u fokus javnosti vrati domaća i međunarodna upozorenja, prema kojima su neefikasna tužilaštva razlog nedovoljne borbe protiv visoke korupcije i rasprostranjenog organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini. Gabriel Escobar, specijalni izaslanik za Zapadni Balkan u uredu državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena, rekao je nedavno da su samo Bjelorusija i Azerbejdžan gori po korupciji od Bosne i Hercegovine.

Nijedan glavni državni tužitelj u Bosni i Hercegovini, kako je primjetila Agović, dosad nije završio mandat. Većina njih je smijenjena zbog veza sa političkim strukturama i drugim aferama.

Neke od najvećih afera koje su pogodile tu zemlju u posljednjih deset godina otkrivali su mediji, a ne nadležne institucije, rekla je Agović.

“Kada tužilaštva ne rade svoj posao, te su povezani sa političkim strukturama i kriminalnim miljeom, onda ne možemo ni očekivati adekvatnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”, rekla je Agović.

Tadić i Sarajlić su posljednje osobe visoko rangirane u institucijama Bosne i Hercegovine kojima je Washington uveo sankcije. Ranije su sankcionisani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i de facto čelnik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, njegov savjetnik i bivši šef Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija, te delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i visoki funkcioner Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Nikola Špirić. Sankcionisani su i Amir Zukić, bivši generalni sekretar SDA, te Mirsad Kukić, zastupnik u državnom parlamentu, također bivši SDA-ov funkcioner.

Izvor: Al Jazeera