Eran Kurtiš: Makedonsko društvo može biti primjer etničkog suživota

Manjebrojne zajednice imaju potencijala da daju konstruktivan doprinos u razvoju makedonskog društva, kaže direktor Agencije za ostvarivanje prava zajednica.

Pregovore s Evropskom unijom očekujemo s nestrpljenjem, kaže Eran Kurtiš (Ustupljeno Al Jazeeri)

Nedavno objavljeni rezultati popisa stanovništva u Sjevernoj Makedoniji pokazali su, sa jedne strane, pad procentualnog udjela Makedonaca i Albanaca te rast udjela manjinskih naroda, sa druge strane.

Tim povodom razgovaramo sa Eranom Kurtišem, koji je direktor Agencije za ostvarivanje prava zajednica (AOPZ), magistar radnog prava, višegodišnji učesnik u kreiranju politika za mlade.

Agencija za ostvarivanje prava zajednica (AOPZ) je institucija koja radi i brine o problemima manjih zajednica, odnosno naroda koji su ispod 20 posto stanovništva u Republici Sjevernoj Makedoniji te nadzire primjenu zakona koji regulišu prava pripadnika tih zajednica. Agencija je osnovana Zakonom o unapređenju i zaštiti prava pripadnika zajednica koje čine manje od 20 posto stanovništva Sjeverne Makedonije, usvojenog 17. jula 2008. godine.

Osnovni cilj Agencije je da omogući veću integraciju pripadnika zajednica, kao ravnopravnih građana zemlje, u sve sfere društvenog života, ali uz očuvanje njihovih etničkih i kulturnih karakteristika.

  • Kakvu je ulogu imala Agencija u historijskom popisu stanovništva za Sjevernu Makedoniju?

– Kao Agencija, među prvima smo pokrenuli kampanju za podizanje svijesti o značaju popisa za manjebrojne zajednice. Tom kampanjom obuhvaćene su sve etničke zajednice koje su ispod 20 posto stanovništva kao što su Turci, Romi, Srbi, Bošnjaci, Vlasi i još 20-ak etničkih zajednica koje su dio naše zemlje.

Prije svega, nakon nekoliko uspješnih sastanaka sa direktorom Državnog zavoda za statistiku, odlučili smo da i mi kao institucija budemo dio ove statističke operacije koja se odvijala i van granica Sjeverne Makedonije, odnosno u dijaspori. Pored navedenog, preveli smo sve popisne materijale na turski, romski, srpski, bosanski i vlaški jezik.

Bili smo među prvima sa kampanjom koja je počela sloganom “Živim, odlučujem i postojim ovdje”. U sklopu kampanje snimali smo promotivne video sadržaje za socijalne mreže i nacionalne televizije, na jezicima manjebrojnih zajednica, prevedene i na makedonski i na albanski. U ruralnim sredinama gdje žive pripadnici manjebrojnih zajednica, zajedno sa nevladinim sektorom, dijelili smo promotivne materijale i razgovarali sa građanima o važnosti popisa za sve nas.

  • Koji su pozitivni, a koji negativni pokazatelji i procesi u makedonskom društvu koje su nam otkrili rezultati popisa?

– Pozitivno je da smo uspjeli nakon 20 godina da organizujemo jednu zahtjevnu statističku operaciju, iz koje smatram da smo dobili realne rezultate, a na bazi čega se mogu kreirati politike na srednjem i dužem roku u svim oblastima društvenog života. Kao negativne pokazatelje, moramo biti i samokritični, jest pojava da su određeni politički subjekti pozivali na bojkot popisa, što je ostavilo traga u djelu dijaspore i rezidentnog stanovništva. Također, aplikacija preko koje je provođen popis je imala prekide u radu, ali na kraju ipak imamo konačne rezultate dugo čekanog popisa stanovništva. Dana 30. marta 2022. godine zvanično su objavljeni rezultati popisa, a AOPZ-u uručena je zahvalnica za veliki doprinos u realizaciji popisa.

  • Nažalost, popis stanovništva na Balkanu je više političko nego statističko pitanje. Da li su svi narodi u Sjevernoj Makedoniji podjednako zadovoljni ili nezadovoljni rezultatima popisa s obzirom na izrečene procjene?

