Separatisti koje podržava Rusija šire strah od hemijskog oružja

‘Mislim da bi [ruske trupe] trebale upotrijebiti hemijsko oružje kako bi istjerale krtice’, izjavio je portparol proruskih separatističkih snaga u Donjecku referirajući se na ukrajinske vojnike.

Sedmicama su ukrajinski borci bili sakriveni u podzemnom lavirintu u opkoljenom Mariupolju (EPA)

Eduard Basurin, glasnogovornik proruskih separatističkih snaga u samoproglašenoj Narodnoj republici Donjeck, pojavio se ovih dana na ruskom televizijskom kanalu te potaknuo strahove o mogućoj upotrebi hemijskog oružja u Ukrajini.

“Mislim da bi [ruske trupe] trebale upotrijebiti hemijsko oružje kako bi istjerale krtice”, rekao je u televizijskoj izjavi, referirajući se na ukrajinske vojnike u Mariupolju.

Sedmicama su borci ukrajinskog bataljona Azov bili sakriveni u podzemnom lavirintu u opkoljenom južnom gradu ispod velike metalurške tvornice, odbijajući desetine ruskih napada i kočeći planove Moskve da napravi kopneni most između separatističkih područja na jugoistoku Ukrajine i pripojenog Krima.

Podzemni hodnici mogli bi biti savršeno mjesto za korištenje hemijskog oružja, koje ima ograničenu upotrebu na bojnom polju na otvorenom jer oružane snage obično imaju zaštitnu opremu.

‘Teško da će koristiti hemijsko oružje, ali…’

Basurinova izjava uslijedila je nakon primjedbi lidera Azova Andrija Biletskog, koji je u ponedjeljak potvrdio da je ruska bespilotna letjelica upotrijebila hemijski plin na položaje bataljona.

“Tri osobe imaju jasne znakove trovanja, ali bez ikakvih katastrofalnih posljedica”, rekao je Biletski u videu koji je objavljen na Telegramu.

Prema riječima stručnjaka sa sjedištem u Moskvi, Rusija bi mogla koristiti “nesmrtonosne specijalne supstance”, kako bi onesposobila ukrajinske vojnike.

“Postoji hemijsko oružje, ali postoje i takozvane nesmrtonosne specijalne supstance, na to je mislio [glasnogovornik separatista Basurin]”, rekao je Igor Nikulin za prokremljsku novinsku stranicu Gazeta.ru.

Rekao je i da su takve tvari korištene tokom talačke krize u Moskvi 2002. godine, kada su ruske specijalne snage upotrijebile aerosol na desetine čečenskih boraca koji su zauzeli pozorište u kojem se nalazilo na stotine osoba – incident u kojem je poginulo više od 100 osoba.

“Teško da će naš narod koristiti hemijsko oružje, ali je vrlo moguće da će koristiti specijalne supstance”, rekao je Nikulin.

Kao dio Konvencije o hemijskom oružju, Rusija je tvrdila da je uništila cjelokupno hemijsko oružje koje je posjedovala.

Rusija nikada nije objavila koji tip hemijskog oružja je koristila; izvještaji nezavisnih medija navode da je ubilo većinu žrtava.

Zapadni naučnici su kasnije rekli da je aerosol mješavina dva anestetika na bazi opioda – karfentanila, tvari koja se koristila kao sredstvo za smirivanje velikih životinja; i remifentanila, jakog lijeka protiv bolova nalik morfiju.

‘Shvatamo ovo veoma ozbiljno’

Nekoliko sati nakon Basurinove izjave, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je zapadne zemlje da uvedu strože sankcije Moskvi.

“Jedan od glasnogovornika okupatora izjavio je da bi mogli upotrijebiti hemijsko oružje protiv branilaca Mariupolja. Shvatamo to veoma ozbiljno”, rekao je u videoobraćanju. “Mi se prema tome odnosimo s maksimalnom ozbiljnošću.”

Pentagon je odgovorio Zelenskom, poručivši da su izvještaji, ako budu potvrđeni, “veoma zabrinjavajući”.

Sankcije koje bi Sjedinjene Američke Države nametnule zbog upotrebe hemijskog oružja mogu uključivati prekid inozemne i finansijske pomoći, zabranu prodaje oružja, izvoz sigurnosno-osjetljive robe i tehnologija, bankovne zajmove, ograničenje uvoza i suspenziju diplomatskih odnosa.

Pentagon je saopćio da je i ranije bilo izvještaja o potencijalu Moskve da koristi “sredstva za kontrolu nereda, uključujući miješane hemijske tvari”, dodajući kako ne može potvrditi te tvrdnje s obzirom na to da postoje očiti logistički problemi slanja uzorka iz ratom razorenog Mariupolja u zapadne laboratorije.

Moskva je odbacila tvrdnje Zapada o mogućoj upotrebi hemijskoj oružja u Ukrajini kao dio “kampanje protiv Rusije”.

U hemijsko oružje spadaju otrovne tvari poput hlora, iperita ili sarina koji brzo truju ili ubijaju ljude. Poznato je da ih je teško otkriti, jer stručnjaci trebaju uzorke tvari poput ostataka, krvi ili testove urina žrtava za skupa ispitivanja masenom spektometrijom i plinskom kromatografijom.

Plinovi poput hlora raspršuju se ne ostavljajući tragove, zbog čega je napad hlorom teško dokazati.

Na izvještaje je reagirala i Velika Britanija, čiji je vojni ministar ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zaprijetio sankcijama.

“Reagirat ćemo na upotrebu hemijskog oružja”, rekao je ministar oružanih snaga James Heappey za Sky News, dodajući se su u slučaju upotrebe takvog oružja “sve opcije na stolu”.

Navodna umiješanost Rusije

Iako je hemijsko oružje zabranjeno 1972. godine, Rusija je posljednjih godina optužena da ga koristi.

U pokušaju ubistva opozicionog čelnika Alekseja Navaljnog, ruski agenti su ga navodno otrovali 2020. godine nervnim agensom novičokom, prema laboratorijskim testovima provedenim u tri zapadne zemlje.

Otrov kojeg je razvio Sovjetski savez pripada grupi hemijskog oružja koje je 2018. godine korišteno u Velikoj Britaniji za trovanje odbjeglog ruskog obavještajca Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije. Preživjeli su napad, ali su proveli sedmice u bolnici nakon incidenta za kojeg je također okrivljena Rusija.

Dnevnik Novaya Gazeta, medijska kuća koja je nedavno obustavila rad usljed obračunavanja Rusije s neistomišljenicima, tvrdi da je novičok 2003. godine korišten za trovanje Jurija Ščekočihina, zamjenika glavnog urednika ovog lista, koji je istraživao korupciju najviših ruskih dužnosnika.

Prije pet godina su Sjedinjene Američke Države optužile Rusiju za stvaranje “kampanje dezinformacija” kako bi pomogla vladi sirijskog predsjednika Bashara al-Assada da prikrije upotrebu sarina na pobunjeničke snage.

Bijela kuća je saopćila da obavještajni izvještaji i “mnogi” dokazi sugeriraju da se napad dogodio u gradu Ghouta u aprilu 2017. godine.

Izvor: Al Jazeera