Kako Ukrajinci gledaju na odnose s Rusima nekad i sad

Piše: Safwan Jolak

Ukrajina – Daleko od politike i njenih kalkulacija, ruski rat u Ukrajini nametnuo je novu stvarnost, koja je radikalno promijenila pogled Ukrajinaca na Rusiju i njihove odnose s Rusima, uključujući mnoge društvene, ekonomske, kulturne i druge aspekte.

Istraživanja javnog mnijenja koje su proveli ukrajinski istraživački centri, posebno ona koja uspoređuju trenutne i nekadašnje brojke, odražavaju veličinu razdora i udaljavanja u različitim područjima.

Prema anketi koju je provela ukrajinska istraživačka grupa ”Rating”, 91 posto Ukrajinaca danas vjeruje da ne dijele bratske odnose s Rusima, kako su prije 2014. godine govorili dužnosnici iz obje zemlje, dok je 56 posto njih u julu 2021. godine doživljavalo Ruse i Ukrajince kao “jedan narod”.

Gotovo 64 posto Ukrajinaca smatra da je “nemoguće obnoviti prijateljske odnose s Rusima”, dok je prije mjesec dana 42 posto smatralo da je to moguće, ali tek nakon 20-30 godina.

Sve veće otuđenje

Čak i kada je riječ o korištenju ruskog jezika u javnosti u Ukrajini, koja je podijeljena između pristalica i protivnika, 84 posto Ukrajinaca danas smatra da je ukrajinski jedini jezik u zemlji te da to treba ostati tako u svim područjima službene i neformalne upotrebe.

Prema Centru za ekonomske i političke studije ”Razumkov”, 90 posto Ukrajinaca podržava da se proruskim opozicionim strankama i zastupnicima oduzmu zastupnička mjesta, a 86 posto podržava uvođenje potpune zabrane djelovanja tih snaga u zemlji.

Prema Centru Sofia za ekonomske studije, 81 posto Ukrajinaca smatra da bi vlada njihove zemlje trebala nametnuti više poreza ukrajinskim kompanijama koje nastavljaju poslovati u Rusiji te podržavaju ideju konfiskacije i nacionalizacije njihove imovine u zemlji, na što je aludirao premijer Denis Šmihal.

Prema istraživačkoj grupi “Rating”, 74 posto ispitanika smatra da bi Pravoslavna crkva u Ukrajini trebala potpuno prekinuti odnose s Moskovskom patrijaršijom te pristupiti Pravoslavnoj crkvi Ukrajine, koja je proglasila svoju autokefalnost krajem 2018. godine.

Ponosni na svoju državu

Anketa istraživačke grupe pokazuje da je 80 posto Ukrajinaca danas ponosno na svoju državu i nacionalnost, dok taj broj nije bio veći od 34 posto, prema rezultatima istraživanja u augustu 2021. godine.

U istom kontekstu, 98 posto Ukrajinaca se izjašnjava kao ”Ukrajinci” kada govore o svom nacionalnom identitetu, a u augustu je taj broj iznosio 75 posto.

Kao ”Evropljani” se izjašnjava njih 57 posto, nakon što je 27 posto vidjelo sebe iz te perspektive.

Što se tiče lojalnosti i ponosa na zajedničku sovjetsku prošlost s Rusijom, ona je u manje od godinu dana pala sa 21 na 7,0 posto.

Prema statistikama Centra za studije “Razumkov”, 80 posto građana koji su ostali u Ukrajini sudjeluje – na ovaj ili onaj način – u odbrani svoje zemlje, bilo borbom, donacijama, dobrovoljnim radom ili na neki drugi način, a isti postotak je “zadovoljan” radom vlade, lokalnih vlasti i sigurnosnih službi.

Politika, ambicije i šutnja

Komentirajući ove brojke, stručnjaci smatraju da su “politika i ambicije” dva glavna razloga za prekid do kojeg su došli odnosi među narodima dviju zemalja, ali da i populizam ima svoje prste u tome.

Mihail Miščenko, stručnjak iz Centra “Razumkov”, za Al Jazeeru je rekao: “Znamo da se u našoj zemlji vodi Putinov rat i da su to njegove ambicije, ali šutnja ruskog naroda i njihova slijepa podrška svom predsjedniku za Ukrajinu je danas neoprostivi grijeh.”

“Nakon 2014. godine Ukrajina se udaljila iz orbite Ruske Federacije više nego ikada prije, a 2022. godine je potvrdila da se u nju nikada neće vratiti, ni dobrovoljno ni silom”, kazao je on.

”Rat je stavio tačku na odnose Ukrajine s Rusijom sve dok su [Vladimir] Putin i njegova pratnja na vlasti”, dodao je Miščenko.