Britanski stručnjak: Dug rat nije u Putinovom interesu

Razgovarao: Ayoub al-Rimi

Ruski rat protiv Ukrajine razvija se u pravcu koji mnogi posmatrači i analitičari nisu očekivali, a situacija je postala toliko opasna da je teško predvidjeti njen ishod.

Svijet čeka reakcije iz Moskve ili zapadnih prijestolnica i pita se: hoće li doći do dalje eskalacije i hoće li biti prostora za pregovore i prestanak rata?

U intervjuu s Johnom Loughom, voditeljem istraživačkog projekta Rusija-Euroazija na Institutu Chatham House u Londonu, britanski istraživač otkriva razloge ruskog rata protiv Ukrajine te koje je pogreške napravio vojni tim predsjednika Vladimira Putina prije pokretanja operacije. Također je govorio i o svojim očekivanjima po pitanju sudbine ovog rata i njegovom utjecaju na svijet.

• Je li Rusija očekivala da će rat trajati toliko dugo?

– Generalštab ruske vojske je potcijenio borbenu gotovost svojih snaga i nije izvršio mobilizaciju na adekvatan način, o čemu svjedoče i faze borbe i pojedinosti svakodnevnih dešavanja. Naišli su na hrabru i odlučnu ukrajinsku odbranu koja je do sada uspjela osujetili ruske vojne planove.

Ruski cilj je bio, kada je proglasila da povlači dio svojih snaga s ukrajinske granice prije invazije, izazvati stanje opuštenosti u odbrani ukrajinske vojske, a zatim primijeniti taktiku “munjevitog rata”. No ova taktika trenutno nije pokazala uspjeh jer rat traje sve duže i duže. To znači da će ruska vojska morati pribjeći drugim planovima koji zahtijevaju dovođenje više vojnika i bombardiranje velikih gradova, u pokušaju da slome volju koju pokazuje ukrajinska vojska. Ta se vojska nastavlja boriti na više frontova i dalje čuva svoju bazu i komandu nad operacijama.

Također, rusko pribjegavanje intenzivnom bombardiranju i više vojnika na terenu značit će više smrtnih slučajeva među civilima, a to nužno znači i više sankcija Rusiji.

• Koji je Putinov glavni cilj u ovom ratu?

– Putin je imao tri cilja u ovom ratu, koje je želio postići brzo i odlučno, a to su rušenje demokratski izabrane ukrajinske vlade i postavljanje druge koja će biti proruska, zatim prisiliti Ukrajinu da odustane od svojih zahtjeva za pridruživanje Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i spriječiti njeno pristupanje Evropskoj uniji.

Po mom mišljenju, glavni cilj ove operacije je oduzeti Ukrajini njenu nezavisnost i suverenitet, kako bi postala vazalna država Moskve bez ikakve autonomije.

• Kako ocjenjujete zapadnu reakciju, bilo evropsku ili američku?

– Zapad se generalno kasno probudio i nije djelovao pravovremeno, odlučno i ozbiljno. Da je poduzeo potrebne mjere prije početka rata, to bi zasigurno natjeralo Moskvu da dobro razmisli prije vojnog napada.

Ali sada, prateći sve sankcije koje su usvojile zapadne zemlje, na svim poljima, smatram da su one dovoljne da rusku ekonomiju bace na koljena zbog gubitaka koje već trpi i koje će imati u narednim danima, s tim da Zapad prijeti dodatnim sankcijama.

• Jesu li zapadne sankcije zaista u stanju odvratiti Rusiju?

– Mislim da se sadašnje sankcije neće pokazati učinkovitim, osim ako se nastave, a možda postanu i ozbiljnije. Tada možemo pitati: hoće li ove sankcije ne samo zaustaviti rat, nego i prisiliti ruski režim da promijeni svoje političko ponašanje i kurs u bavljenju vanjskopolitičkim pitanjima?

Smatram da će, ako rat potraje, a efekti sankcija počnu ostavljati traga na rusku ekonomiju i svakodnevni život ruskih građana, Putinovo vodstvo i legitimitet u tom slučaju biti dovedeni u pitanje.

• Mislite li da je Putin potcijenio reakciju Zapada, a posebno Sjedinjenih Američkih Država, te da nije očekivao sve te sankcije?

– Da, to je donekle tačno. Čini se da su ruske procjene išle u drugom smjeru, pogotovo ako pogledamo američke i evropske izjave prije početka rata, koje su upućivale na to da će reakcija biti slabija.

Međutim, s druge strane, Rusija će poduzeti protumjere, posebno u energetskom sektoru, što može otežati život u nekim evropskim zemljama. Pogotovo ako Putin odluči prekinuti isporuku plina Evropi. Postoje države koje se oslanjaju na ruski plin kako bi osigurale polovicu svojih potreba i više. Prekid snabdijevanja ovim energentom izazvao bi pravu energetsku krizu u nekim evropskim zemljama.

• Koje su ekonomske i političke posljedice rata na Rusiju?

– Prema svemu sudeći, ekonomske posljedice za rusku ekonomiju će biti razorne i katastrofalne, a to bi se moglo odraziti i na druge zemlje, posebno ako izbije energetski rat. Ove sankcije mogu otići i dalje, tako da njihov utjecaj neće ostati ograničen na ekonomiju, već mogu dovesti do stvarnih političkih promjena unutar i izvan Rusije na dugoročnom planu.