Mogu li Google i društvene mreže dobiti bitku protiv dezinformacija?
Novom funkcijom tehnološki gigant želi istaknuti originalni izvor vijest, koju drugi mediji prenose, kako bi se pomoglo u sprečavanju širenja lažnih vijesti i dezinformacija na internetu.
Tehnološki gigant Google najavio je novu funkciju u njihovoj tražilici kojom se želi izboriti s rastućim problemom širenja lažnih vijesti, što je jedan od zahtjeva s kojim su suočene sve velike društvene mreže i kompanije. Novom funkcijom se želi istaknuti originalni izvor vijest, koju drugi mediji prenose, kako bi se pomoglo u sprečavanju širenja lažnih vijesti i dezinformacija na internetu.
Prema planovima kompanije, nova Googleova oznaka “veoma citirano” će se pojavljivati na vijestima koje drugi mediji prenose, a koji nastavljaju pratiti istu temu. Tako će, ideja je iza nove funkcije, korisnici koji traže informacije o najnovijim vijestima moći pronaći originalnu vijest bez obzira na to koliko ju je većih medija preuzelo. Prema najavama Googlea, ta oznaka će biti postavljena na istraživačke članke, intervjue, najave, saopćenja za javnost, lokalne vijesti i “još mnogo toga”.
Klikovi i korist od lažnih vijesti
Davor Vukić, freelance IT novinar, navodi da su velike društvene mreže, ali i velike tehnološke kompanije, godinama pod pritiskom svjetskih vlada da spriječe ili barem ograniče širenje lažnih vijesti i dezinformacija.
Ovi napori su posebno pojačani nakon izbora za američkog predsjednika 2016. godine, kada su brojni stručnjaci optuživali Rusiju da je koristila svoje stručnjake za širenje lažnih vijesti, a njima dražeg kandidata Donalda Trumpa, koji je u konačnici i postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, uprkos brojnim optužbama za strano uplitanje, dodaje.
“Danas imate praktički ‘farme’ portala bez informacija o uredništvu, novinarima… koji plasiraju netačne vijesti, koje brojni drugi portali, pa čak i cijenjeni mediji, preuzmu i samim tim šire neistine.”
Američki izbori nisu bili jedino pogodno tlo za širenje netačnih ili neprovjerenih informacija, dodaje Vukić, koji navodi da su evropska tijela tokom pandemije upozoravala na kampanje kleveta s porijeklom iz Kine i Rusije, usmjerenih protiv učinkovitosti vakcina “zapadnog” porijekla, kako bi na tržište plasirale vakcine vlastite proizvodnje.
“Lažne vijesti se redovno koriste kako za dobijanje ‘klikova’, pa samim tim i finansijske koristi, tako i za utjecanje na javno mnijenje, odnosno u političke i slične svrhe.”
Govori da su velike kompanije zbog toga pozivane na odgovornost, jer su često bile platforme koje su omogućavale širenje lažnih vijesti, a ti tehnološki giganti na razne načine su pokušali odgovoriti na te pozive.
Manje medije često ‘pojedu’ veliki mediji
Vukić podsjeća da je, primjera radi, prošle godine Google objavio da će uplatiti 25 miliona dolara u novoosnovani Evropski fond za medije i informacije za borbu protiv lažnih vijesti. Također, Twitter je najavio da testira opciju koja bi korisnicima omogućila da prijave sadržaje zasnovane na lažnim vijestima. Navodio je da su vlade širom svijeta od kompanije tražile da uklone hiljade korisničkih naloga.
Također ukazuje i na napore Facebooka tokom pandemije, koji su, između ostalog, trebali smanjiti širenje netačnih informacija vezanih za vakcine. Stoga najava Googlea da istakne originalni izvor vijesti djeluje primamljivo, iako ima ograničenja koja bi posebno mogla biti naglašena u zemljama naše regije.