– Nažalost, na Balkanu postoje takve predrasude, ali mi u Republici Sjevernoj Makedoniji imali smo priliku vidjeti moderan popis stanovništva u organizaciji Državnog zavoda za statistiku i usvojen je novi zakon u konsultaciji sa Evropskom unijom. Po prvi put je organizovan elektronski popis u kojem su podaci sačuvani na različitim sigurnim mjestima, a informacije se dobijale iz drugih relevantnih baza podataka kao što su baza podataka MUP-a, Ministarstva vanjskih poslova i drugih institucija.

Nakon objavljivanja rezultata imamo reakcije zajednica koje nisu zadovoljne brojevima, ali mislim da bi trebalo napraviti posebnu analizu o tim nezadovoljstvima. Za nas kao AOPZ je važnije da se fokusiramo na rezultate kao bazu na kojoj ćemo graditi buduće politike u obrazovanju, promociju i zaštitu kulture, upotrebu jezika i simbola, pravičnu zastupljenost u administraciji i tako dalje. Moram naglasiti da je Evropska komisija pozdravila realizaciju popisa i objavu rezultata.

  • Sjeverna Makedonija je multietničko društvo što dokazuje njen Ustav i zakoni. Međutim, kada su u pitanju manjine proces ostvarivanja njihovih prava je konstantan. Koliko je ostalo još prostora za realizaciju prava manjebrojnih zajednica u makedonskoj svakodnevnici?

– Republika Sjeverna Makedonija je multietnička država u kojoj živi preko 25 zajednica koje svakodnevno doprinose da naša zemlja bude primjer u regionu za etnički suživot. Kada govorimo o pravima zajednica, ispod 20 posto stanovništva Republike Sjeverne Makedonije posljednjih godina ima pozitivan napredak, ali ovdje moramo reći da još uvijek nismo na nivou koji nam pružaju Ustav i zakoni. Mi kao AOPZ smatramo da prava zajednicama nisu data jednom zauvijek, nego se moraju redovno njegovati i unapređivati prema kontekstu koji nosi budućnost. Važno je da postoji politička volja da se rješavaju problemi, kao što je važno da sve zajednice daju svoj doprinos u razvoju države i društva.

  • Iako je rivalstvo dva najbrojnija naroda označilo modernu historiju Sjeverne Makedonije doima se da će u njenoj budućnosti presudnu ulogu imati upravo manjine. Mogu li manjebrojne zajednice biti presudan faktor društvene integracije i prevaga na putu u članstvo u Evropsku uniju?

– Apsolutno smatramo da je naš partner i jedan od najvećih podrška Agencije za ostvarivanje prava zajednica Evropska unija i ovdje želim da im se zahvalim na podršci i što su čvrsto stajali i vjeruju u Agenciju. Nakon brojnih sastanaka sa članovima delegacije EU u Sjevernoj Makedoniji, no i krugovima EU, kao i dvije naše posjete Evropskom parlamentu u Briselu, moje i zamjenika direktora Dželala Hodžića, pokazujemo koliko su manjebrojne zajednice i AOPZ važni za našu zemlju. Pregovore sa EU očekujemo sa nestrpljenjem, oni su važni i za razvoj države, no i za demokratski ambijent u kojem se manjebrojne zajednice udobnije osjećaju.

Skrenuću vam pažnju na mog kolegu Dželala Hodžića, koji dolazi iz bošnjačke zajednice, koja prema popisu ima manje od jedan posto, ali on je jedan od najvidljivijih mladih političara koji radi na podizanje svijesti i za lobiranju za euroatlantske integracije Sjeverne Makedonije. Jako je bio aktivan u procesu integracije države u NATO, a sada je aktivan i na djelu integracija EU.

Manjebrojne zajednice imaju potencijala da daju konstruktivan doprinos u razvoju makedonskog društva. Moram istaći i značaj izvještaja Evropske komisije u kom se ističe značaj AOPZ-a i smatram da treba povećati kapacitete ove institucije, koji se u posljednjih nekoliko godina poboljšavaju s obzirom na sve velike krize.

Izvor: Al Jazeera