Migrantska kriza u BiH u sjeni ukrajinske tragedije

U snažnoj sjeni ukrajinske izbjegličke krize, migrantska kriza u Bosni i Hercegovini došla je u drugi plan, velikim dijelom i zbog činjenice da su migranti suočeni sa poteškoćama u prijelazu granice Hrvatske počeli drugdje tražiti povoljnije alternative za ulazak u zemlje Evropske unije. Prošle godine su, recimo, 4.182 migranta vraćena iz Hrvatske i to, po njihovim izjavama, ilegalno od strane hrvatske policije.

U Unsko-sanskom kantonu (USK), koji je tri godine zbog svoje geografske pozicije i konfiguracije reljefa bio najoptimalnija migrantska ruta za izbjeglice iz Sirije, Libije, Afganistana, Pakistana, Alžira, Maroka, Tunisa, Palestine, Iraka i drugih bliskoistočnih i afričkih zemalja, prošla godina je bila poprilično smirujuća, barem što se tiče spokojstva domaćina. Naravno, migrantima koji su daleko od svojih domova i na vjetrometini sudbine ništa nije lakše i njihove lične drame se nastavljaju.

Otprilike tako se mogu iščitavati podaci iz izvještaja Uprave policije USK koji se potkrepljeni zabilješkama sa terena redovito rade i završavaju ako ne kod medija, a ono barem kod vladinog Koordinacionog odbora za praćenje stanja sa migrantskom populacijom USK i vjerovatno viših nivoa vlasti. Iza Krajine su drame, pretresi, demonstracije građana, ultimatumi Sarajevu i Briselu, blokade Kantona.

Gotovo 1.880 neregistriranih migranata

“Situacija je danas mnogo bolja, kampove su preuzele druge institucije, nemamo više onu vrstu pritiska, ali još uvijek smo na oprezu i pratimo svaku promjenu. U fokusu i dalje, naprimjer, imamo pojave izdavanja smještaja migrantima i kontrole u drumskom saobraćaju”, kaže komesar policije USK Mujo Koričić.

Precizna statistika proizašla iz terenskog rada krajiških policijskih službenika pokazuje da je tokom prošle godine legitimirano 19.913 migranata, a među njima 653 maloljetna lica.

S druge strane, podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM) navode da početkom 2022. godine u USK boravi 847 migranata te da su svi locirani na području grada Bihaća i općine Velika Kladuša. U kladuškom kampu “Miral” ih je 372, u bihaćkom kampu “Borići” 95, a u novootvorenom privremenom migrantskom kampu “Lipa”, pored magistralnog puta Bihać – Bosanski Petrovac, ukupno 380.

“Prema slobodnoj procjeni na području USK boravi još 1.880 migranata koji se nalaze u napuštenim objektima, livadama ili privatnom smještaju – na području grada Bihaća 1.300 migranata, grada Cazina oko 50 migranata i općine Velika Kladuša oko 530 migranata”, kaže Adnan Beganović, portparol MUP-a USK.

Podsjeća da od oktobra 2018. godine, po naredbi koju je potpisao komesar Koričić, policijski službenici na svim rubnim područjima Kantona rade na onemogućavanju daljeg priliva migranata na ovaj prostor i vraćaju ih na polazna odredišta. Na ovaj način je tokom prošle godine iz USK-a “ispraćeno” 17.208 migranata.

Ima i bolesnih, ali i maloljetnika

Krajiški policajci nisu postupali po istom aršinu prema svima, obzirom da su se susretali i sa bolesnima, samcima i maloljetnicima.

“Tokom 2021. godine, nakon konsultacija sa IOM-om, dalje kretanje prema Bihaću i smještajnim kapacitetima omogućeno je za 562 migranta, od čega je bilo 154 maloljetnih i 408 članova porodica, samaca i bolesnih. Od ovog broja, 125 njih je upućeno u privremeni migrantski kamp ‘Lipa’, a 22 su vraćeni u kampove ‘Blažuj’ i ‘Ušivak’ na području Kantona Sarajevo”, ističe Beganović.

Isto tako, Terenskom uredu za strance u Bihaću predat je 121 migrant, dok su 53 migranta lišena slobode zbog različitih krivičnih djela.

Podaci IOM-a, zaključno sa 31. martom ove godine, pokazuju da je u kampovima u Krajini smješteno ukupno 890 migranata, i to 382 u kampu “Miral”, 75 u kampu “Borići” i 433 u kampu “Lipa”. Maksimalni kapaciteti ova tri kampa su 2.780 lica.

Istovremeno, u Kantonu Sarajevo trenutno je smješteno 885 migranata i to u kampu “Blažuj” 730, i u kampu “Ušivak” 123. Ukupni kapaciteti ova dva kampa su 1.500 ljudi.

Od ukupno 1.775 registriranih migranata u pet kampova u dva kantona, 36 posto su iz Pakistana, 28 posto iz Afganistana, šest posto iz Bangladeša, četiri posto iz Irana, a tri posto je došlo sa Kube. Većina migranata, odnosno 86 posto, su muškarci.

Pad krivičnih djela

Kada je riječ o krivičnim djelima, po logici stvari, manji protok ove populacije kroz Unsko-sanski kanton uslovio je i smanjenu učestalost činjenja nezakonitih radnji. U prošloj godini zabilježeno je 45 krivičnih djela, među njima 22 krivična djela migranti su učinili prema bh. građanima. U jednom slučaju je to bilo ubistvo u pokušaju, u ostalih 21 uglavnom teške krađe, napad na službenu osobu, izazivanje opće opasnosti, nedozvoljeno nošenje oružja, neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i sl. U poređenju sa 2020. godinom, broj krivičnih djela gotovo je prepolovljen, odnosno smanjen je za 47,6 posto.

Osim prema bh. građanima, dolazilo je i do obračuna među migrantima, ali značajno manje (64,3 posto) u odnosu na prethodnu godinu. Zabilježena su razbojništva, nasilničko ponašanje, nasilje u porodici, ali i spolni odnos sa djetetom.

“Evidentirali smo i četiri krivična djela koja su počinjena na štetu migranata i to: krijumčarenje osoba, nanošenje teške tjelesne povrede i teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa. No, i ova vrsta kriminala prema migrantima je u prošloj godini manja čak za 87,9 posto”, navodi portparol Beganović.

U padu je i broj prekršaja, od 73 u 2020. na svega 63 u prošloj godini ili 86 posto manje. U policijskim statistikama, među ostalim, upisana su i 522 ostala događaja koji imaju obilježja incidenta, ali i ova brojka je upadljivo manja, jer su u 2020. godini zabilježena 1.082 incidenta.

Riječi sa početka teksta komesara Koričića potvrđuju podaci o pojačanim kontrolama u drumskom saobraćaju, čak 371, kojima se kontroliraju najviše taksi vozila i kombiji kao najpodesnija i najčešća za krijumčarenje ilegalnih migranata. U tome su posebno aktivni i to na dnevnoj bazi policijski službenici Bosanske Krupe i Ključa. Krajiški policajci su pored svega pružali i asistencije Terenskom uredu za strance u Bihaću, kantonalnim inspektorima, domovima zdravlja.

Da je stanje “redovno” sa migrantima pokazuje i službena stranica Ministarstva sigurnosti BiH, krovnog resora za pitanje migracija. Posljednja objavljena informacija u ovoj problematici stara je dva mjeseca i govori o pružanju zdravstvene zaštite migrantima preko lokalnih institucija (Crvenog križa, domova zdravlja i bolnica) i usmjeravanju sredstava iz fondova EU domaćim ustanovama.