“Navođenje izvora na koje se referiramo, a i pružanje prilike čitateljima da i sami posjete stranice izvora o kojem pričamo kako bi se sami uvjerili u način na koji prenosimo informaciju, izrazito je važno u radu svakog fact-checkera, pa tako i u radu portala Faktograf“, govori Ana Brakus, direktorica Faktografa.
Googleova najava u tom smislu može biti korisna, no kao što se može primijetiti, odnosit će se samo na one medije koji se u svom radu pozovu na originalni izvor, ističe.
Prema njenom mišljenju, dva su primarna cilja te funkcije – s jedne strane, isticanje originalnog izvora, od čega možda mogu profitirati lokalni ili manji mediji, koje često “pojedu” veliki mediji, te s druge da se pokuša olakšati istraživanje originalnog izvora informacije kako bi se tačnost informacije provjerila na izvoru na kojem je i nastala.
Alati s primarnim fokusom na engleski jezik
Ipak, ova opcija nije bez ograničenja. Najočitiji izazov, smatra direktorica Faktografa, jeste što se funkcionalnost odnosi samo na one medije koji će se poveznicom referirati na originalni sadržaj. Na početku ovu funkcionalnost u smislu kvalitete izvedbe treba uzeti i s rezervom u područjima gdje engleski jezik nije primarni.
“Nažalost, velike platforme, iako im većina korisnika dolazi upravo s takvih područja, često politike i alate razvijaju s primarnim fokusom na engleski jezik”, kaže Brakus.
Iako ova opcija u Googleovoj tražilici ima ograničenja, kao što postoje ograničenja i u mjerama koje provode druge kompanije, nema sumnje da su potrebna i da treba raditi na njihovom razvoju. Vukić navodi da su istraživanja u SAD-u pokazala da dezinformacije na Facebooku dobivaju čak šest puta više klikova od objava koje sadrže činjenične vijesti, što jasno ukazuje na problem koje lažne vijesti nose.
Čak i ako se zanemare mediji koji plasiraju neosporne lažne vijesti, nije rijetkost da svojevrsne “poluistine” cirkuliraju širom planete.
Ana Brakus ističe da je izvrtanje, izvlačenje iz konteksta ili ispuštanje važnih informacija o vijesti ili događaju izrazito često. Ponekad dolazi i do prenošenja vijesti s prenaglašavanjem ili prikrivanjem – često u naslovima – što za svrhu ima navlačenje čitatelja na klik.
“I u našem okruženju djeluju rubni mediji s jasnim ciljem obmane čitatelja, koji prouzrokovanjem snažnih emocija (poput straha ili oduševljanja) vijesti prenose i lokaliziraju; a čitatelja izazivaju na dijeljenje sadržaja najčešće kako bi na tome zaradili”, navodi direktorica Faktografa.
Negativan utjecaj na ljude širom svijeta
Prema njenim riječima, posljedice takvih poteza često su jako negativne ukoliko čitatelj shvati da je na neki način prevaren, ali i da dugoročno dolazi do rasta nepovjerenja u medije.
Stoga vrlo velike online platforme poput Googlea, Mete, YouTubea ili TikToka, zbog veličine i utjecaja na svakodnevne živote svojih korisnika širom svijeta, moraju preuzeti odgovornost za negativne efekte koje njihove platforme imaju na pojedince, društva i demokratije širom svijeta, kaže Brakus, baš kao što imaju potrebu preuzeti zasluge i za ono dobro što su takve platforme učinile za ista ta društva.
U tom smislu, odgovornost imaju i institucije, da mudrim korištenjem i unapređenjem regulativa pronađu balans između zaštite građana i njihovih prava, bez ograničavanja slobode govora i izražavanja, te obavezivanja tehnoloških divova na značajno veću transparentnost i odgovornost, kako prema korisnicima svojih usluga, tako prema društvima u kojima djeluju.
Važno je da se u spomenutim i sličnim kompanijama pokažu kako su sposobne samoregulacije i razvijanja alata kojima će se boriti protiv toga da njihove platforme služe kao rasadište loših – netačnih, neprovjerenih – informacija, koje negativno utječu na živote ljudi širom svijeta, napominje direktorica Faktografa.