Analiza: Zaljevske države sa oprezom prate rat u Ukrajini

Šest država Vijeća za saradnju u Zaljevu sa oprezom prati rat u Ukrajini zbog svojih veza sa Zapadom, ali i sa Rusijom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin uručuje poklon saudijskom prijestolonasljedniku princu Mohammedu bin Salmanu (Reuters)

Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do raseljavanja stotina hiljada ukrajinskih civila koji su pobjegli od granatiranja, raketnih udara i drugih oblika brutalnosti.

U međuvremenu, većina Rusa suočava se s novom stvarnošću zbog sankcija koje su usmjerene na njihovu zemlju. Kako ovaj sukob bjesni, niko ne zna kada i kako će rat završiti, niti kako će Ukrajina izgledati nakon što se prašina slegne. Bez obzira na to, implikacije na Bliski istok bit će velike.

Šest država Vijeća za saradnju Zaljevskih zemalja (GCC) ima velike udjele u ovom ratu. Kao zemlje koje imaju historijski duboke veze sa Zapadom, dok u isto vrijeme imaju i dobre odnose sa Rusijom, regionalni čelnici oprezno prate ovaj sukob.

Uprkos tome što su svi članovi GCC-a ranije ovog mjeseca glasali za rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se osuđuje ruska invazija, zaljevske monarhije donekle su podijeljene.

S jedne strane je Kuvajt koji je svoje stavove o ovom ratu uglavnom uskladio sa zapadnim silama koje se bore protiv Moskve. Prošlog mjeseca, kada je rezulucijom Vijeća sigurnosti UN-a osuđena Rusija zbog napada na Ukrajinu, Kuvajt je bio jedina arapska zemlja koja se nalazi na listi od 80 kosponzora.

Također, istog dana kada je Rusija započela višestruke napade, Ministarstvo vanjskih poslova Kuvajta naglasilo je važnost odbrane teritorijalnog integriteta i suverenih prava Ukrajine. Historija je očito glavni faktor.

“Za Kuvajt je sjećanje na invaziju na Irak pokretačka snaga njihove osude, jer žele postaviti standard poštivanja teritorijalnog suvereniteta u regiji”, rekla je Al Jazeeri Carolina Rose, viša analitičarka New Lines Instituta za strategiju i politiku.

Finansijski rat

Katarski ministar vanjskih poslova Sheikh Mohammed bin Abdulrahman Al Thani se 28. februara, prije 49. sjednice Vijeća za ljudska prava u Ženevi, osvrnuo na situaciju u Ukrajini. Visoki diplomata Dohe pozvao je na “konstruktivan dijalog i diplomatsko rješenje ove krize”, naglašavajući pritom da Katar “poštuje suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica”.

Međutim, važno je napomenuti da, iako se Katar zauzeo za suverenitet Ukrajine, Doha se nije pridružila zapadnim silama koje zagovaraju finansijski rat protiv Rusije. Razvijajući dublje veze s Rusijom u sferama ulaganja, infrastrukture i turizma, Katar želi izbjeći “rušenje mostova” sa Moskvom.

“Katar pokušava pokazati da je koristan saveznik Zapadu i da je zaista zaslužio oznaku glavnog saveznika izvan NATO-a”, kaže Ryan Bohl, analitičar za Bliski istok u konsultantskoj kompaniji za rizike Stratfor Rane. “Ali primjetno je da se Katar ne pridružuje direktnom sankcioniranju Rusije, već se drži retoričke i diplomatske podrške.”

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) bili su mnogo oprezniji u održavanju neutralnosti. UAE i Saudijska Arabija okreću se na istok prema Rusiji. Kini i Indiji. To znači da će usred sukoba između Zapada i Moskve, čelnici u Abu Dhabiju i Rijadu paziti da održe geopolitičku ravnotežu.

Umjesto protivljenju Moskvi, ove dvije arapske sile žele nastaviti razvijati svoje odnose s Rusijom uz one države koje se protive ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Takva neutralnost može se isplatiti u smislu da je malo vjerovatno da će ulaganja, sigurnost i trgovinske veze sa Rusijom biti narušene zbog sukoba u koji se oni svakako neće miješati.

“Jasno je da su UAE sada stali na stranu Rusije, izbjegavajući intervenciju nazvati ‘ratom’, u nastojanju da se očuva visok nivo trgovine i nastavi u smjeru pozicioniranja u regionalni komercijalni i tehnološki centar”, smatra Rose.

“Vidjeli smo slično pozicioniranje među susjednim državama koje također žele zauzeti neutralan stav. Nedostatak osude ruske ofanzive u Ukrajini vjerovatno je također rezultat frustracije mnogih zaljevskih država SAD-om posljednjih mjeseci, s postepenim povlačenjem vojske u regiji i zamrznutim političkim vezama.“

‘Zamrznute političke veze’

Kada je riječ o odgovoru Saudijske Arabije na sukob, energetski izazovi i napetosti između Bijele kuće i prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana dio su šire slike. Kroz OPEC+, Saudijska Arabija je mnogo uložila u svoje partnerstvo s Rusijom, zbog čega je za Rijad izbjegavanje antagoniziranja Kremlja pragmatično.

“S obzirom na to da Saudijska Arabija, UAE i Bahrein više teže neutralnosti, djelimično se radi o izbjegavanju destabilizacije tržišta nafte, s obzirom na rat cijenama iz 2020. godine”, objasnio je Bohl. “Također, djelimično se radi i o održavanju kontakta i osiguravanju daljih veza s Moskvom nakon što rat u Ukrajini na ovaj ili onaj način završi.”

Saudijsko vodstvo nije izgubilo iz vida činjenicu da predsjednik Joe Biden ne razgovara s prijestolonasljednikom. Putin to radi, a ruski predsjednik je još u decembru 2018. na samitu G20 u Argentini pokazao poštovanje MBS-u, kada su ga drugi čelnici izbjegavali nakon barbarskog ubistva novinara Jamala Khashoggija. To objašnjava zašto Rijad ne reagira na ovu krizu na način koji bi zadovoljio Washington i ljutio Kremlj.

“Pitanje za Saudijce [je] – šta dobijaju zauzvrat ako bi se suprotstavili Rusima podržavajući Ameriku?”, upitao je Andreas Krieg, docent na Odsjeku za odbrambene studije King's Collegea u Londonu.

“U ovom trenutku, s obzirom na to da MBS od Bidenove administracije ne dobija ni podršku ni pažnju kakvu bi želio, malo je vjerovatno da bi Saudijci podržali američki pristup bez ikakvih ustupaka od strane Amerikanaca.“

Izvor: Al Jazeera